WikiSysop: bnz

2022-04-30T04:13:43Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 04:13
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Aluminijev sulfat'''-->~~{{Infookvir kemijski spoj		{{Infookvir kemijski spoj
	\| formula = Al<sub>2</sub>(SO<sub>4</sub>)<sub>3</sub>		\| formula = Al<sub>2</sub>(SO<sub>4</sub>)<sub>3</sub>
	\| slika = Aluminium sulfate.jpg		\| slika = Aluminium sulfate.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-04T10:41:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir kemijski spoj
| formula = Al2(SO4)3
| slika = Aluminium sulfate.jpg
| slika_opis =
| slika1 =
| slika_opis1 =
| IUPAC nomenklatura = Aluminijev sulfat
| ostala imena = alaun
| CAS = 10043-01-3
| EC = 233-135-0
| UN =
| RTECS = BD1700000
| molarna masa = 342,15 g/mol (anhidridni)
666,42 g/mol (oktodekahidrat)
| molekulska masa = 342,15
| izgled = bijeli kristal
| gustoća = 2,672 g/cm3 (anhidridni) 
1,62 g/cm3 (oktodekahidrat)
| tališteK =
| tališteC = 770 °C (anhidridni)
86,5 °C (oktodekahidrat)
| vrelišteK =
| vrelišteC =
| tlak para =
| topljivost = 31,2 g/100 ml (0 °C) 
36,4 g/100 ml (20 °C) 
89,0 g/100 ml (100 °C)
| dipolni moment =
| slika2 =
| slika_opis2 =
| oblik molekule = monoklinski (hidrat)
| izvor znkops =
| znakovi opasnosti = nema propisa
| NFPA 704 = {{NFPA 704 |H = 1 |F = 0| R = 0}}
}}
'''Aluminijev sulfat''' je [[kemijski spoj]] koji ima [[Kemijska formula|formulu]] Al2(SO4)3. Aluminijev sulfat je [[aluminij]]eva [[soli|sol]] [[Sumporna kiselina|sumporne kiseline]], bijeli prah ili granule različite veličine, bez mirisa. [[Kristal]]izira u vodenim [[otopina]]ma pri čemu nastaju kristali jednakih oblika (izomorfni kristali). Koristi se najčešće kao [[flokulant]] u postupku [[obrada vode|obrade vode]] ([[pročišćavanje vode]]), a koristi se i u proizvodnji [[Nalič|boja]], te u industriji [[papir]]a. Upotrebljava se kao [[E-brojevi|E-520]] za učvršćivanje tkiva [[voće|voća]] i [[povrće|povrća]]. <ref> [http://e-brojevi.udd.hr/520.htm] "E520 Aluminijev sulfat", e-brojevi.udd.hr, 2012.</ref> Velike [[Koncentracija|koncentracije]] (dnevno od 4 do 6 [[gram]]a) mogu dovesti do nakupljanja [[aluminij]]a u [[Organizam|organizmu]], posebno kod [[Bubreg|bubrežnih]] bolesnika. Zbog [[Neuron|neurotoksičnosti]] aluminijske komponente pojedina znanstvena istraživanja raspravljaju o utjecaju aluminijevih spojeva na nastajanje [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]]. Česta upotreba nije preporučljiva. <ref> [http://www.pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/al/index.html] "ALUMINIJ, Al", www.pse.pbf.hr, 2012.</ref>

Aluminijev sulfat stvara često različite hidrate, od kojih su najuobičajeniji aluminijev sulfat oktodekahidrat Al2(SO4)3 × 18 H2O i aluminijev sulfat heksadekahidrat Al2(SO4)3 x 16 H2O. U prirodi se može naći hidrat [Al(H2O)6]2 (SO4)3 x 5 H2O, koji se pojavljuje u obliku [[minerali|minerala]] alunogen.

==Dobivanje==
Aluminijev sulfat se obično dobiva dodavanjem [[aluminijev hidroksid|aluminijevog hidroksida]] (Al(OH)3) u [[sumporna kiselina|sumpornu kiselinu]] (H2SO4):

:2 Al(OH)3 + 3 H2SO4 → Al2(SO4)3·6H2O

==Upotreba==
Aluminijev sulfat se najčešće koristi kao [[flokulant]] u postupku [[obrada vode|obrade vode]] ([[pročišćavanje vode]]), a koristi se i u proizvodnji [[Nalič|boja]], te u industriji [[papir]]a. Upotrebljava se kao [[E-brojevi|E-520]] za učvršćivanje tkiva [[voće|voća]] i [[povrće|povrća]].

===Flokulant===
[[Flokulant]], koagulant ili bistrilo je [[Kemijski spojevi|kemijska tvar]] koja se dodaje zamućenoj vodi u postupku [[flokulacija|flokulacije]] (pahuljičenje) ili bistrenja vode, koji je sastavni dio [[Pročišćavanje vode|pročišćavanja]] [[pitka voda|pitke vode]] ili [[obrada vode|obrade zagađenih ili industrijskih voda]]. Glavnina problema kod smanjenja mutnoće, kao čestog nedostatka vode, vezana je uz prisustvo vrlo sitnih [[Suspenzija (kemija)|raspršenih čestica]] – [[Koloidni sustav|koloida]], dimenzija od 1 [[metar|nm]] do 1 [[metar|μm]]. Zbog istoimenih (negativnih) [[Električni naboj|elektrostatičkih naboja]] koloidi se međusobno odbijaju i ostaju raspršeni u vodi. Zato je vrijeme potrebno za izdvajanje koloida iz vode, prvenstveno procesom [[taloženje|taloženja]], uslijed njihove tzv. agregatne stabilnosti, praktički beskonačno. To je u tehnici pročišćavanja vode rezultiralo traženjem procesa remećenja stabilnosti koloida i mogućnosti njihovog kasnijeg međusobnog spajanja u veće čestice koje će se u vodi lakše taložiti.

Takav postupak remećenja stabilnosti (destabilizacija) koloida u sirovoj vodi naziva se zgrušavanje ili '''koagulacija'''. Remećenje stabilnosti koloida se postiže dodavanjem vodi određenih kemijskih tvari – flokulanata. Koagulacija je postupak izbijanja [[Električni naboj|naboja]] [[Koloidni sustav|koloidnih čestica]]. Jednom neutralizirane, čestice se više ne odbijaju jedna od druge i mogu ostati okupljene. [[Flokulacija]] je postupak okupljanja destabiliziranih ili koaguliranih čestica da bi se stvorile veće nakupine ili flokule. Bez koagulacije ne može nastupiti flokulacija, odnosno [[taloženje]] čestica, a samim postupkom koagulacije ne možemo praktički odstraniti [[Suspenzija (kemija)|koloidne tvari]] iz [[voda|vode]]. Primarni flokulanti (koagulansi) su [[Kemijska tvar|kemikalije]] ili supstance koje dodane u zadanu [[Suspenzija (kemija)|suspenziju]] ili [[otopina|otopinu]] da bi se postigla destabilizacija. Pomoćni flokulanti (koagulansi) su kemikalije ili supstance dodane u destabiliziranu suspenziju ili otopinu da ubrzaju flokulaciju ili da ojačaju flokule koje su se stvorile tijekom flokulacije. Proces bistrenja može se odvijati u vodoravnom [[bazen]]u ili uzvodnom akceleratoru. Da bi se uspješno obavio postupak koagulacije, potrebno je uraditi određene [[eksperiment]]alna mjerenja u laboratoriju. <ref> [http://apfmo.org/index.php?option=com_content&view=article&id=714:koagulacija-i-flokulacija&catid=122:zavrsni-radovi-smjer-prehrambena-tehnologija&Itemid=133] "Koagulacija i flokulacija", www.apfmo.org, 2012.</ref>

===Boje hortenzije===
Većina vrsta [[hortenzija]] ima bijele [[Cvijet|cvjetove]], ali cvjetovi nekih vrsta (naprimjer ''H. Macrophylla'') mogu biti plavi, crveni, ružičasti, svjetloljubičasti, ili tamnoljubičasti. Boja cvjetova ovisi o [[pH]] vrijednosti tla; ako je [[tlo]] kiselo cvjetovi će biti plavi, ako je tlo neutralno cvjetovi će biti blijedi, a ako je [[Baza (kemija)|alkalno]] bit će ružičasti ili ljubičasti. Ta promjena cvjetnog [[pigment]]a ovisi o česticama aluminija, koje hortenzije sadržavaju. U tim slučajevima treba kupiti supstrat za biljke koje vole kiselo tlo (zemlja za rododendrone), te redovito prihranjivati [[Gnojivo|gnojivom]] koje sadrži aluminijev sulfat ako želimo da nam cvijet bude plave boje.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Voda]]
[[Kategorija:Sulfati]]

Aluminijev sulfat - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica