Alija Isaković - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-04-29T19:38:16Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 19:38
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Alija Isaković'''-->~~{{Infookvir književnik		{{Infookvir književnik
	\| Ime = Alija Isaković		\| Ime = Alija Isaković
	\| boja = #B0C4DE		\| boja = #B0C4DE

WikiSysop: infookvir književnik

2022-04-15T03:06:11Z

infookvir književnik

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 03:06
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Alija Isaković'''-->{{~~Književnik~~		<!--'''Alija Isaković'''-->{{Infookvir književnik
	\| Ime = Alija Isaković		\| Ime = Alija Isaković
	\| boja = #B0C4DE		\| boja = #B0C4DE

WikiSysop: izbriši nepotrebne poveznice

2022-03-02T09:04:29Z

izbriši nepotrebne poveznice

←Starija inačica		Inačica od 2. ožujak 2022. u 09:04
Redak 75:		Redak 75:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	* [https://www.mojalektira.com/biografija/alija-isakovic/ Alija Isaković]		* [https://www.mojalektira.com/biografija/alija-isakovic/ Alija Isaković]
	{~~{wikicitat}}~~		{

	{{GLAVNIRASPORED:Isaković, Alija}}		{{GLAVNIRASPORED:Isaković, Alija}}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T02:45:43Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 02:45
Redak 25:		Redak 25:
	}}		}}

	'''Alija Isaković''' (Bitunja pokraj [[Stolac (BiH)\|Stoca]], [[1932.]] – [[Sarajevo]], [[1997.]]), bosanskohercegovački književnik, romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, lekiskograf i povjesničar jezika i književnosti. Utemeljitelj je moderne bosanske jezičke kulture, te jedan je od najznačajnijih [[Bošnjaci\|bošnjačkih]] intelektualaca uopće.<ref>{{~~cite web~~\|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/alija-isakovic-ko-smo-mi-bosnjaci/293865\|title=21. godišnjica smrti velikana/ Alija Isaković: Ko smo mi Bošnjaci\|publisher=radiosarajevo.ba\|date=5 August 2017 \|accessdate=2020-12-30}}</ref>		'''Alija Isaković''' (Bitunja pokraj [[Stolac (BiH)\|Stoca]], [[1932.]] – [[Sarajevo]], [[1997.]]), bosanskohercegovački književnik, romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, lekiskograf i povjesničar jezika i književnosti. Utemeljitelj je moderne bosanske jezičke kulture, te jedan je od najznačajnijih [[Bošnjaci\|bošnjačkih]] intelektualaca uopće.<ref>{{Citiranje weba\|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/alija-isakovic-ko-smo-mi-bosnjaci/293865\|title=21. godišnjica smrti velikana/ Alija Isaković: Ko smo mi Bošnjaci\|publisher=radiosarajevo.ba\|date=5 August 2017 \|accessdate=2020-12-30}}</ref>

	== Životopis ==		== Životopis ==
Redak 32:		Redak 32:
	Priredio je više djela muslimanskih pisaca i posebno prvu antologiju muslimanske književnosti „Biserje“ [[1972.]], prvi izbor bosanskohercegovačkih putopisaca "Hodoljublje" 1973, zbornik radova "[[Hasanaginica]], 1774-1974", [[anegdota\|anegdote]] Nasrudina-hodže 1984, te sa Hadžemom Hajdarevićem izbor iz časopisa "Behar" 1900-1911., te knjigu "O 'nacionaliziranju' [[Bošnjaci\|Muslimana]]" 1990. godine, pri čemu je utro puteve buđenju i osvješćivanju nacionalnoga bića [[Bošnjaci\|Bošnjaka]].		Priredio je više djela muslimanskih pisaca i posebno prvu antologiju muslimanske književnosti „Biserje“ [[1972.]], prvi izbor bosanskohercegovačkih putopisaca "Hodoljublje" 1973, zbornik radova "[[Hasanaginica]], 1774-1974", [[anegdota\|anegdote]] Nasrudina-hodže 1984, te sa Hadžemom Hajdarevićem izbor iz časopisa "Behar" 1900-1911., te knjigu "O 'nacionaliziranju' [[Bošnjaci\|Muslimana]]" 1990. godine, pri čemu je utro puteve buđenju i osvješćivanju nacionalnoga bića [[Bošnjaci\|Bošnjaka]].

	Alija Isaković snažno se zalagao za afirmaciju [[Bošnjački jezik\|bosanskog jezika]].<ref>{{~~cite web~~\|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/alija-isakovic-ko-smo-mi-bosnjaci/293865\|title=21. godišnjica smrti velikana/ Alija Isaković: Ko smo mi Bošnjaci\|publisher=radiosarajevo.ba\|date=5 August 2017 \|accessdate=2020-12-30}}</ref> Kao leksikograf, Isaković je nezaobilazan u oblikovanju bosanskoga jezika. Objavljeni su njegovi rječnici "Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku" iz 1993. i "Rječnik bosanskoga jezika" iz 1995.		Alija Isaković snažno se zalagao za afirmaciju [[Bošnjački jezik\|bosanskog jezika]].<ref>{{Citiranje weba\|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/alija-isakovic-ko-smo-mi-bosnjaci/293865\|title=21. godišnjica smrti velikana/ Alija Isaković: Ko smo mi Bošnjaci\|publisher=radiosarajevo.ba\|date=5 August 2017 \|accessdate=2020-12-30}}</ref> Kao leksikograf, Isaković je nezaobilazan u oblikovanju bosanskoga jezika. Objavljeni su njegovi rječnici "Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku" iz 1993. i "Rječnik bosanskoga jezika" iz 1995.

	Umro je u Sarajevu 1997. godine. [[Bošnjačka zajednica kulture Preporod]] dodjeljuje nagradu "Alija Isaković" za najbolji dramski tekst.		Umro je u Sarajevu 1997. godine. [[Bošnjačka zajednica kulture Preporod]] dodjeljuje nagradu "Alija Isaković" za najbolji dramski tekst.
Redak 38:		Redak 38:
	== Djela ==		== Djela ==
	{{Refbegin\|2}}		{{Refbegin\|2}}
	*''Sunce o desno rame''(1963)<ref>{{~~cite web~~\|author=\|url=http://www.bosnjaci.net/dobri_bosnjani.php?id=24\|title=ISAKOVIĆ, Alija\|publisher=Bosnjaci\|date=\|accessdate=16 August 2013}}</ref>		*''Sunce o desno rame''(1963)<ref>{{Citiranje weba\|author=\|url=http://www.bosnjaci.net/dobri_bosnjani.php?id=24\|title=ISAKOVIĆ, Alija\|publisher=Bosnjaci\|date=\|accessdate=16 August 2013}}</ref>
	*''Semafor'' (1966)		*''Semafor'' (1966)
	*''Avdo Karabegović Hasanbegov: Izabrane pjesme'' (1967)		*''Avdo Karabegović Hasanbegov: Izabrane pjesme'' (1967)
Redak 61:		Redak 61:
	*''O »nacionaliziranju« muslimana. 101 godina afirmiranje i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana'' (1990)		*''O »nacionaliziranju« muslimana. 101 godina afirmiranje i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana'' (1990)
	*''Biserje. Izbor iz muslimanske književnosti. Drugo, prošireno, izdanje'' (1993)		*''Biserje. Izbor iz muslimanske književnosti. Drugo, prošireno, izdanje'' (1993)
	*''Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku''<ref>{{~~cite web~~\|author=\|url=https://www.nytimes.com/1993/12/26/world/balkan-conflicts-are-uncoupling-serbo-croatian.html?pagewanted=3\|title=Balkan Conflicts Are Uncoupling Serbo-Croatian\|publisher=NYTimes\|date=26 December 1993\|accessdate=16 August 2013}}</ref> (1993)		*''Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku''<ref>{{Citiranje weba\|author=\|url=https://www.nytimes.com/1993/12/26/world/balkan-conflicts-are-uncoupling-serbo-croatian.html?pagewanted=3\|title=Balkan Conflicts Are Uncoupling Serbo-Croatian\|publisher=NYTimes\|date=26 December 1993\|accessdate=16 August 2013}}</ref> (1993)
	* ''Rječnik bosankog jezika'' (Sarajevo, 1995)		* ''Rječnik bosankog jezika'' (Sarajevo, 1995)
	{{Refend}}		{{Refend}}

	== Citati ==		== Citati ==
	{{Citat\|Mi [[Bošnjaci]] smo historijski relativno iživljeni na ovim prostorima, širim od današnje [[Bosna i Hercegovina\|Bosne i Hercegovine]] - vojnički, ekonomski i kulturno. Premda smo posljednjih 112 godina marginalizirani kao politički narod, fizički i ekonomski sistemski i nesistemski uništavani, kulturno nipodaštavani, vjerski satanizirani kao azijatsko-islamski relikt, jedini smo narod u evropskim prostorima bez nacionalnih institucija, s anacionalnim političkim poltronskim vrhom, s policijskom presijom nad vjerskom i svjetovnom inteligencijom, bez prava na nacionalno ime, jezik, književnost, društvene običaje i vjersku praksu...<ref>{{~~cite web~~\|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/alija-isakovic-ko-smo-mi-bosnjaci/293865\|title=21. godišnjica smrti velikana/ Alija Isaković: Ko smo mi Bošnjaci\|publisher=radiosarajevo.ba\|date=5 August 2017 \|accessdate=2020-12-30}}</ref>\|Alija Isaković na na Bošnjačkom saboru 27. rujna 1993. godine.}}		{{Citat\|Mi [[Bošnjaci]] smo historijski relativno iživljeni na ovim prostorima, širim od današnje [[Bosna i Hercegovina\|Bosne i Hercegovine]] - vojnički, ekonomski i kulturno. Premda smo posljednjih 112 godina marginalizirani kao politički narod, fizički i ekonomski sistemski i nesistemski uništavani, kulturno nipodaštavani, vjerski satanizirani kao azijatsko-islamski relikt, jedini smo narod u evropskim prostorima bez nacionalnih institucija, s anacionalnim političkim poltronskim vrhom, s policijskom presijom nad vjerskom i svjetovnom inteligencijom, bez prava na nacionalno ime, jezik, književnost, društvene običaje i vjersku praksu...<ref>{{Citiranje weba\|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/alija-isakovic-ko-smo-mi-bosnjaci/293865\|title=21. godišnjica smrti velikana/ Alija Isaković: Ko smo mi Bošnjaci\|publisher=radiosarajevo.ba\|date=5 August 2017 \|accessdate=2020-12-30}}</ref>\|Alija Isaković na na Bošnjačkom saboru 27. rujna 1993. godine.}}
	{{Citat\|[[Bošnjački jezik\|Bosanski jezik]] postoji u narodu i u literaturi koliko [[Hrvatski jezik\|hrvatski]] i [[Srpski jezik\|srpski]] srpski jezik. Ako je to manje poznato širokoj javnosti, razlozi su političke a ne lingvističke naravi. S obzirom da je na ovim balkanskim prostorima politika mjera stvari, u svim oblicima fizičkog i duhovnog života, to je neimenovanje i (ne) priznavanje bosanskog jezika bilo u korelaciji s političkim (ne) imenovanjem bosanske nacije, posebno [[Bošnjaci\|bosanskih muslimana]].<ref>{{~~cite web~~\|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/alija-isakovic-ko-smo-mi-bosnjaci/293865\|title=21. godišnjica smrti velikana/ Alija Isaković: Ko smo mi Bošnjaci\|publisher=radiosarajevo.ba\|date=5 August 2017 \|accessdate=2020-12-30}}</ref>\|Alija Isaković, 1991. godine.}}		{{Citat\|[[Bošnjački jezik\|Bosanski jezik]] postoji u narodu i u literaturi koliko [[Hrvatski jezik\|hrvatski]] i [[Srpski jezik\|srpski]] srpski jezik. Ako je to manje poznato širokoj javnosti, razlozi su političke a ne lingvističke naravi. S obzirom da je na ovim balkanskim prostorima politika mjera stvari, u svim oblicima fizičkog i duhovnog života, to je neimenovanje i (ne) priznavanje bosanskog jezika bilo u korelaciji s političkim (ne) imenovanjem bosanske nacije, posebno [[Bošnjaci\|bosanskih muslimana]].<ref>{{Citiranje weba\|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/alija-isakovic-ko-smo-mi-bosnjaci/293865\|title=21. godišnjica smrti velikana/ Alija Isaković: Ko smo mi Bošnjaci\|publisher=radiosarajevo.ba\|date=5 August 2017 \|accessdate=2020-12-30}}</ref>\|Alija Isaković, 1991. godine.}}
	{{Citat\|[[Bošnjački jezik\|Bosanski jezik]] prema književnom hrvatskom i srpskom jeziku, ima najmanje razlika između narodnog i književnog jezika, između dijalekatskog i književnog i ima – za južnoslovenske prilike – izvanredan kontinuitet, jezičku ustaljenost i homogenost na cijelom prostoru, bez diskontinuiteta koji su imali srpski i hrvatski književni jezik do početka [[Vuk Karadžić\|Vukovih]] i [[Ljudevit Gaj\|Gajevih]] reforma sredinom prošlog vijeka. To što u okviru bosanskog jezika nije bilo jezičkih i pravopisnih reformi i nije teško razumjeti. Pisali su [[Bosančica\|bosančicom]] i [[Arabica\|arebicom]], uglavnom, kako su i govorili. Piši kao što govoriš nije ničija deviza, to je inicijalni poriv pismenog čovjeka.<ref>{{~~cite web~~\|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/alija-isakovic-ko-smo-mi-bosnjaci/293865\|title=21. godišnjica smrti velikana/ Alija Isaković: Ko smo mi Bošnjaci\|publisher=radiosarajevo.ba\|date=5 August 2017 \|accessdate=2020-12-30}}</ref>\|Alija Isaković, 1991. godine.}}		{{Citat\|[[Bošnjački jezik\|Bosanski jezik]] prema književnom hrvatskom i srpskom jeziku, ima najmanje razlika između narodnog i književnog jezika, između dijalekatskog i književnog i ima – za južnoslovenske prilike – izvanredan kontinuitet, jezičku ustaljenost i homogenost na cijelom prostoru, bez diskontinuiteta koji su imali srpski i hrvatski književni jezik do početka [[Vuk Karadžić\|Vukovih]] i [[Ljudevit Gaj\|Gajevih]] reforma sredinom prošlog vijeka. To što u okviru bosanskog jezika nije bilo jezičkih i pravopisnih reformi i nije teško razumjeti. Pisali su [[Bosančica\|bosančicom]] i [[Arabica\|arebicom]], uglavnom, kako su i govorili. Piši kao što govoriš nije ničija deviza, to je inicijalni poriv pismenog čovjeka.<ref>{{Citiranje weba\|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/alija-isakovic-ko-smo-mi-bosnjaci/293865\|title=21. godišnjica smrti velikana/ Alija Isaković: Ko smo mi Bošnjaci\|publisher=radiosarajevo.ba\|date=5 August 2017 \|accessdate=2020-12-30}}</ref>\|Alija Isaković, 1991. godine.}}

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T00:51:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Književnik
| Ime = Alija Isaković
| boja = #B0C4DE
| slika = Alija Isaković.jpg
| veličina =
| opis slike =
| puno ime =
| pseudonim =
| rođenje = [[1932.]] <br/> [[Bitunja]] kod [[Stolac (BiH)|Stoca]]
| smrt = [[1997.]] <br/> [[Sarajevo]]
| zanimanje =
| nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| period pisanja =
| vrsta = [[roman]], [[pripovijetka]], [[drama]]
| teme =
| period =
| supruga =
| suprug =
| djeca =
| djela =
| nagrade =
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}

'''Alija Isaković''' (Bitunja pokraj [[Stolac (BiH)|Stoca]], [[1932.]] – [[Sarajevo]], [[1997.]]), bosanskohercegovački književnik, romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, lekiskograf i povjesničar jezika i književnosti. Utemeljitelj je moderne bosanske jezičke kulture, te jedan je od najznačajnijih [[Bošnjaci|bošnjačkih]] intelektualaca uopće.<ref>{{cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/alija-isakovic-ko-smo-mi-bosnjaci/293865|title=21. godišnjica smrti velikana/ Alija Isaković: Ko smo mi Bošnjaci|publisher=radiosarajevo.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>

== Životopis ==
Osnovnu i srednju školu pohađao je u Bitunji, [[Stolac (BiH)|Stocu]], [[Zagreb]]u, [[Crikvenica|Crikvenici]], [[Pančevo|Pančevu]] i [[Beograd]]u, a Filozofski fakultet - Jugoslavenske književnosti i srpskohrvatski jezik, u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Bio je geološki tehničar, prospektor urana, TV-scenarist, urednik časopisa „Život“, urednik edicije Kulturno nasljeđe BiH u sarajevskoj "Svjetlosti". Pisao je pripovijetke, romane, drame, putopise, eseje, studije, filmske i tv- scenarije. Priredio je niz antologija, zbornika radova, bibliografija. Nagrađivan je za prozno i dramsko stvaralaštvo.

Priredio je više djela muslimanskih pisaca i posebno prvu antologiju muslimanske književnosti „Biserje“ [[1972.]], prvi izbor bosanskohercegovačkih putopisaca "Hodoljublje" 1973, zbornik radova "[[Hasanaginica]], 1774-1974", [[anegdota|anegdote]] Nasrudina-hodže 1984, te sa Hadžemom Hajdarevićem izbor iz časopisa "Behar" 1900-1911., te knjigu "O 'nacionaliziranju' [[Bošnjaci|Muslimana]]" 1990. godine, pri čemu je utro puteve buđenju i osvješćivanju nacionalnoga bića [[Bošnjaci|Bošnjaka]].

Alija Isaković snažno se zalagao za afirmaciju [[Bošnjački jezik|bosanskog jezika]].<ref>{{cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/alija-isakovic-ko-smo-mi-bosnjaci/293865|title=21. godišnjica smrti velikana/ Alija Isaković: Ko smo mi Bošnjaci|publisher=radiosarajevo.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref> Kao leksikograf, Isaković je nezaobilazan u oblikovanju bosanskoga jezika. Objavljeni su njegovi rječnici "Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku" iz 1993. i "Rječnik bosanskoga jezika" iz 1995.

Umro je u Sarajevu 1997. godine. [[Bošnjačka zajednica kulture Preporod]] dodjeljuje nagradu "Alija Isaković" za najbolji dramski tekst.

== Djela ==
{{Refbegin|2}}
*''Sunce o desno rame''(1963)<ref>{{cite web|author=|url=http://www.bosnjaci.net/dobri_bosnjani.php?id=24|title=ISAKOVIĆ, Alija|publisher=Bosnjaci|date=|accessdate=16 August 2013}}</ref>
*''Semafor'' (1966)
*''Avdo Karabegović Hasanbegov: Izabrane pjesme'' (1967)
*''Prednost imaju koji ulaze'' (1971)
*''Građa za bibliografiju Muslimanske književnosti 1883-1971'' (1972)
*''Biserje'' (1972)
*''Hodoljublje'' (1973)
*''Građa za bibliografiju bosansko-hercegovačkog (1842-1970)'' (1973)
*''[[Edhem Mulabdić]]: Izabrana djela'' (1974)
*''Hasanaginica, 1774-1974'' (1975)
*''Bibliografija radova o [[Asanaginica|Hasanaginici]] 1774-1974'' (1975)
*''Taj čovjek'' (1975)
*''Osman - Aziz ([[Osman Nuri Hadžić]] i Ivan Miličević): Izabrana djela'' (1980)
*''Krajnosti'' (1981)
*''Hasanaginica'' (1982)
*''Pobuna materije'' (1985)
*''Nasrudin Hodža'' (1986)
*''Jednom'' (1987)
*''Neminovnosti'' (1987)
*''Ahmed Muradbegović: Izabrana djela'' (1987)
*''Lijeve priče'' (1990)
*''O »nacionaliziranju« muslimana. 101 godina afirmiranje i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana'' (1990)
*''Biserje. Izbor iz muslimanske književnosti. Drugo, prošireno, izdanje'' (1993)
*''Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku''<ref>{{cite web|author=|url=https://www.nytimes.com/1993/12/26/world/balkan-conflicts-are-uncoupling-serbo-croatian.html?pagewanted=3|title=Balkan Conflicts Are Uncoupling Serbo-Croatian|publisher=NYTimes|date=26 December 1993|accessdate=16 August 2013}}</ref> (1993)
* ''Rječnik bosankog jezika'' (Sarajevo, 1995)
{{Refend}}

== Citati ==
{{Citat|Mi [[Bošnjaci]] smo historijski relativno iživljeni na ovim prostorima, širim od današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] - vojnički, ekonomski i kulturno. Premda smo posljednjih 112 godina marginalizirani kao politički narod, fizički i ekonomski sistemski i nesistemski uništavani, kulturno nipodaštavani, vjerski satanizirani kao azijatsko-islamski relikt, jedini smo narod u evropskim prostorima bez nacionalnih institucija, s anacionalnim političkim poltronskim vrhom, s policijskom presijom nad vjerskom i svjetovnom inteligencijom, bez prava na nacionalno ime, jezik, književnost, društvene običaje i vjersku praksu...<ref>{{cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/alija-isakovic-ko-smo-mi-bosnjaci/293865|title=21. godišnjica smrti velikana/ Alija Isaković: Ko smo mi Bošnjaci|publisher=radiosarajevo.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>|Alija Isaković na na Bošnjačkom saboru 27. rujna 1993. godine.}}
{{Citat|[[Bošnjački jezik|Bosanski jezik]] postoji u narodu i u literaturi koliko [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]] srpski jezik. Ako je to manje poznato širokoj javnosti, razlozi su političke a ne lingvističke naravi. S obzirom da je na ovim balkanskim prostorima politika mjera stvari, u svim oblicima fizičkog i duhovnog života, to je neimenovanje i (ne) priznavanje bosanskog jezika bilo u korelaciji s političkim (ne) imenovanjem bosanske nacije, posebno [[Bošnjaci|bosanskih muslimana]].<ref>{{cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/alija-isakovic-ko-smo-mi-bosnjaci/293865|title=21. godišnjica smrti velikana/ Alija Isaković: Ko smo mi Bošnjaci|publisher=radiosarajevo.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>|Alija Isaković, 1991. godine.}}
{{Citat|[[Bošnjački jezik|Bosanski jezik]] prema književnom hrvatskom i srpskom jeziku, ima najmanje razlika između narodnog i književnog jezika, između dijalekatskog i književnog i ima – za južnoslovenske prilike – izvanredan kontinuitet, jezičku ustaljenost i homogenost na cijelom prostoru, bez diskontinuiteta koji su imali srpski i hrvatski književni jezik do početka [[Vuk Karadžić|Vukovih]] i [[Ljudevit Gaj|Gajevih]] reforma sredinom prošlog vijeka. To što u okviru bosanskog jezika nije bilo jezičkih i pravopisnih reformi i nije teško razumjeti. Pisali su [[Bosančica|bosančicom]] i [[Arabica|arebicom]], uglavnom, kako su i govorili. Piši kao što govoriš nije ničija deviza, to je inicijalni poriv pismenog čovjeka.<ref>{{cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/alija-isakovic-ko-smo-mi-bosnjaci/293865|title=21. godišnjica smrti velikana/ Alija Isaković: Ko smo mi Bošnjaci|publisher=radiosarajevo.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>|Alija Isaković, 1991. godine.}}

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.mojalektira.com/biografija/alija-isakovic/ Alija Isaković]
{{wikicitat}}

{{GLAVNIRASPORED:Isaković, Alija}}
[[Kategorija:Bošnjački književnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački romanopisci]]
[[Kategorija:Životopisi, Stolac]]