WikiSysop: bnz

2022-04-29T23:37:46Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 23:37
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Alojz Benac'''-->~~'''Alojz Benac''' ([[Plehan]], [[Derventa]], [[20. listopada]] [[1914.]] - [[Sarajevo]], [[6. ožujka]] [[1992.]]), [[BiH\|bosanskohercegovački]] [[arheologija\|arheolog]] i [[povijest\|povjesničar]]		'''Alojz Benac''' ([[Plehan]], [[Derventa]], [[20. listopada]] [[1914.]] - [[Sarajevo]], [[6. ožujka]] [[1992.]]), [[BiH\|bosanskohercegovački]] [[arheologija\|arheolog]] i [[povijest\|povjesničar]]

	Klasičnu filologiju i arheologiju diplomirao u [[Beograd]]u (1937.), doktorirao u [[Ljubljana\|Ljubljani]] (1951.). Radio je u [[Zemaljski muzej u Sarajevu\|Zemaljskome muzeju BiH]] 1947.-67. (1957.-67. direktor). Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu bio je profesor arheologije i povijesti staroga vijeka (1968.-78.).		Klasičnu filologiju i arheologiju diplomirao u [[Beograd]]u (1937.), doktorirao u [[Ljubljana\|Ljubljani]] (1951.). Radio je u [[Zemaljski muzej u Sarajevu\|Zemaljskome muzeju BiH]] 1947.-67. (1957.-67. direktor). Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu bio je profesor arheologije i povijesti staroga vijeka (1968.-78.).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T05:43:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Alojz Benac''' ([[Plehan]], [[Derventa]], [[20. listopada]] [[1914.]] - [[Sarajevo]], [[6. ožujka]] [[1992.]]), [[BiH|bosanskohercegovački]] [[arheologija|arheolog]] i [[povijest|povjesničar]]

Klasičnu filologiju i arheologiju diplomirao u [[Beograd]]u (1937.), doktorirao u [[Ljubljana|Ljubljani]] (1951.). Radio je u [[Zemaljski muzej u Sarajevu|Zemaljskome muzeju BiH]] 1947.-67. (1957.-67. direktor). Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu bio je profesor arheologije i povijesti staroga vijeka (1968.-78.).

Utemeljitelj je i prvi direktor Centra za balkanološka ispitivanja [[ANUBiH]]-a. Istraživao prapovijesna razdoblja, posebice zapadnoga područja [[Balkan]]a. Izveo je niz sustavnih arheoloških istraživanja: Arnautovići ([[Visoko (BiH)|Visoko]]), Crvena Stijena ([[Bileća]]), Gradić u Matićima, Gradina i Mujevine u Alihodžama ([[Travnik]]), [[Pećina Hrustovača|Hrustovača]] u Hrustovu ([[Sanski Most]]), Lisičići ([[Kakanj]]), Nebo u Brajkovićima (Travnik), Obre I. i II. ([[Konjic]]), Pivnica ([[Odžak]]), Zecovi ([[Prijedor]]), [[Zelena pećina u Blagaju]] ([[Mostar]]) i dr. Istraživao gradine, tumule, prapovijesnu kronologiju, etnogenezu i kulturu [[Iliri|Ilira]]. Proučavao je i [[stećci|stećke]]. Pokrenuo je sustavna istraživanja prethistorijskih gradina, nekropola sa stećcima i arheološke karte Bosne i Hercegovine. Organizirao je šest tematskih znanstvenih skupova iz paleobalkanistike. Pokrenuo petosveščanu sintezu "Praistorija jugoslavenskih zemalja " (1979.-86.).

Autor je niza sinteza i rasprava u periodici kao i više knjiga:
* Prehistorijsko naselje
* Nebo i problem butmirske kulture ([[1952.]])
* Studije o kamenom i bakarnom dobu u sjeverozapadnom Balkanu ([[1964.]])
* Utvrđena ilirska naselja ([[1985.]])
* Praistorijski tumuli na Kupreškom polju ([[1986.]]) i dr.

Od 1967. redoviti član ANUBiH-a, dopisni član [[JAZU]]/[[HAZU]], [[SANU]], [[SAZU]] te član niza međunarodnih znanstvenih institucija.

{{GLAVNIRASPORED:Benac, Alojz}}
[[Kategorija: Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija: Hrvatski arheolozi]]
[[Kategorija:Akademici AZUBiH]]
[[Kategorija: Bosanskohercegovački arheolozi]]
[[Kategorija: Bosanskohercegovački znanstvenici]]

Alojz Benac - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica