WikiSysop: bnz

2022-04-30T10:06:22Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 10:06
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Amfoternost'''-->~~'''Amfoternost''' (od grč. riječi ''amfoteros'', što znači s obje strane, obostran; i jedan i drugi) jest sposobnost (svojstvo) nekih tvari (elemenata; hidroksida, oksida i sulfida), da već prema sredstvu u kojem se nalaze, mogu djelovati (reagiraju) kao kiseline ili kao baze.<br />		'''Amfoternost''' (od grč. riječi ''amfoteros'', što znači s obje strane, obostran; i jedan i drugi) jest sposobnost (svojstvo) nekih tvari (elemenata; hidroksida, oksida i sulfida), da već prema sredstvu u kojem se nalaze, mogu djelovati (reagiraju) kao kiseline ili kao baze.<br />
	To svojstvo pokazuju ugl. oni spojevi u kojima je veza između središnjeg i kisikova atoma približno iste polarnosti kao i veza između kisikova i vodikova atoma tako da se uz određene uvjete heterolitički kida jedna, odn. druga veza. Npr. [[aluminij]]ev hidroksid (Al(OH)<sub>3</sub>), u kiselome mediju reagira kao baza, a u lužnatome kao [[kiselina]]. Voda također pokazuje amfoterno svojstvo.		To svojstvo pokazuju ugl. oni spojevi u kojima je veza između središnjeg i kisikova atoma približno iste polarnosti kao i veza između kisikova i vodikova atoma tako da se uz određene uvjete heterolitički kida jedna, odn. druga veza. Npr. [[aluminij]]ev hidroksid (Al(OH)<sub>3</sub>), u kiselome mediju reagira kao baza, a u lužnatome kao [[kiselina]]. Voda također pokazuje amfoterno svojstvo.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-26T22:57:23Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Amfoternost''' (od grč. riječi ''amfoteros'', što znači s obje strane, obostran; i jedan i drugi) jest sposobnost (svojstvo) nekih tvari (elemenata; hidroksida, oksida i sulfida), da već prema sredstvu u kojem se nalaze, mogu djelovati (reagiraju) kao kiseline ili kao baze. 
To svojstvo pokazuju ugl. oni spojevi u kojima je veza između središnjeg i kisikova atoma približno iste polarnosti kao i veza između kisikova i vodikova atoma tako da se uz određene uvjete heterolitički kida jedna, odn. druga veza. Npr. [[aluminij]]ev hidroksid (Al(OH)3), u kiselome mediju reagira kao baza, a u lužnatome kao [[kiselina]]. Voda također pokazuje amfoterno svojstvo.

'''Amfoterni elementi''' pod određenim uvjetima mogu stvarati katione (kao [[metal]]i), a pod drugim anione (kao [[nemetali]]). Spojevi koji imaju i kiselu i bazičnu skupinu u istoj molekuli (npr. aminokiseline) mogu se također smatrati ''amfoternima''. [[Otapalo|Otapala]] (npr. [[voda]]), koja mogu dati i primiti proton, nazivaju se ''amfiprotičnima''.

Amfoterni spojevi mogu imati ili samo kationske ili samo anionske ione, za razliku od [[cviterion]]a koji u isto vrijeme mogu imati oba ionska stanja u istoj molekuli.

==Primjeri==

Primjeri amfoternih tvari su [[aminokiselina|aminokiseline]], [[proteini]] i [[voda]]. Mnogi [[metali]] ([[cink]], [[kositar]], [[olovo]], [[aluminij]] i [[berilij]]) imaju amfoterne [[oksidi|okside]].

[[Cinkov oksid]] (ZnO) reagira različito u ovisnosti od [[pH]] [[otopine]]:

'''U kiseloj sredini:''' ZnO + 2H+ → Zn2+ + H2O

'''U lužnatoj sredini:''' ZnO + H2O + 2OH- → [Zn(OH)4]2-

== Izvor ==
* Hrvatska enciklopedija, Broj 1 (A-Bd), str. 209.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. {{ISBN|953-6036-31-2}}

[[Kategorija:Kemijska svojstva]]
[[Kategorija:Grecizmi]]

Amfoternost - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica