WikiSysop: bnz

2022-04-29T15:57:32Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 15:57
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Alergije tipa I'''-->~~{{DISPLAYTITLE:Alergije tipa I}}		{{DISPLAYTITLE:Alergije tipa I}}

	== Alergije ==		== Alergije ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-01T05:43:28Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{DISPLAYTITLE:Alergije tipa I}}

== Alergije ==
[[Datoteka:Allergy-1738191_1280.jpg|alt=|mini|350x350px|Alergije su jedna od najrasprostranjenijih bolesti modernog doba]]
Svaka životna era čovječanstva sa sobom donosi određene bolesti. Jedna od najrasprostranjenijih bolesti modernog doba svakako su [[Alergija|alergije]] <ref>{{Citiranje časopisa|author=Hyekyun Rhee, Tanzy Love, Donald Harrington, Annette Grape|title=Common allergies in urban adolescents and their relationships with asthma control and healthcare utilization|url=https://doi.org/10.1186/s13223-018-0260-y|date=2018-09-03|journal=Allergy, Asthma & Clinical Immunology|volume=14|issue=1|pages=33|id=10.1186/s13223-018-0260-y|accessdate=2019-01-10}}</ref>jer veliki broj ljudi u svijetu pati od nekog tipa [[alergije.]] Alergija nastaje kada naš [[imunološki sustav]] negativno reagira na neku supstancu i inače neškodljiv vanjski čimbenik prepozna kao potencijalnu opasnost. U tom slučaju čimbenik koji pokreće reakciju obrambenog sustava naziva se alergen. Nakon obrade informacije o alergenu dolazi do stvaranja posebnih obrambenih molekula koje se nazivaju [[Imunoglobulin|imunoglobulin E]] (IgE). Osoba tada postaje osjetljiva na određeni [[alergen]] ali odmah ne pokazuje znakove alergijske reakcije. Nakon ponovnog kontakta s alergenom javlja se više ili jedan od negativnih simptoma [[alergijske reakcije.]]

== Podjela alergija po tipovima ==

Prema [[Gell i Coombs klasifikacija|Gellovoj i Coombsovoj klasifikaciji]] alergije se mogu podijeliti u 4 osnovna tipa (tip I, tip II, tip III i tip IV).

=== Alergije tipa I: ===
Reakcije su uvjetovane stvaranjem molekule imunoglobulina. <ref>{{Citiranje časopisa|title=Hematology, Transfusion and Cell Therapy|url=http://www.htct.com.br/?doi=10.5581/1516-8484.20110102|id=10.5581/1516-8484.20110102|accessdate=2019-01-10}}</ref>[[Antigen]] se spaja na [[Protutijela|imunoglobulin]] i pri tome se oslobađaju ranije formirani medijatori te dolazi do sinteze drugih medijatora. Reakcija tipa I je osnovna reakcija kod [[Atopijske bolesti|atopijskih bolesti]] i alergije na hranu.

=== Alergije tipa II: ===
Reakcije su rezultat vezanja protutijela na stanične ili tkivne antigene. U bolesti kojima u osnovi leži reakcija tipa II spadaju hiperakutno odbacivanje [[Transplantat|transplantata]], [[Coombsova pozitivna hemolitična anemija]], [[Hashimotov tireoiditis]] i [[Goodpastureov sindrom]].

=== Alergije tipa III: ===
Reakcije uzrokuju [[Akutna upala|akutnu upalu]]. Reakciju tipa III nalazimo kod serumske bolesti, SLE, RA, leukocitoklastičnog vaskulitisa, krioglobulinemije, hipersenzitivnog pneumonitisa, bronhopulmonalne aspergiloze i nekoliko tipova glomerulonefritisa.

=== Alergije tip IV: ===
U bolesti kojima je u osnovi reakcija tipa IV ubrajamo [[kontaktni dermatitis]] (npr. otrovni bršljan), [[hipersenzitivni pneumonitis]], odbacivanje alotransplantata, [[Tuberkuloza|tuberkulozu]] te mnoge oblike preosjetljivosti na lijekove.

== Alergije tipa I ==

[[Datoteka:Woman-698988_640.jpg|alt=|lijevo|mini|Kada pelud uđe u organizam javljaju se neugodni simptomi poput kihanje, svrbeža nosa i očiju i šmrcanja.]]
Iako se [[Alergija|alergije]] u društvu često ne doživljavaju kao [[bolest]] svatko tko se s njom ikada susreo reći će kako s alergijama ponekad nije lako živjeti. Uistinu je tako jer negativni [[Simptom|simptomi]] alergijske reakcije mogu utjecati na kvalitetu životu i obavljanje svakodnevnih zadaća. Najrašireniji tip alergije u suvremenom svijetu svakako su alergije tipa I koje uzrokuju [[Alergen|alergeni]] koji se prenose zrakom i negativno djeluju na [[respiratorni trakt]] i [[Oči|oči.]] Čim pelud uđe u

organizam, javljaju se neželjeni simptomi kao što su suze i [[svrbež očiju]], [[kihanje]] i [[šmrcanje]].

Dosad se vjerovalo kako pelud ulazi u tijelo jedino udisanjem kroz [[Sluznica|sluznicu]]. Međutim, sada znamo kako pelud također može prodrijeti u organizam i kroz kožu te uvjetovati jednako snažne simptome alergijske reakcije. To je osobito slučaj kod oslabljene i narušene [[Barijera kože|barijere kože]] gdje alergeni kroz folikule [[dlake]] ulaze u dublje slojeve kože i utječu na stanice koje imaju imunološku ulogu. Onda govorimo o alergija tip I uglavnom je riječ o reakcijama na:

# [[pelud]]
# životinjsku dlaku
# kućne [[grinje]]
# [[Prašina|prašinu]]

== Peludna groznica ==

[[Peludna groznica]], koja se naziva i [[alergijski rinitis]] je upala sluznice nosa. <ref>{{Citiranje časopisa|author=Peter Small, Paul K. Keith, Harold Kim|title=Allergic rhinitis|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/30263033|date=2018|journal=Allergy, Asthma, and Clinical Immunology: Official Journal of the Canadian Society of Allergy and Clinical Immunology|volume=14|issue=Suppl 2|pages=51|id=10.1186/s13223-018-0280-7|accessdate=2019-01-10}}</ref>Često se miješa s [[Prehlada|prehladom]] zbog sličnih simptoma: curenje iz nosa, svrbež očiju, kihanje i bolne sinuse. No, za razliku od prehlade, peludna groznica nije uzrokovana [[Virusi|virusom]] već alergijskom reakcijom alergena kao što je pelud. Ako curenje iz nosa potraje duže najbolje je potražiti liječničku pomoć jer vjerojatno nije u pitanju bezazlena prehlada već alergijska reakcija.
Glavni razlog povećanja broja pacijenata alergičnih na pelud su [[klimatske promjene]] koje su utjecale na [[peludni kalendar]] koji je svake godine sve duži. <ref>{{Citiranje časopisa|author=Slavica Cvitanović, Ljubo Znaor, Bozica Kanceljak-Macan, Jelena Macan, Ivan Gudelj, Dragica Grbić|title=Allergic rhinitis and asthma in southern Croatia: impact of sensitization to Ambrosia elatior|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17309141|date=2007-2|journal=Croatian Medical Journal|volume=48|issue=1|pages=68–75|accessdate=2019-01-10}}</ref>Onečišćen zrak i zagađivači poput ozona čine pelud još agresivnijom što povećava intenzitet alergijskih simptoma. Peludna zrnca u urbanim sredinama imaju znatno veći alergijski potencijal nego što je to u ruralnim područjima. Danas peludna sezona traje oko deset do dvanaest dana duže nego što je to bilo prije 30 [[godina]]. Peludna sezona za breze i jasen započinje oko 2 - 3 tjedna ranije nego prije 20 godina, dok peludna sezona trava skoro 10 dana ranije.

== Uzroci peludne groznice ==
[[Imunološki sustav]] pogrešno identificira inače bezazlenu tvar u zraku kao nešto štetno i počinje proizvoditi [[antitijela]] na tu bezopasnu tvar. U tom trenutko još ne primjećuje simptome alergijske reakcije. Sljedeći put kada organizam dođe u kontakt s tom bezazlenom tvari antitijela ju prepoznaju te signaliziraju imunološki sustav da otpušta kemikalije u [[krvotok]]. Tada [[imunološki sustav]] izaziva reakciju koja dovodi do simptoma peludne groznice.

Najčešći okidači sezonskog peludne groznice su pelud stabala, trava i ambrozije. Okidači za cjelogodišnju peludnu groznicu su grinje i dlake kućnih ljubimaca.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Peter Small, Paul K. Keith, Harold Kim|title=Allergic rhinitis|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/30263033|date=2018|journal=Allergy, Asthma, and Clinical Immunology: Official Journal of the Canadian Society of Allergy and Clinical Immunology|volume=14|issue=Suppl 2|pages=51|id=10.1186/s13223-018-0280-7|accessdate=2019-01-10}}</ref>

== Simptomi peludne groznice ==

Negativni [[Simptom|simptomi]] peludne groznice najčešće se pojave odmah po izlaganju organizma određenom [[Alergen|alergenu]] koji uzrokuje alergiju. Najčešći simptomi kod alergija tipa I su: curenje nosa, svrbež nosa, bolni sinusi, kihanje, suzne oči te svrbež očiju.
Intenzitet ovih negativnih simptoma ovisi i o dobu godine. Većina bolesnika ima simptome tijekom cijele godine, a njihova jačina ovisi o određenom godišnjem dobu.

[[Peludna groznica]] najčešće se razvija kod male [[Djeca|djece]] i u ranoj odrasloj dobi. Suvremeni način života i sve [[Onečišćavanje zraka|onečišćeniji zrak]] utječu na velik broj novih [[Pacijent|pacijenata]] koji se prvi put susreću s bolesti u starijoj životnoj dobi.

== Kako dijagnosticirati peludnu groznicu? ==

Iako se često miješa s [[Prehlada|prehladom]], peludnu groznicu nije teško dijagnosticirati jer su simptomi specifični i često dugotrajni. Međutim, nešto teže je dijagnosticirati točan [[alergen]] koji izaziva [[Alergijska reakcija|alergijsku reakciju]]. [[Dijagnoza]] se najčešće utvrđuje analizom ukupnih i specifičnih antitijela, analizom imunoglobulina E (IgE) iz krvi i testiranjem na alergene.

== Liječenje peludne groznice ==

Posavjetujte se s [[Liječnik|liječnikom]] o preparatima koji će obnoviti vašu kožnu barijeru i spriječiti ulazak alergena2. Najbolje [[liječenje]] peludne groznice jest izbjegavanje alergena koji uzrokuju alergijsku reakciju. Naravno, to nije uvijek moguće. Ukoliko ste u nemogućnosti izbjeći alergene, a ne želite uzimati agresivne [[Lijekovi|lijekove]] spriječiti ulazak alergene u organizam odgovarajućom njegom za kožu koja će osnažiti vašu kožnu barijeru2. [[In vitro istraživanje]], provedeno u uvjetima izvan normalnog biološkog okruženja pokazalo je kako [[koža]] koja je njegovana odgovarajućim proizvodima za zaštitu njene barijere propušta značajno manje [[Pelud|peludi]].1

=== Lijekovi koji se najčešće koristi pri liječenju peludne groznice: ===
[[Datoteka:Computer-3343887_1280.jpg|mini|Posavjetujte se s liječnikom o preparatima koji će obnoviti vašu kožnu barijeru i spriječiti ulazak alergena.|alt=|400x400px]]
1. [[Kortikosteroidi|Kortikosterodi]] – koristi se u skoro svim granama [[Medicina|medicine]] pa tako i kod alergijskih reakcija. Mogu doći u obliku spreja koji se koristi za nos ili u obliku tablete za oralnu upotrebu. Iako djeluju brzo i učinkovito pripisuju se samo kod ublažavanja težih simptoma i na kraći vremenski period jer mogu uzrokovati ozbiljne [[Nuspojava|nuspojave]].<ref>{{Citiranje časopisa|author=L. Fabbri, R. Melara|title=Systemic effects of inhaled corticosteroids are milder in asthmatic patients than in normal subjects|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11182005|date=2001-3|journal=Thorax|volume=56|issue=3|pages=165–166|id=10.1136/thorax.56.3.165|accessdate=2019-01-10}}</ref>

2. [[Antihistaminik|Antihistaminici]] – obično dolaze u obliku tableta i potrebno ih je uzeti nekoliko tjedana prije početka sezone alergija kako bi u potpunosti djelovali. Većina antihistaminika ima sedativne nuspojave koje mogu negativnu utjecati na obavljanje dnevnih zadaća.

3. [[Imunoterapija]]- prima se u obliku injekcije u kojoj se nalazi mala količina alergena na koji organizam reagira simptomima alergijske reakcije. Cilj imunoterapije je da tijelo samo postane imune i navikne se na određeni alergen kako bi se smanjila potreba za lijekovima.

Želite li smanjiti simptome alergijske reakcije i tako izbjeći uzimanje lijekova obratite pažnju na svoju kožu jer oslabljena kožna barijera propust će alergene, koji će kroz folikulu dlake ući u organizam. Njegujte kožu specijaliziranim preparatima koji će obnoviti optimalnu pH vrijednost kože i ojačati njezine prirodne obrambene mehanizme, čineći je otpornijom na okolišne okidače i smanjujući njezinu osjetljivost2.

== Savjeti za jednostavniji svakodnevni život s peludnom groznicom tipa I ==

Živjeti s alergijom često nije lako ali uz ove jednostavne savjete možete sebi i bližnjima olakšati život:

# Spriječit ćete ulazak [[Alergen|alergena]] u kožu stvorite li zdravu i čvrstu barijeru. Koristite proizvode za njegu kože koji će svojom [[Enzimska zaštita|enzimskom zaštitom]] aktivirati prirodne mehanizme kože i učiniti je otpornijom2.
# Redovito mijenjate posteljinu na kojoj spavate jer tijekom dana zrak ulazi u stambeni prostor te sa sobom unosi zrnca peludi i ostale alergene koji će sprječiti miran san i potaknuti alergijsku reakciju.
# Uklonite sve predmete za koje se prihvaća pelud, poput tepiha i zavjesa, a odjeću ostavljajte izvan sobe u kojoj spavate.
# Iako je za alergičare brisanje uvijek bolja opcija odlučite li se za usisivač kupite onaj s HEPA filterom.
# Boravak u [[Priroda|prirodi]] premjestite u vrijeme u kojem je manja koncentracija peludi u zraku. Najjača koncentracija peludi u gradovima je navečer, između 18 i 24 sata, a na selu ujutro između 5 i 8 sati.
# U filter za zrak svog automobila dajte ugraditi [[filter za pelud]].
# Nastojte smanjiti provjetravanje prostora u kojem boravite.
# Ako je moguće, provedite svoj odmor na moru ili u planinama na visini većoj od 1500 m jer ondje u zraku ima izrazito manje peludi.
# Zaboravite na [[cvijeće]]. Buketi su lijepi ali sa sobom donose previše peludi u vaš stan.
# Ostavite pelud izvan stana: zaštitna mrežica na prozoru spriječit će ulazak peludi.
# Prije odlaska na spavanje uklonite iz sobe nošenu odjeću jer bi mogla ispuštati nakupljenu pelud tijekom noći.
# Kako bi sa sebe isprali čestice peluda prije spavanja operite kosu i otuširajte se specijaliziranim preparatom za kožu sklonu alergijama.3,4

== Vanjske poveznice ==
[https://www.eucerin.hr/vas-eucerin/savjetnik-za-alergije 1. Naučite kako se nositi s alergijama: Aktivirajte prirodne obrambene mehanizme kože i smanjite utjecaj alergena na organizam]

[https://www.eucerin.hr/o-kozi/osnovni-podaci-o-kozi/cimbenici-koji-utjecu-na-kozu 2. Razumjeti kožu: Čimbenici koji utječu na kožu]

[https://www.eucerin.hr/kozna-oboljenja/alergije/de-traudichraus 3. Uz pravilnu njegu zaboravite na alergije]

[https://www.eucerin.hr/kozna-oboljenja/alergije/proizvodi-protiv-alergije-na-pelud 4. Studija dokazuje: Odgovarajuća njega smanjuje simptome alergije na pelud]

[https://www.eucerin.hr/kozna-oboljenja/alergije/zastita-koze 5. Zaštita kože u slučaju peludne alergije: Unatoč alergije, uživajte u proljeću]

<br />

== Izvori ==
[[Kategorija:Alergologija]]
[[Kategorija:Medicina]]
{{GLAVNIRASPORED:Alergije tipa I}}

Alergije tipa I - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica