WikiSysop: bnz

2022-04-30T09:59:42Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 09:59
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Amfiboli'''-->~~{{Infokutija mineral		{{Infokutija mineral
	\| ime = Amfibol		\| ime = Amfibol
	\| kategorija = Mineral		\| kategorija = Mineral

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T07:41:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infokutija mineral
| ime = Amfibol
| kategorija = Mineral
| kutija_sirina =
| kutija_pozadinska_boja =
| slika = Amphibole.jpg
| slika_velicina = 250px
| naslov =
| formula = <tt>''A0-1B2C5VIT8IVO22(OH,F,Cl)2''</tt>
| molarna_masa =
| boja =
| habitus = dugoprizmatični, igličasti, čak i vlaknasti
| sustav = rompski i monoklinski
| sraslaci =
| kalavost = dobra po {210} (rompski), dobra po {110} (monoklinski)
| lom =
| zilavost =
| tvrdoca =
| sjaj =
| polish =
| indeks_loma =
| opticka_svojstva =
| dvolom =
| disperzija =
| pleokroizam = jasno izražen
| fluorescencija =
| apsorpcija =
| ogreb =
| specificna_tezina =
| gustoca =
| tocka_talista =
| taljivost =
| prepoznatljivost =
| topljivost =
| prozirnost =
| drugo =
| reference =
}}

'''Amfiboli''' su vrlo važna grupa najčešće tamno obojenih [[stijena|stijenskih]] [[inosilikati|inosilikatnih]] [[mineral]]a, koji se sastoje od dvostrukih lanaca <tt>[SiO4]</tt>-tetraedara, povezanih preko vrhova, te koji općenito sadrže [[ion]]e [[željezo|željeza]] i/ili [[magnezij]]a unutar svoje strukture. Amfiboli kristaliziraju u dva [[kristalni sustav|kristalna sustava]], [[monoklinski kristalni sustav|monoklinskom]] i [[rompski kristalni sustav|rompskom]]. Po kemijskom sastavu i općim karakteristikama jednaki su grupi [[pirokseni|piroksena]].

Osnovna razlika između amfibola i piroksena je u tome što:
* amfiboli sadrže hidroksidni ion, <tt>[OH]-</tt>
* osnovna struktura amfibola sastoji se od dvostrukih lanaca <tt>[SiO4]</tt>-tetraedara, a kod piroksena to su jednostruki lanci

Kod velikih amfibolskih uzoraka najuočljivije su njihove kose ravnine [[kalavost]]i (pod približno 120°), dok su one kod piroksena pri otprilike 90°. Amfiboli su također specifično manje [[specifična gustoća|gusti]] od svojih piroksenskih parova. [[Kristalna optika|Optički]], mnogi se amfiboli razlikuju prema jako izraženom [[pleokroizam|pleokroizmu]] i prema manjem kutu kosog potamnjenja tj. kutu pri kojem dolazi do zamračenja u mikroskopu na ravninu simetrije. Amfiboli su primarni sastojci stijena koje nazivamo '''amfibolitima'''.

Amfibole nalazimo ili u [[magmatske stijene|magmatskim]] ili u [[metamorfne stijene|metamorfnim]] stijenama; [[hornblenda|hornblende]] nalazimo u [[granit]]ima, [[diorit]]ima, [[andezit]]ima. Amfiboli metamorfnog postanka uključuju one u [[vapnenac|vapnencima]], koji su u iste došli putem kontaktnog [[metamorfizam|metamorfizma]] ([[tremolit]]) te one koji su nastali alteriranjem iz drugih feromagnezijskih minerala (hornblenda).

Pseudomorfi amfibola s piroksenima poznati su pod nazivom [[uralit]]i.

== Porijeklo imena ==

Ime "amfibol" ([[grčki jezik|grč.]]: αμφιβολος/amfibolos = dvoznačno) prvi put je upotrijebio R. J. Haüy, i to za [[tremolit]], [[aktinolit]] i [[hornblenda|hornblendu]]. Od tada se naziv "amfiboli" proširio na cijelu grupu. Poznate su mnogobrojne podvrste i varijeteti, a oni najvažniji mogu se svrstati u tri serije (vidi dolje).

== Opća formula ==
Opća formula svih amfibola je <tt>A0-1B2C5[T8O22](OH,F,Cl)2</tt>.

*A = veliki kationi: [[kalcij|Ca]], [[natrij|Na]], [[Kalij|K]], ponekad čak i [[olovo (element)|Pb2+]]
*B = stalni kation: [[kalcij|Ca]], [[magnezij|Mg]], [[mangan|Mn2+]], [[Cink|Zn]], [[željezo|Fe2+]], [[nikal|Ni]], [[kobalt|Co]], [[litij|Li+]]
*C = manji kationi: [[magnezij|Mg]], [[željezo|Fe2+]], [[željezo|Fe3+]], [[mangan|Mn2+]], [[mangan|Mn3+]], [[litij|Li]], [[krom|Cr]], [[Titanij|Ti]], [[Cirkonij|Zr]], [[Cink|Zn]], [[Nikal|Ni]], [[Kobalt|Co]]
*T = kation: [[silicij|Si]]; no može i: [[aluminij|Al]], [[Titanij|Ti4+]], [[Berilij|Be3+]]

== Grupe amfibola ==

'''Rompski amfiboli'''
* [[Antofilit]] (<tt>Mg,Fe)7Si8O22(OH)2</tt>)

'''Monoklinski amfiboli'''
* [[Tremolit]] <tt>Ca2Mg5[Si8O22](OH)2</tt>
* [[Aktinolit]] <tt>Ca2(Mg,Fe)5[Si8O22](OH)2</tt>
* [[Cummingtonit]] <tt>Fe2Mg5[Si8O22](OH)2</tt>
* [[Grunerit]] <tt>Fe7[Si8O22](OH)2</tt>
* [[Hornblenda]] <tt>Ca2(Mg,Fe,Al)5[(Al,Si)8O22](OH)2</tt>
* [[Glaukofan]] <tt>Na2Mg3Al2[Si8O22](OH)2</tt>
* [[Ribekit]] <tt>Na2Fe2+3Fe3+2[Si8O22](OH)2</tt>
* [[Arfvedsonit]] <tt>Na3Fe2+4Fe3+[Si8O22](OH)2</tt>
* [[Krokidolit]] <tt>NaFe2+3Fe3+2[Si8O22](OH)2</tt>
* [[Richterit]] <tt>Na2Ca(Mg,Fe)5[Si8O22](OH)2</tt>
* [[Pargasit]] <tt>NaCa2Fe2+4Fe3+[Si6Al2O22](OH)2</tt>

Od nabrojanih, tremolit, hornblenda i krokidolit, kao i njihovi važniji varijeteti - [[azbest]] i [[žad]] - pojavljuju se samostalno pod ovim nazivima. Zbog velikih varijacija u kemijskom sastavu, različiti članovi grupe također variraju u svojim karakteristikama i izgledu.

[[Antofilit]] je smećkasti mineral koji najčešće dolazi u vlaknastim do lamelarnim agregatima s hornblendom, unutar [[tinjci|tinjčevih]] [[škriljavci|škriljavaca]] na [[Konsberg]]u ([[Norveška]]) i još nekim lokalitetima. Varijetet bogat [[aluminij]]em nazivamo '''gedrit''', a tamnozeleni [[Rusija|ruski]] varijetet, koji sadrži nešto [[željezo|željeza]] '''kupferit'''.

Hornblenda je važan sastojak mnogih magmatskih stijena. Također je važan sastojak ''amfibolita'', koji nastaju metamorfozacijom [[bazalt]]a.

[[Aktinolit]] (što je zapravo naziv za seriju kristala mješanaca tremolita i feroaktinolita) važan je i česti član monoklinske serije, a formira zrakaste agregate žarkozelene (feroaktinolit) do sivozelene boje (tremolit). Ime ([[grčki jezik|grč.]]: ακτις/aktis = zraka te λιθος/lithos = kamen) je zapravo grčki prijevod stare [[Njemački jezik|germanske]] riječi ''Strahlstein'', što znači "zrakasti kamen".

Glaukofan, krokidolit, ribekit i arfvedsonit tvore donekle posebnu grupu ''alkalijskih amfibola''. Prva dva su plavi, vlaknasti minerali, gdje se glaukofan pojavljuje u plavim škriljavcima, a krokidolit (ili ''plavi azbest'') u željezovitim stijenama, a oboje su rezlutat dinamičkih metamorfnih procesa. Druga dva su tamnozeleni minerali koji se pojavljuju kao primarni sastojci magmata bogatih [[natrij]]em, kao što su npr. [[nefelin]]ski [[sijenit]]i i [[fonolit]]i.

Pargasit je rijedak [[magnezij]]sko-natrijski amfibol kojeg obično možemo pronaći u ultrabazičnim stijenama. Npr., ima ga u [[ksenolit]]ima unutar [[Zemlja|Zemljinog]] plašta, a bliže površini nose ga [[kimberliti]]. To je tvrdi mineral velike specifične gustoće, crn i većinom idiomorfan, s crveno-smeđim [[pleokroizam|pleokroizmom]] u tankim izbruscima.

== Vidi još: ==

* [[Amfibolit]]
* [[Pirokseni]]
* [[Silikati]]
* [[Minerali]]
* [[Kristali]]

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.galleries.com/minerals/silicate/amphibol.htm Mineral Galleries] {{eng oznaka}}
*[http://www.mindat.org/min-207.html Mindat.org] {{eng oznaka}}

[[Kategorija:Minerali]]

Amfiboli - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica