Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 48 sati)

2026-07-07T08:21:27Z

Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 48 sati)

Nova stranica

{{Slično|[[turkijski jezici|turkijskome jeziku]]|hipotetsku jezičnu porodicu|članak=|pogledajte=[[altajski jezici]]}}{{Infookvir jezik
|ime = Altajski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici = Алтай тил (Altay til)
|države = {{DZ+X|RUS}}
|regije = [[Republika Altaj]]<br>[[Altajski kraj]]<br>[[Kemerovska oblast]]
|etnicitet = [[Altajci]]
|jezična porodica = [[turkijski jezici]]<br> [[sjevernoturkijski jezici|sibirski]] (?)
|pismo = [[ćirilica]]
|iso2 = alt
|karta = Altay.svg
|opis karte = Karta altajskih varijeteta
}}

'''Altajski jezik''' [[Turkijski jezici|turkijski je jezik]] [[Kipčački jezici|kipčačke]] ili [[Sibirski turkijski jezici|sibirske]] grane kojim se govori u [[Altajska|Republici Altaju]] u [[Rusija|Ruskoj Federaciji]]. Južni altajski i sjeverni altajski međusobno se teško razumiju,<ref name=":0">Lindsay, Robert: ''[https://md.teyit.org/file/mutual-intelligibility-among-the-turkic.pdf Mutual Intelligibility Among the Turkic Languages]''. Pristupljeno 7. srpnja 2026.</ref> a svaki ima svoje dijalekte. Južni altajski standardiziran je i u upotrebi u Altajskoj Republici,<ref>{{Citiranje novina|title=Altai, Southern Language (ALT) – L1 & L2 Speakers, Status, Map, Endangered Level & Official Use {{!}} Ethnologue Free|language=en-US|work=Ethnologue (Free All)|url=https://www.ethnologue.com/language/alt/|access-date=2026-07-06}}</ref> što stvara probleme govornicima sjevernoaltajskih dijalekata.<ref name=":1">Seljutina, Iraida: ''[https://www.researchgate.net/profile/I-Selyutina/publication/284734468_The_phonetic_investigation_of_North-Altai_Turkic_languages_by_the_advanced_research_techniques/links/5e4d367ba6fdccd965b0e6b7/The-phonetic-investigation-of-North-Altai-Turkic-languages-by-the-advanced-research-techniques.pdf The Phonetic Investigation of North-Altai Turkic Languages by the Advanced Research Techniques]''. ''The Social Sciences'' 10 (6). 2015. {{ISSN|1818-5800}}</ref> Do 1948. zvao se i ojrotskim jezikom.<ref name=":2">{{Citiranje weba|title=АЛТАЙСКИЙ ЯЗЫК • Большая российская энциклопедия - электронная версия|url=https://bigenc.ru/linguistics/text/5199785|access-date=2026-07-06|website=bigenc.ru}}</ref>

Altajci su rasprostranjeni u Altajskoj Republici, [[Altajski kraj|Altajskome kraju]], [[Kemerovska oblast|Kemerovskoj oblasti]] i drugim teritorijima Rusije te u [[Kazahstan|Kazahstanu]] i [[Uzbekistan|Uzbekistanu]].<ref name=":3">Ozonova, Aiiana. ''The Altaians and the Altai Language''. u: ''Tehlikedeki Türk Dilleri II A''. ''Örnek Çalışmalar''. ur.: Süer Eker & Ülkü Çelik Şavk. 2016. Astana {{ISBN|978-9944-237-49-9}}</ref>

Po popisu stanovništva iz 2010. godine u Rusiji živi {{Broj|74 238}} Altajaca (od toga {{Broj|67 380}} pripadnika etičke skupine Altajaca), od njih svih {{Broj|55 270}} govori altajskim jezikom. U samoj Altajskoj Republici živi {{Broj|68 814}} Altajaca, a među njima {{Broj|48 583}} osobe govore altajskim.<ref name=":3" />

== Klasifikacija ==
Altajci su nastali u relativno nedavnoj prošlosti kao rezultat konsolidacije različitih [[Pleme|plemenskih]] turkijskih zajednica. Sjevernoaltajske skupine dijele se na Kumandy, Tuba i Čalkan te druge, a južnoaltajske su Teleuti, Telengiti i ''pravi'' Altajci (''Altaj kiži'').<ref name=":4">{{Citiranje weba|title=Altay language, alphabet and pronunciation|url=https://www.omniglot.com/writing/altay.htm|access-date=2026-07-06|website=www.omniglot.com}}</ref> Sjeverni Altajci nastali su miješanjem Turkijaca i ugro-samojedskoga supstrata.<ref name=":1" /> Godine 1993. Teleuti, Kumandiji, Tube i Čalkanci proglašeni su odvojenim [[Manjina|manjinama]], kao i njihovi jezici, kasnije su i Telengiti odvojeni 2000. godine.<ref name=":3" />

Sjeverni dijalekti drže se odvojenim jezicima, a razlike su prisutne i u južnome altajskom. Altajska je skupina više geografsko nego lingvističko grupiranje, pa se južni i sjeverni altajski u klasifikacijama mogu naći i u odvojenim granama.<ref name=":0" /> Nema konsenzusa o poziciji altajskoga unutar šire porodice turkijskih jezika.

Menges ga klasificira kao dio [[Sibirski turkijski jezici|sibirske skupine]] zajedno s [[Tuvanski jezik|tuvanskim]] i [[Hakaski jezik|hakaskim jezikom]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Menges|first=Karl H.|date=1955|title=The South-Siberian Turkic Languages, I: General Characteristics of Their Phonology|url=https://www.jstor.org/stable/41926309|journal=Central Asiatic Journal|volume=1|issue=2|pages=107–136|issn=0008-9192}}</ref> Šerbak odvaja južni altajski u [[Kipčački jezici|kipčačku skupinu]], a sjeverni altajski drži miješanim jezikom koji je teško klasificirati.<ref name=":3" /> Schönig ga stavlja u skupinu kipčakoidnih južnosibiriskih jezika.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Schönig|first=Claus|date=1999|title=The Internal Division of Modern Turkic and Its Historical Implications|url=https://www.jstor.org/stable/43391369|journal=Acta Orientalia Academiae Scientiarum Hungaricae|volume=52|issue=1|pages=63–95|issn=0001-6446}}</ref> Drugi ga pak smatraju kipčačkim.<ref name=":2" />

Neke od osnovnih razlika južnog i sjevernoga altajskog jesu: razlike u dugim vokalima, očuvanje zvučnoga uvularnog frikativa i velarnoga ploziva u kodi sloga u sjevernome altajskom, razlike u početnim suglasnicima, različiti oblici ablativa, prezenta i nekih zamjenica. Postoje i razlike u vokabularu, a južni altajski ima više mongolskih posuđenica.<ref name=":3" />

== Povijest ==
Altajci su [[Turkijski narodi|Turkijci]] s nekim [[Samojedi|samojedskim]], [[Keti|ketskim]], ugarskim i [[Mongolski narodi|mongolskim]] primjesama. Bili su dio Turskog, [[Ujgurski Kaganat|Ujgurskog]] i [[Kirgiški Kaganat|Kirgiškoga Kaganata]], a [[Ojrati]] su ih pokorili krajem 16. stoljeća. Svojevoljno su postali dijelom Rusije 1756. godine. Godine 1922. stvorena je ojratska autonomna regija, a 1991. nastala je Altajska Republika.

Južni altajski postao je temeljem standardnoga pisanoga altajskog jezika koji su razvili [[misionari]] 1840. godine.<ref name=":4" />

== Fonologija ==
Altajski posjeduje [[Vokalna harmonija|vokalnu harmoniju]] poput većine drugih turkijskih jezika.

=== Vokali ===
Altajski ima osam kratkih i osam dugih vokala. Dugi prednji i stražnji nezaobljeni zatvoreni vokali rijetki su. U tablici su navedene i približne vrijednosti u [[Međunarodna fonetska abeceda|MFA]]-i.
{| class="wikitable"
! rowspan="2" |
! colspan="2" |Prednji
! colspan="2" |Stražnji
|-
!zaobljeni
!nezaobljeni
!zaobljeni
!nezaobljeni
|-
!Zatvoreni
|ü /y/
|i /i/
|u /u/
|ї /ɯ/
|-
!Otvoreni
|ö /ø/
|e /e/
|o /o/
|a /a/
|}
Vokalna je harmonija vrlo izražena između prednjih i stražnjih vokala pa se svi nastavci u riječi slažu s posljednjim vokalom po tome kriteriju: ''qarïndaš-tar-ïm-la'' 's mojom mlađom braćom' i ''bičik-ter-i-nde'' 'u njegovim knjigama'.<ref name=":3" /> Osim toga, postoji i harmonija po zaobljenosti.<ref>Çelik, Fatih: ''[https://dergipark.org.tr/en/download/article-file/1332833 Kırgızca ve Güney Sibirya Türk Lehçelerinde Ses Uyumunun Tipolojisi]''. ''Uluslararası Beşeri Bilimler ve Eğitim Dergisi'' 6 (14). Pristupljeno 7. srpnja 2026.</ref> Harmonije se krše u posuđenicama.<ref name=":5">Elcan, Abdullah. ''[https://dergipark.org.tr/en/download/article-file/346215 Altay Türkçesinin Ayırt Edici Ses Bilgisi Özellikleri]''. Pristupljeno 7. srpnja 2026.</ref>

=== Konsonanti ===
{| class="wikitable"
!
!Labijali
!Alveolari
!Palatali
!Velari
!Uvulari
|-
!Okluzivi
|b p
|d t
|
|g k
|q
|-
!Afrikate
|
|t͡s
|t͡ʃ~t͡ɕ d͡ʒ~d͡ʑ
|
|
|-
!Frikativi
|v f
|z s
|ʒ ʃ
| colspan="2" |ɣ x
|-
!Nazali
|m
|n
|
| colspan="2" |ŋ
|-
!Vibranti
|
|r
|
|
|
|-
!Aproksimanti
|
|l
|j
|
|
|}
Neki od ovih glasova, /v/, /f/, /t͡s/ i /x/ pojavljuju se samo u [[Ruski jezik|ruskim]] posuđenicama.<ref name=":5" /> Čumakajeva napominje razliku u duljini umjesto po zvučnosti.<ref name=":3" />

=== Pismo ===
Altajski se piše [[Ćirilica|ćirilicom]]. Tijekom povijesti je postojali više različitih inačica ćirilice za altajski, no današnja je donesena 1938. uz neke manje preinake 1944. godine.<ref name=":4" />
{| style="font-family:Arial Unicode MS; font-size:1.4em; border-color:#000000; border-width:1px; border-style:solid; border-collapse:collapse; text-align:right; background-color:#F8F8EF"
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Аа
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Бб
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Вв
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Гг
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Дд
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | '''Јј'''
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Ее
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Ёё
|-
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Жж
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Зз
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Ии
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Йй
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Кк
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Лл
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Мм
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Нн
|-
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | '''Ҥҥ'''
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Оо
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | '''Ӧӧ'''
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Пп
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Рр
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Сс
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Тт
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Уу
|-
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | '''Ӱӱ'''
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Фф
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Хх
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Цц
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Чч
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Шш
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Щщ
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Ъъ
|-
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Ыы
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Ьь
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Ээ
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Юю
| style="width:3em; text-align:center; padding: 3px;" | Яя
| colspan="3" |
|}

== Gramatika ==
Altajski je [[Aglutinativni jezici|aglutinativan jezik]] poput drugih turkijskih jezika. Imenice mu razlikuju [[Padež|padeže]], posvojne sufikse i [[Množina|množinu]]. Nema kategorije [[Gramatički rod|roda]]. Padeži su nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, instrumental, direktiv, lokativ i ablativ.<ref>N. P. Dyrenkova. ''Gramatika Ojrotskogo Jazyka''. 1940. Akademija nauk SSSR</ref>

Glagoli razlikuju mnoge kombinacije vremena i vida te indikativni, imperativni, optativni, kondicionalni i subjunktivni glagolski način. Kao i drugi turkijski jezici, poznaje razne infinitne vrste kao što su participi, infinitivi i konverbi.<ref name=":3" />

Rečenice se slažu s glagolom na kraju, to jest red je riječi obično subjekt – objekt – predikat.

== Izvori ==
{{Turkijski jezici}}
[[Kategorija:Jezici po abecedi:A]]
[[Kategorija:Turkijski jezici]]
[[Kategorija:Jezici Rusije]]

Altajski jezik - Povijest promjena

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 48 sati)