Suradnik10: Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

2025-04-18T01:05:43Z

Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 01:05
Redak 1:		Redak 1:
	{{~~redirect~~\|Alkohol}}		{{preusmjerava\|Alkohol}}
	[[Datoteka:Hidroksilna skupina.jpg\|mini\|220px\|Opća formula alkohola R-OH, gdje je OH hidroksilna skupina]]		[[Datoteka:Hidroksilna skupina.jpg\|mini\|220px\|Opća formula alkohola R-OH, gdje je OH hidroksilna skupina]]
	'''Alkohol'''i (kasnolat. < arap. al-kuhl: antimon u prahu [za bojenje očnih kapaka], potom pročišćena tvar) su organski spojevi koji sadrže hidroksilnu (OH) skupinu vezanu za ugljikov atom, ako taj nije u sastavu aromatske jezgre; prema broju hidroksilnih skupina dijele se na jednovalentne, dvovalentne, trovalentne i viševalentne, a prema položaju ugljikova atoma na koji je ta skupina vezana mogu biti primarni, sekundarni i tercijarni.		'''Alkohol'''i (kasnolat. < arap. al-kuhl: antimon u prahu [za bojenje očnih kapaka], potom pročišćena tvar) su organski spojevi koji sadrže hidroksilnu (OH) skupinu vezanu za ugljikov atom, ako taj nije u sastavu aromatske jezgre; prema broju hidroksilnih skupina dijele se na jednovalentne, dvovalentne, trovalentne i viševalentne, a prema položaju ugljikova atoma na koji je ta skupina vezana mogu biti primarni, sekundarni i tercijarni.

WikiSysop: bnz

2022-04-29T21:18:24Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 21:18
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Alkoholi'''-->~~{{redirect\|Alkohol}}		{{redirect\|Alkohol}}
	[[Datoteka:Hidroksilna skupina.jpg\|mini\|220px\|Opća formula alkohola R-OH, gdje je OH hidroksilna skupina]]		[[Datoteka:Hidroksilna skupina.jpg\|mini\|220px\|Opća formula alkohola R-OH, gdje je OH hidroksilna skupina]]
	'''Alkohol'''i (kasnolat. < arap. al-kuhl: antimon u prahu [za bojenje očnih kapaka], potom pročišćena tvar) su organski spojevi koji sadrže hidroksilnu (OH) skupinu vezanu za ugljikov atom, ako taj nije u sastavu aromatske jezgre; prema broju hidroksilnih skupina dijele se na jednovalentne, dvovalentne, trovalentne i viševalentne, a prema položaju ugljikova atoma na koji je ta skupina vezana mogu biti primarni, sekundarni i tercijarni.		'''Alkohol'''i (kasnolat. < arap. al-kuhl: antimon u prahu [za bojenje očnih kapaka], potom pročišćena tvar) su organski spojevi koji sadrže hidroksilnu (OH) skupinu vezanu za ugljikov atom, ako taj nije u sastavu aromatske jezgre; prema broju hidroksilnih skupina dijele se na jednovalentne, dvovalentne, trovalentne i viševalentne, a prema položaju ugljikova atoma na koji je ta skupina vezana mogu biti primarni, sekundarni i tercijarni.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-30T01:56:05Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{redirect|Alkohol}}
[[Datoteka:Hidroksilna skupina.jpg|mini|220px|Opća formula alkohola R-OH, gdje je OH hidroksilna skupina]]
'''Alkohol'''i (kasnolat. < arap. al-kuhl: antimon u prahu [za bojenje očnih kapaka], potom pročišćena tvar) su organski spojevi koji sadrže hidroksilnu (OH) skupinu vezanu za ugljikov atom, ako taj nije u sastavu aromatske jezgre; prema broju hidroksilnih skupina dijele se na jednovalentne, dvovalentne, trovalentne i viševalentne, a prema položaju ugljikova atoma na koji je ta skupina vezana mogu biti primarni, sekundarni i tercijarni.

==Osobine==

Opća formula alkohola je R-[[kisik|O]][[vodik|H]], dakle hidroksilna skupina [[kisik|O]][[vodik|H]], vezana na alkan tj. lanac [[ugljikovodici|ugljikovodika]]. Sličnu strukturu imaju [[karboksilne kiseline]] koje se dobivaju oksidacijom alkohola. Hidroksilna skupina (funkcijska skupina) se sastoji od jednog [[atom]]a [[vodik]]a i jednog atoma [[kisik]]a, prema tome je jednovalentna. Zato i lanac na koji se skupina vezuje mora biti jednovalentan. Tako će npr. sažeta strukturna formula [[etanol]]a biti CH3-CH2-OH.

U homolognome nizu primarnih alkohola niži su članovi, prva četiri, tekućine, srednji (do 11 ugljikovih atoma), uljaste tekućine, a viši su čvrste tvari.

Niži alkoholi miješaju se s vodom, viši se u vodi uopće ne otapaju. S kiselinama daju estere, s alkalijskim kovinama alkokside, a oksidacijom prelaze u aldehide, ketone i organske kiseline.
-alkoholi koji u svojoj skupini imaju veči broj C atoma su netopivi u vodi jer imaju dulji dio molekulske nepolarne građe
=== Nomenklatura alkohola ===

Svi alkoholi u kemijskoj nomenklaturi imaju nastavak –ol, tj. svi se alkoholi imenuju tako da se uz ime alkana doda nastavak '''-ol'''. Tako će npr. alkohol s tri [[ugljik]]ova atoma biti propan'''ol''' jer se uz ime alkana '''propan'''a dodao '''ol''' od alkohola.
Kao osnovna struktura odabere se najdulji lanac atoma ugljika na koji je vezana hidroksilna skupina.
Položaj [[hidroksilna skupina|hidroksilne skupine]] označi se brojem ispred nastavka - ol.
Za oznaku broja hidroksilnih skupina rabe se umnožni prefiksi neposredno ispred nastavka - ol.

Po redoslijedu opadajućeg prioriteta pri odabiru i imenovanju glavne karakteristične skupine, alkoholi i [[fenoli]] su petnaesti po redu razredni spojevi (zatim redom [[tioli]], [[selenoli]] i [[teluroli]]).<ref>[https://web.archive.org/web/20070625164600/http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=3559 E-škola], odgovorio: Tomislav Portada, PMF, arhivirano 25. lipnja 2007.</ref>

== Kemijska svojstva i dobivanje alkohola ==

Alkoholi imaju vrlo sličnu strukturu kao voda. Vrelište etanola i vode više je nego što odgovara njihovoj relativnoj molekulskoj masi.
Neutralne tekućine, mogu reagirati s alkalijskim metalima, natrijem ili kalijem. U toj reakciji nastaju alkosidi. 
Reakcija alkohola s halogenovodičnom kiselinom nastaju alkil-halogenidi.

Alkoholi se s obzirom na položaj OH skupine dijele na primarne, sekundarne i tercijarne alkohole. Primarni alkoholi su alkoholi kojima je -OH skupina vezana na primarni ugljikov atom, tj. onaj koji se u strukturi veže s još jednim ugljikovim atomom.
Oksidacijom primarnih alkohola dobit će se aldehidi, a sekundarnih ketoni.

Najpoznatiji alkohol koji se koristi u [[medicina|medicini]] i piću je [[Etanol|obični alkohol]]. Zato je on i najčešći alkohol dobivan industrijskim putem.

Kemijska reakcija za dobivanje [[etanol]]a je [[alkoholno vrenje]] (fermentacija). To je [[priroda|prirodni]] proces kojim se [[šećer]] uz pomoć djelovanja kvaščevih gljivica ([[enzim]]a koji djeluju kao katalizatori) pretvara u [[etanol]] i [[ugljikov dioksid|CO2]].

Ostali su važniji alkoholi: metanol, [[propanol]] (propilni alkohol), [[pentanol]] (amilni alkohol) i trovalentni [[glicerol]].

=== Metanol ===
{{Glavni|Metanol}}
Metanol (CH3-OH) je alkohol sa jednim [[ugljik]]ovim [[atom]]om. Metanol je lako ispariva [[Tekućine|tekućina]].

=== Etanol ===
{{Glavni|Etanol}}
[[Etanol]] (CH3-CH2-OH) je alkohol sa dva [[ugljik]]ova [[atom]]a. Etanol je lako ispariva [[Tekućine|tekućina]]. Temperatura vrelišta mu je 78 °C.

----

Postoje i alkoholi s dvije ili više hidroksilne skupine, kao npr. etandiol i propantriol. No njihova uobičajena i mnogo češća imena su ''glikol'' i ''glicerol''. [[Etilen-glikol|Glikol]] se upotrebljava kao [[antifriz]], a glicerol u kozmetičkim preparatima.

=== Glicerol ===
{{glavni|glicerol}}
[[Datoteka:Glycerin.svg|mini|150px|Strukturna formula glicerola]]
[[Glicerol]] (grčki "''glykys''" što znači slatko; puno ime 1,2,3 propantriol (propan-1,2,3-triol)) spada pod triole jer sadrži tri hidroksilne skupine.Glicerol je gusta tekućina slatka okusa.Osnovni je sastojak krema za ruke s dodacima mirisa,ulja i vitamina te ga se može naći u sastavu masti i ulja biljnog i životinjskog podrijetla.Glicerol se u komercijalne svrhe proizvodi hidrolizom [[masti i ulja|masti]].

== Vino i fermentacija ==
[[Datoteka:Sauternes 04.jpg|mini|100px|lijevo|Vinogradi - redovi grožđa]]
Vinogadarstvo je grana [[poljoprivreda|poljoprivrede]] koja postoji od davnina, a [[kultura]] proizvodnje vina održala se stoljećima. Proces proizvodnje vina je sljedeći: Ubrano [[grožđe]] iz vinograda se prvo gazi tako da se iscijedi sok a kasnije se ljuska dijeli od [[tekućine]] (Ljuska se može iskoristiti za pravljenje rakije ili sl.). Tekućina - "mošt" (koja je većim postotkom [[šećer]]) se ostavlja u bačvama gdje na određenoj temperaturi uz djelovanje [[kvaščeve gljivice|kvaščevih gljivica]] fermentira (događa se alkoholno vrenje ili fermentacija). Tako se šećer pretvara u alkohol i tekućina postaje [[vino]]. Napomena: Nekoliko tjedana prije procesa traje period ''karence''. U tom se periodu grožđe ne smije prskati otrovima jer bi na taj način dospjeli u vino.

== Vidi još ==
*[[Alkoholizam]]

==Izvori==

* [[Hrvatska enciklopedija]], Broj 1 (A-Bd), str. 158.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1999.g. {{ISBN|953-6036-31-2}}
{{izvori}}

[[Kategorija:Alkoholi| ]]

Alkoholi - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica