Suradnik10: Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

2025-05-27T03:16:18Z

Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 03:16
Redak 31:		Redak 31:
	\| url = http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k2968p/f561.chemindefer}}		\| url = http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k2968p/f561.chemindefer}}
	</ref>, na čemu se temelji princip rada [[solarni članak\|solarnog članka]]. Poznat je i po svojim istraživanjima [[luminiscencija\|luminiscencije]] i [[fosforescencija\|fosforescencije]]. Otac mu je bio [[Antoine César Becquerel]], otkrivač [[piezoelektrični efekt\|piezoelektričnog efekta]], a sin mu je bio [[Henri Becquerel]], jedan od otkrivača [[radioaktivnost]]i.		</ref>, na čemu se temelji princip rada [[solarni članak\|solarnog članka]]. Poznat je i po svojim istraživanjima [[luminiscencija\|luminiscencije]] i [[fosforescencija\|fosforescencije]]. Otac mu je bio [[Antoine César Becquerel]], otkrivač [[piezoelektrični efekt\|piezoelektričnog efekta]], a sin mu je bio [[Henri Becquerel]], jedan od otkrivača [[radioaktivnost]]i.
	{{~~wikipedizirati~~}}		{{HIEpedizirati}}
	== Biografija ==		== Biografija ==
	Becquerel je rođen u [[Pariz]]u, gdje je najprije bio učenik svoga oca, a kasnije i njegov asistent te profesor na [[National Museum of Natural History (France)\|Muséum national d'Histoire naturelle]]. Kada je imao 18 godina, primljen je u dvije visoke škole École Polytechnique i École Normale Supérieure, ali je obje ponude odbio kako bi pomagao ocu. Doktorirao je na Pariškom sveučilištu [[1840.]], te je imenovan profesorom na Agronomskom institutu u [[Versailles]]u [[1849.]], a kasnije mu je dodijeljena Katedra za fiziku na [[Conservatoire des Arts et Métiers]]. Primljen je u [[Francuska akademija znanosti\|Francusku akademiju znanosti]] [[1863.]] <ref name="Complete Dictionary of Scientific Biography"/> Tijekom karijere je puno surađivao s ocem.		Becquerel je rođen u [[Pariz]]u, gdje je najprije bio učenik svoga oca, a kasnije i njegov asistent te profesor na [[National Museum of Natural History (France)\|Muséum national d'Histoire naturelle]]. Kada je imao 18 godina, primljen je u dvije visoke škole École Polytechnique i École Normale Supérieure, ali je obje ponude odbio kako bi pomagao ocu. Doktorirao je na Pariškom sveučilištu [[1840.]], te je imenovan profesorom na Agronomskom institutu u [[Versailles]]u [[1849.]], a kasnije mu je dodijeljena Katedra za fiziku na [[Conservatoire des Arts et Métiers]]. Primljen je u [[Francuska akademija znanosti\|Francusku akademiju znanosti]] [[1863.]] <ref name="Complete Dictionary of Scientific Biography"/> Tijekom karijere je puno surađivao s ocem.

WikiSysop: bnz

2022-04-29T17:22:13Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 17:22
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Alexandre-Edmond Becquerel'''-->~~{{Znanstvenik		{{Znanstvenik
	\| ime = Alexandre-Edmond Becquerel		\| ime = Alexandre-Edmond Becquerel
	\| slika = Alexandre Edmond Becquerel, by Pierre Petit.jpg		\| slika = Alexandre Edmond Becquerel, by Pierre Petit.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-24T23:34:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Alexandre-Edmond Becquerel
| slika = Alexandre Edmond Becquerel, by Pierre Petit.jpg
| slika_širina = 225px
| naslov =
| datum_rođenja = [[24. ožujka]] [[1820.]]
| mjesto_rođenja = [[Pariz]], [[Francuska]]
| datum_smrti = [[11. svibnja]] [[1891.]]
| mjesto_smrti = [[Pariz]], [[Francuska]]
| državljanstvo = francusko
| etnicitet = [[Francuz]]
| polje = [[fizika]]
| poznat_po = prvi otkrio [[fotonaponski efekt]]
}}

'''Alexandre-Edmond Becquerel''' ([[Pariz]], [[24. ožujka]] [[1820.]] - [[Pariz]], [[11. svibnja]] [[1891.]]), poznat i samo kao '''Edmond Becquerel''', bio je francuski [[fizičar]] koji se bavio proučavanjem [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]], [[magnetizam|magnetizma]], [[elektricitet]]a i [[optika|optike]]. Zaslužan je za otkriće [[fotonaponski efekt|fotonaponskog efekta]] iz 1839.<ref>
{{cite journal
| title = Becquerel Photovoltaic Effect in Binary Compounds
| author = R. Williams
| journal = The Journal of Chemical Physics
| year = 1960 | volume = 32 | issue = 5
| pages = 1505–1514
| doi = 10.1063/1.1730950
| bibcode = 1960JChPh..32.1505W }}</ref><ref>
{{cite journal
| title = Mémoire sur les effets électriques produits sous l'influence des rayons solaires
| author = E. Becquerel
| journal = Comptes Rendus
| year = 1839 | volume = 9 | issue =
| pages = 561–567
| url = http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k2968p/f561.chemindefer}}
</ref>, na čemu se temelji princip rada [[solarni članak|solarnog članka]]. Poznat je i po svojim istraživanjima [[luminiscencija|luminiscencije]] i [[fosforescencija|fosforescencije]]. Otac mu je bio [[Antoine César Becquerel]], otkrivač [[piezoelektrični efekt|piezoelektričnog efekta]], a sin mu je bio [[Henri Becquerel]], jedan od otkrivača [[radioaktivnost]]i.
{{wikipedizirati}}
== Biografija ==
Becquerel je rođen u [[Pariz]]u, gdje je najprije bio učenik svoga oca, a kasnije i njegov asistent te profesor na [[National Museum of Natural History (France)|Muséum national d'Histoire naturelle]]. Kada je imao 18 godina, primljen je u dvije visoke škole École Polytechnique i École Normale Supérieure, ali je obje ponude odbio kako bi pomagao ocu. Doktorirao je na Pariškom sveučilištu [[1840.]], te je imenovan profesorom na Agronomskom institutu u [[Versailles]]u [[1849.]], a kasnije mu je dodijeljena Katedra za fiziku na [[Conservatoire des Arts et Métiers]]. Primljen je u [[Francuska akademija znanosti|Francusku akademiju znanosti]] [[1863.]] <ref name="Complete Dictionary of Scientific Biography"/> Tijekom karijere je puno surađivao s ocem.

== Prvi fotonaponski uređaj ==
[[1839.]] je 19-godišnji Becquerel , eksperimentirajući u očevom [[laboratorij]]u, napravio prvu [[solarni članak|fotonaponski članak]] na svijetu. U [[pokus]]u je uronio dvije [[platina]]ste [[elektroda|elektrode]] obložene [[srebro]]vim [[klor]]idom (AgCl) ili [[srebro]]vim [[brom]]idom (AgBr) i odvojene tankom membranom , koje su generirale [[napon]] i [[električna struja|električnu struju]] dok su bile izvrgnute [[svjetlost]]i. Koristio je svjetlosti različitih [[valna duljina|valnih duljina]], te je uočio da najviše struje generiraju plava i [[ultraljubičasta svjetlost]].<ref>[http://www.pveducation.org/pvcdrom/manufacturing/first-photovoltaic-devices#footnote1_op4kdq9 PV Education]</ref> Taj efekt nazvao je [[fotonaponski efekt]], koji se njemu u čast naziva i "Becquerelov efekt". On nastaje kada [[energija]] s [[foton]]a prijeđe na [[poluvodič]]ki materijal, npr. [[silikon]] ili [[platina]], te [[elektron]] u [[poluvodič]]kom materijalu ima dovoljno [[energija|energije]] da se oslobodi veze i postane slobodni [[elektron]], a tok slobodnih elektrona čini [[električna struja|električnu struju]]. <ref> [http://www.historycommons.org/context.jsp?item=a1839photovoltaic History Commons] </ref>

== Otkrića vezana uz fotografiju ==
Becquerel se bavio i istraživanjima vezanim uz [[fotografija|fotografiju]], te je [[1840.]] otkrio da [[srebrov halid|srebrovi halidi]], inače neosjetljivi na crvenu i žutu [[svjetlost]], postaju osjetljivi na taj dio [[spektar|spektra]], proporcionalno tome koliko su izloženi plavoj, ljubičastoj i ultra-ljubičastoj [[svjetlost]]i, što je omogućilo da se [[dagerotipija|dagerotipije]] i ostali fotografski materijali izrađuju pomoću snažne crvene ili žute [[svjetlost]]i, umjesto kemijskim tretiranjem.<ref>E. Becquerel (1840). [http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k90370t "Mémoire sur le rayonnement chimique qui accompagne la lumière solaire et la lumière électrique"], ''Comptes Rendus'' '''11''':702–703.</ref> U praksi se ta tehnika rijetko koristila. [[1848.]] je napravio fotografije [[spektar|spektra]] u boji, koristeći tehniku sličnu kasnije otkrivenoj [[Gabriel Lippmann|Lippmannovoj]] metodi, ali je potrebna [[ekspozicija]] fotoaparata bila preduga i fotografije su mogle zadržati boju samo ako su bile u potpunoj tami.<ref>E. Becquerel (1848). "L'image photographique colorée du spectre solaire", ''Comptes Rendus'' '''26''':181–183.</ref> [[File:PSM V04 D325 Becquerel phosphoroscope.jpg| Becquerelov [[fosforoskop]]|mini]]

== Ostala istraživanja ==
Becquerel se posebno posvetio proučavanju [[svjetlost]]i, istražujući fotokemijske efekte i [[spektroskopija|spektroskopski]] karakter [[Sunčeva svjetlost|Sunčevog zračenja]] i umjetnog svijetla, te fenomen [[fosforescencija|fosforescencije]] na [[sulfid]]ima i [[uranij]]evim spojevima. Kao rezulatat istraživanja [[fosforescencija|fosforescencije]], patentirao je [[fosforoskop]]. Becquerel je također istraživao [[dijamagnetizam|dijamagnetična]] i [[paramagnetizam|paramgnetična]] svojstva tvari, te ga je posebno zanimao fenomen [[elektrokemijskog raspadanja]]. Uspio je čak skupiti dovoljno dokaza vezanih uz [http://struna.ihjj.hr/naziv/faradayevi-zakoni-elektrolize/8462/#naziv Faradayeve zakone elektrolize], da je predlagao određene modifikacije tih zakona koje bi obuhvatile neke uočene iznimke.

== Fosforoskop ==
1857. Becquerel je patentirao fosforoskop; uređaj kojim se mjerilo vrijeme između izloženosti određenog materijala [[svjetlost]]i i pojave fenomena [[fosforescencija|fosforescencije]] ili [[fluorescencija|fluorescencije]], što je omogućilo Becquerelu da lakše utvrdi koji materijali pokazuju svojstva [[fosforescencija|fosforescencije]] ili [[fluorescencija|fluorescencije]], jer je razlika u te dvije pojave u vremenu pojave fenomena nakon izloženosti [[svjetlost]]i ([[fluorescencija]] se u pravilu javlja vrlo brzo nakon izlaganja svjetlost [[svjetlost]]i, dok je [[fosforescencija|fosforescenciji]] potrebno puno dulje vrijeme da bi se pojavila). [[Fosforoskop]] je pomogao Becquerelu da utvrdi pojavu [[fosforescencija|fosforescencije]] kod materijala, za koje se dotada nije znalo da su podložni tom efektu.<ref>[https://micro.magnet.fsu.edu/optics/timeline/people/becquerel.html] Molecular Expressions, "Science,Optics & You", Pioneers in Optics (Last Modification Friday, Nov 13, 2015 at 01:19 PM)</ref> Fosforoskop se sastojao od zapečaćene kutije s dva rotirajuća diska na istoj osovini koja su imala niz rupa na jednakim razmacima, ali se rupe na jednom disku nisu podudarale s rupama na drugom, tako da [[svjetlost]] ni u jednom trenutku nije mogla proći kroz cijeli uređaj. Uzorak materijala, na kojem su se ispitivala svojstva, se stavio između dva diska, te bi se osvjetlio kroz rupu na jednom disku, a pojava [[fosforescencija|fosforescencije]] bi se očitovala kroz rupu na drugom disku. Promjenom brzine vrtnje diska, mjerilo se vrijeme između izlaganja materijala [[svjetlost]]i i pojave [[fosforescencija|fosforescencije]].<ref>[http://physics.kenyon.edu/EarlyApparatus/Optics/Phosphoroscope/Phosphoroscope.html Instruments for Natural Philosophy by Thomas B. Greenslade, Jr. Professor Emeritus of Physics]</ref> <ref>[https://micro.magnet.fsu.edu/optics/timeline/people/becquerel.html] Molecular Expressions, "Science,Optics & You", Pioneers in Optics (Last Modification Friday, Nov 13, 2015 at 01:19 PM)</ref> Koristeći [[fosforoskop]], Becquerel je uspio dokazati da je [[fluorescencija]], koju je otkrio [[George Gabriel Stokes|G. G. Stokes]] [[1852.]], zapravo ništa drugo nego vrlo kratkotrajna [[fosforescencija]]. <ref name="Complete Dictionary of Scientific Biography">[http://www.encyclopedia.com/science/dictionaries-thesauruses-pictures-and-press-releases/becquerel-alexandre-edmond encyclopedia.com Complete Dictionary of Scientific Biography COPYRIGHT 2008 Charles Scribner's Sons]</ref>

== Istraživanje dijamagnetizma ==
Od [[1845.]] do [[1855.]] Becquerel se najviše posvetio istraživanju [[dijamagnetizam|dijamagnetizma]]. Kako bi objasnio odbijanje oderđenih tvari od polova magneta, koncipirao je "Arhimedov zakon" magnetskog djelovanja, koji je tako nazvao jer je podsjećao na hidrostatski [[Arhimedov zakon]]. Zakon je glasio: "Magnetski pol privlači tijelo podalje od sebe silom koja je jednaka razlici specifičnog magnetizma tog tijela i medija u kojem se nalazi." Kao što tijela gušća od vode tonu u njoj, a rjeđa plutaju, tako i tijela, koja imaju slabija magnetična svojstva od medija u kojem se nalaze, se odbijaju od magnetskog pola, a ona s jačim magnetičnim svojstvima od okoline, magnet privlači. Usprkos mnogim eksperimentima, Becquerel nije uspio dakazati tu svoju teoriju. <ref name="Complete Dictionary of Scientific Biography"/>

== Publikacije ==
[[1867.]] i [[1868.]] Becquerel je objavio raspravu [https://books.google.hr/books/about/La_lumi%C3%A8re_ses_causes_et_ses_effets.html?id=6ToDAAAAQAAJ&redir_esc=y ''La lumière, ses causes et ses effets'' (''Light, its Causes and Effects'')] u dva svezka. Njegovi radovi i komentari su se pojavljivali u francuskim znanstvenim časopisima, ponajviše u "Comptes Rendus", časopisu [[Francuska akademija znanosti|Francuske akademije znanosti]], od [[1839.]] do neposredno prije njegove smrti [[1891.]]

== Nagrade i priznanja ==
1886. je primljen u Švedsku kraljevsku akademiju znanosti.
Svake godine dodjeljuje se [https://web.archive.org/web/20180602165448/http://www.becquerel-prize.org/cms/about-the-becquerel-prize.html "Becquerelova nagrada"] za izvanredno postignuće u području fotonaponskih sustava na Europskoj konferenciji o solarnoj energiji ([https://www.photovoltaic-conference.com EU PVSEC]).

== Vidi još ==
*[[Fotoelektrični efekt]]
*[[Solarni članak]]
*[[Fotonaponski sustavi]]
*[[Dijamagnetizam]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://archive.org/search.php?query=%28%28subject%3A%22Becquerel%2C%20Edmond%22%20OR%20subject%3A%22Edmond%20Becquerel%22%20OR%20creator%3A%22Becquerel%2C%20Edmond%22%20OR%20creator%3A%22Edmond%20Becquerel%22%20OR%20creator%3A%22Becquerel%2C%20E%2E%22%20OR%20title%3A%22Edmond%20Becquerel%22%20OR%20description%3A%22Becquerel%2C%20Edmond%22%20OR%20description%3A%22Edmond%20Becquerel%22%29%20OR%20%28%221820-1891%22%20AND%20Becquerel%29%29%20AND%20%28-mediatype:software%29 Radovi od ili o Alexandreu-Edmondu Becquerelu] u [[Internet Arhiv]]u
*[https://openlibrary.org/authors/OL4411156A/Alexandre_Edmond_Becquerel Radovi Alexandrea-Edmonda Becquerela] na [https://openlibrary.org/ Open library]

{{GLAVNIRASPORED:Becquerel, Alexandre-Edmond }}
[[Kategorija:Francuski znanstvenici]]

Alexandre-Edmond Becquerel - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica