WikiSysop: bnz

2022-04-30T07:23:48Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 07:23
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ambroz Vranyczany'''-->~~{{nedostaju izvori}}		{{nedostaju izvori}}
	[[Datoteka:Ambroz_Vranyczany.jpg\|mini\|'''Ambroz Vranyczany''']]		[[Datoteka:Ambroz_Vranyczany.jpg\|mini\|'''Ambroz Vranyczany''']]
	'''Ambroz Vranyczany''' (Vranjican), ([[Stari Grad]], otok [[Hvar]], [[13. listopada]] [[1801.]] – [[Ragaz]], Švicarska, [[12. srpnja]] [[1870.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] [[barun]], političar i poduzetnik.		'''Ambroz Vranyczany''' (Vranjican), ([[Stari Grad]], otok [[Hvar]], [[13. listopada]] [[1801.]] – [[Ragaz]], Švicarska, [[12. srpnja]] [[1870.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] [[barun]], političar i poduzetnik.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T23:45:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Ambroz_Vranyczany.jpg|mini|'''Ambroz Vranyczany''']]
'''Ambroz Vranyczany''' (Vranjican), ([[Stari Grad]], otok [[Hvar]], [[13. listopada]] [[1801.]] – [[Ragaz]], Švicarska, [[12. srpnja]] [[1870.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[barun]], političar i poduzetnik.

== Životopis ==

Kad je dio obitelji Vranjican, zbog protivljenja francuskoj okupaciji [[Dalmacija|Dalmacije]], napustio [[Hvar]], otišao je s njima kao mali dječak i Ambroz Vranjican. Vranjicani su se naselili u [[Senj|Senju]] i [[Rijeka|Rijeci]], a Ambroz zajedno s braćom Matijom, Ivanom i Nikolom, u [[Karlovac|Karlovcu]]. U Karlovcu se bavio trgovinom i stekao znatan imetak. Rano se priključio Ilirskom pokretu. Bio je kum djetetu [[Ljudevit Gaj|Ljudevita Gaja]]. Vjenčao se [[1837.]] s Terezijom Modrušan, s kojom je imao kćer Klotildu.

Jedan je od osnivača karlovačke čitaonice, [[1838.]] godine.
Godine [[1844.]] osniva društvo za parobrodarstvo na Savi i Kupi, koje je bilo prvo [[dioničko društvo]] u Hrvatskoj. Društvo je kupilo parobrod "Floridsdorf", koji je preimenovan u "Sloga". Bio je to prvi hrvatski riječni parobrod, koji je [[24. kolovoza]] [[1844.]] s Ambrozom Vranjicanom i pod zapovjedništvom Đure Bana, krenuo iz [[Beč|Beča]], te je [[Dunav|Dunavom]] i [[Sava|Savom]] doplovio do [[Sisak|Siska]]. Taj događaj je u ono vrijeme pobudio veliko zanimanje javnosti. "Sloga" je uspješno održavala putnički i robni promet između [[Zemun|Zemuna]] i [[Sisak|Siska]], ali je u nesreći potonula [[16. rujna]] [[1845.]] Ambroz Vranjican sudjelovao je i u osnivanju [[Prva hrvatska štedionica|Prve hrvatske štedionice]], [[1846.]] godine.

Nakon [[srpanjske žrtve|srpanjskih žrtava]] 1845. godine, bio je na čelu hrvatskog izaslanstva, koje se u [[Beč]]u sastalo s državnim kancelarom [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|Metternichom]]. U previranjima nakon revolucije u Beču (13. ožujka 1848.) i Pešti (15. ožujka 1848.) bio je, zajedno s [[Ivan Kukuljević|Ivanom Kukuljevićem]] član narodnog odbora - privremenog organa vlasti, koji je sazvao narodnu skupštinu. Kad je [[ban]] [[Josip Jelačić]] iste godine osnovao bansku vladu, imenovao je Ambroza Vranjicana za načelnika financijskog odjela (državnog blagajnika), na kojoj je dužnosti bio do [[1850.]] Zbog teških financijskih prilika, zatražio je zajam od [[Kaptol zagrebački|Kaptola]], zbog čega se sukobio s crkvenim vlastima. Bavio se mišlju da Hrvatska uvede svoju valutu, "[[križar]]", pa je čak iskovano nekoliko pokusnih primjeraka tog novca.
U vrijeme [[Bachov apsolutizam|Bachova apsolutizma]], bio je predsjednik [[Matica hrvatska|Matice Ilirske]] od 1851. do 1857.
Vodio je zagrebačku trgovačku komoru, osnovanu 1852. Odlučno se zalagao za gradnju željeznice u Hrvatskoj. Te iste, 1852. godine, preko komore traži od bečke vlade dozvolu za gradnju željeznice od [[Zidani Most|Zidanog Mosta]] do [[Zagreb]]a.

Kad je, nakon vojnih poraza u [[Italija|Italiji]], car [[Franjo Josip]] bio prisiljen [[1860.]] sazvati [[Carevinsko vijeće]], kao pripremu za povratak ustavnog uređenja, iz Hrvatske je pozvao biskupa [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] i Ambroza Vranjicana, a iz Dalmacije [[Frano Borelli|Franu Borellija]]. Na zasjedanju vijeća, Strossmayer i Vranjican su tražili sjedinjenje [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Vojna krajina|Vojne krajine]] s Hrvatskom.
Kad je Strossmayer pokrenuo ideju o osnivanju [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije]], darovao je Ambroz Vranjican u tu svrhu 10.000 forinti.
Proglašen je barunom [[29. travnja]] [[1862.]] godine.

== Vidi još ==

* [[Vranyczany-Dobrinović]]

[[Kategorija:Hrvatski narodni preporod|Vranjican, Ambroz]]
[[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.|Vranjican, Ambroz]]
[[Kategorija:Hrvatski baruni]]
[[Kategorija:Životopisi, Dalmacija]]

Ambroz Vranyczany - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica