Alp Arslan - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{dodaj infookvir|infookvir monarh}}' u '{{Monarh | ime = | slika = | opis = | titula = | vladavina = | krunidba = | prethodnik = | nasljednik = | regent = | titula1 = | vladavina1 = | krunidba1 = | prethodnik1 = | nasljednik1 = | regent1 = | titula2 = | vladavina2...

2025-04-15T00:57:06Z

Zamjena teksta - '{{dodaj infookvir|infookvir monarh}}' u '{{Monarh | ime = | slika = | opis = | titula = | vladavina = | krunidba = | prethodnik = | nasljednik = | regent = | titula1 = | vladavina1 = | krunidba1 = | prethodnik1 = | nasljednik1 = | regent1 = | titula2 = | vladavina2...

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-{{dodaj infookvir|infookvir monarh}}
+{{Monarh
 [[Slika:131_Bataille_de_Malazgirt.jpg|250px|desno|mini|Bitka kod Mancikerta]]
 '''Alp Arslan''' je bio [[sultan]] [[Seldžučko Carstvo|Seldžučkog Carstva]] ([[1063.]] – [[1072.]]) i nećak [[Tugrul]]a ([[1037.]] – [[1063.]]) Vladao je prostorima današnjeg [[Iran]]a, [[Irak]]a, [[Sirija|Sirije]] i dijelovima [[Turska|Turske]]. Pobjedom nad [[bizant]]skom vojskom u [[Bitka kod Mancikerta|bitci kod Mancikerta]] [[1071.]] godine, gurnuo je Bizant u nove građanske ratove, nakon čega je počela navala Turaka u Malu Aziju, koji će za nepuno stoljeće ovladati gotovo cijelim poluotokom i izbiti na sam [[Bospor]].

WikiSysop: bnz

2022-04-30T00:16:53Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 00:16
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Alp Arslan'''-->~~{{dodaj infookvir\|infookvir monarh}}		{{dodaj infookvir\|infookvir monarh}}
	[[Slika:131_Bataille_de_Malazgirt.jpg\|250px\|desno\|mini\|Bitka kod Mancikerta]]		[[Slika:131_Bataille_de_Malazgirt.jpg\|250px\|desno\|mini\|Bitka kod Mancikerta]]
	'''Alp Arslan''' je bio [[sultan]] [[Seldžučko Carstvo\|Seldžučkog Carstva]] ([[1063.]] – [[1072.]]) i nećak [[Tugrul]]a ([[1037.]] – [[1063.]]) Vladao je prostorima današnjeg [[Iran]]a, [[Irak]]a, [[Sirija\|Sirije]] i dijelovima [[Turska\|Turske]]. Pobjedom nad [[bizant]]skom vojskom u [[Bitka kod Mancikerta\|bitci kod Mancikerta]] [[1071.]] godine, gurnuo je Bizant u nove građanske ratove, nakon čega je počela navala Turaka u Malu Aziju, koji će za nepuno stoljeće ovladati gotovo cijelim poluotokom i izbiti na sam [[Bospor]].		'''Alp Arslan''' je bio [[sultan]] [[Seldžučko Carstvo\|Seldžučkog Carstva]] ([[1063.]] – [[1072.]]) i nećak [[Tugrul]]a ([[1037.]] – [[1063.]]) Vladao je prostorima današnjeg [[Iran]]a, [[Irak]]a, [[Sirija\|Sirije]] i dijelovima [[Turska\|Turske]]. Pobjedom nad [[bizant]]skom vojskom u [[Bitka kod Mancikerta\|bitci kod Mancikerta]] [[1071.]] godine, gurnuo je Bizant u nove građanske ratove, nakon čega je počela navala Turaka u Malu Aziju, koji će za nepuno stoljeće ovladati gotovo cijelim poluotokom i izbiti na sam [[Bospor]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-22T09:05:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dodaj infookvir|infookvir monarh}}
[[Slika:131_Bataille_de_Malazgirt.jpg|250px|desno|mini|Bitka kod Mancikerta]]
'''Alp Arslan''' je bio [[sultan]] [[Seldžučko Carstvo|Seldžučkog Carstva]] ([[1063.]] – [[1072.]]) i nećak [[Tugrul]]a ([[1037.]] – [[1063.]]) Vladao je prostorima današnjeg [[Iran]]a, [[Irak]]a, [[Sirija|Sirije]] i dijelovima [[Turska|Turske]]. Pobjedom nad [[bizant]]skom vojskom u [[Bitka kod Mancikerta|bitci kod Mancikerta]] [[1071.]] godine, gurnuo je Bizant u nove građanske ratove, nakon čega je počela navala Turaka u Malu Aziju, koji će za nepuno stoljeće ovladati gotovo cijelim poluotokom i izbiti na sam [[Bospor]].

== Život i vladavina ==
Arslan je rođen oko [[1030.]] godine, a [[1063.]] godine postaje sultan [[Seldžuci|Seldžuka]], koji uz njegovu prešutnu dozvolu počinju s upadima u pogranične dijelove Bizanta i pljačkaju ih. Već [[1064.]] godine zauzima grad [[Ani]] u [[Armenija|Armeniji]], što je propraćeno velikim masakrom lokalnog stanovništva., [[1067.]] godine zauzimaju i [[Cezareja (Mala Azija)|Cezareju]]. Bizantski car [[Roman IV. Diogen]] ([[1068.]] – [[1071.]]) je pokrenuo nekoliko vojnih kampanja protiv Seldžuka u istočnom dijelu Bizanta. Oni su se završili bez veće vojne pobjede, jer su Seldžučki odredi izbejgavali izrsvnu borbu. No, [[1070.]] godine uspio je sklopiti mirovni ugovor s Arslanom i zaustaviti pljačkaške upade.

Koristeći se mirom s Bizantom, Arslan je [[1071.]] godine s vojskom krenuo u napad na [[Alepo|Alepu]]. Tijekom pohoda saznao je da se Roman na čelu velike vojske uputio ka [[Mancikert]]u, koji je ubrzo zauzeo. Seldžučki sultan je nakon toga obustavio dalje napredovanje i brzo se uputio ka centralnoj [[Anadolija|Anadoliji]] i [[Van (jezero)|jezeru Van]]. U njegovoj blizini, došlo je do bitke između Seldžuka i bizantske vojske. Arslanove snage supobijedile i zarobile Romana.

Samu bitku je presudio veći broj čimbenika. Od diobe biznatske vojske na dva dijela neposredno pred bitku, preko prelaska dijela plaćenika [[Uzi (narod)|Uza]] na Seldžučku stranu tijekom same bitke, do izdaje jednog bizantskog zapovjednika. [[Andronik Duka]], koji je bio Romanov politički protivnik, zapovjedao je rezervnom postrojbom i u ključnom trenutku je odbio je zaštititi pozadinu bizantskom središnjem odredu i povukao se iz bitke, šireći dezinformacije da je sam Roman poginuo. Brzi seldžučki konjanici su nakon toga s lakoćom opkolili bizantsku postrojbu i uništili njegovo desno krilo, dok su dijelovi lijevog uspjeli probiti se iz obruča. Dodatni čimbenik u samoj bitci, bila je i seldžučka taktika izbjegavanja direktnog sukoba s teško oklopljenim pješaštvom i konjicom Bizantinaca. Umjesto toga, brzi seldžučki konjanici su stalno napadali Bizantince i uzmicali pred njima, pokušavajući poremetiti njihovu disciplinu i razjediniti im redove.

Arslan je nakon bitke Romana primio s odgovarajućim počastima i sklopio mir s njim. Međutim, uslijed [[Bitka kod Mancikerta|poraza kod Mancikerta]], u [[Carigrad]]u je došlo do prevrata i nove borbe oko vlasti u kojoj je Roman poražen i praktično ubijen, jer je od posljedica osljepljivanja ([[29. lipnja]] [[1072.]]) vrlo brzo umro ([[4. kolovoza]] [[1072.]]). Sam Arslan je nakon Romanove smrti nastavio poštovati mir koji je s njim sklopio, ali se zato lokalni emiri nisu osjećali obaveznima poštovati odredbe mira i počeli su s upadima u Bizant.

Sam Arlsan je [[15. prosinca]] iste godine umro u [[Horezm]]u, a naslijedio ga je sin [[Malik-šah I.]] ([[1072.]] – [[1092.]]).

== Vidi još ==
* [[Bitka kod Mancikerta]]

== Reference ==
* Alexander Kazhdan (editor), „The Oxford Dictionary of Byzantium“, Oxford, 1991. ((en))
* Georgije Ostrogorski, „Istorija Vizantije“ (II fototipsko izdanje originala 1959), Beograd, 1993.

{{Iranski vladari}}

[[Kategorija:Povijest Irana]]
[[Kategorija:Iranski vladari]]