WikiSysop: bnz

2022-04-29T15:55:31Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 15:55
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Alergen'''-->~~'''Alergen''' je tvar koje unesena u organizam izaziva pojavu odgovarajućih specifičnih tvari ([[protutijela]]) u tjelesnim tekućinama ili u stanicama i tako na specifičan način mijenja reaktivnost predmetnog organizma.		'''Alergen''' je tvar koje unesena u organizam izaziva pojavu odgovarajućih specifičnih tvari ([[protutijela]]) u tjelesnim tekućinama ili u stanicama i tako na specifičan način mijenja reaktivnost predmetnog organizma.

	U najčešće alergene spadaju pelud, životinjske dlake, [[perje]] i [[perut]], plijesni, [[hrana]] životinjskog porijekla bogata [[bjelančevina]]ma, [[lijek]]ovi životinjskog podrijetla (serumi) itd.<ref>Darinka Popović i Bojana Kuzmanovski [http://www.tehnologijahrane.com/enciklopedija/alergeni-u-hrani ''Alergeni u hrani''], Enciklopedija - Hemija hrane. 2016 Tehnologija hrane, Magazin.</ref>		U najčešće alergene spadaju pelud, životinjske dlake, [[perje]] i [[perut]], plijesni, [[hrana]] životinjskog porijekla bogata [[bjelančevina]]ma, [[lijek]]ovi životinjskog podrijetla (serumi) itd.<ref>Darinka Popović i Bojana Kuzmanovski [http://www.tehnologijahrane.com/enciklopedija/alergeni-u-hrani ''Alergeni u hrani''], Enciklopedija - Hemija hrane. 2016 Tehnologija hrane, Magazin.</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-24T09:44:02Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Alergen''' je tvar koje unesena u organizam izaziva pojavu odgovarajućih specifičnih tvari ([[protutijela]]) u tjelesnim tekućinama ili u stanicama i tako na specifičan način mijenja reaktivnost predmetnog organizma.

U najčešće alergene spadaju pelud, životinjske dlake, [[perje]] i [[perut]], plijesni, [[hrana]] životinjskog porijekla bogata [[bjelančevina]]ma, [[lijek]]ovi životinjskog podrijetla (serumi) itd.<ref>Darinka Popović i Bojana Kuzmanovski [http://www.tehnologijahrane.com/enciklopedija/alergeni-u-hrani ''Alergeni u hrani''], Enciklopedija - Hemija hrane. 2016 Tehnologija hrane, Magazin.</ref>

Alergen izaziva simptome alergijskih [[bolest]]i koje ovise o tvari (alergenu) koji pokreće alergijsku reakciju i o organskom sustavu u kojem ova [[tvar]] manifestira svoje djelovanje.

== Povijest ==
U 21. stoljeću učestalost [[alergija]] se udvostručila, a time i povećala svijest o ovoj opasnosti. Alergija nije nova [[bolest]]. Pretpostavlja se da najranije bilješke o alergiji potječu iz Egipta, iz doba kralja Mensesa, između 3640. i 3300. godine prije nove ere. Kralj Menses umro je od uboda ose. Još jedan slučaj iz povijesti (ili legenda) vezan je za kralja Rikarda III. koji je vješto iskoristio svoju alergiju na jagode. [[Kralj]] je namjerno pojeo [[jagode]], i vrlo brzo dobio je jak osip i optužio svog protivnika Lorda Williama Hastingsa da je bacio kletvu na njega.

Rimski pjesnik i filozof, [[Tit Lukrecije Kar]] (98—55.p.n.e), promatrao je burne reakcije na uobičajene tvari koje su ga okruživale. Prateći te reakcije, došao je do zaključka: {{citat|Da ono što je jednom čovjeku hrana, drugome može biti otrov.}}
Moderna era upoznavanja alergena i alergija započela je s početka 19. stoljeća, kada je austrijski [[pedijatar]] Clemens von Pirkvet prvi [[1906.]] godine upotrijebio riječi ''alergija'' i ''alergen'' da bi opisao čudno stanje čiji simptomi nisu bili povezani s nekom poznatom bolešću.<ref> Goldsby, Richard A.; et al. ''Immunology (5th ed.)''. New York: W.H. Freeman.</ref>

== Unos alergena u organizam i simptomi koje uzrokuju ==
Alergene najčešće udišemo, uzimamo hranom i [[piće]]m ili kao lijekove. Primamo ih također kroz injekcije, a u tijelo ulaze i ubodom insekata ili u kontaktu s kožom. Alergeni koji dolaze u kontakt s organizmom preko kože uzrokuju najčešće kožne tegobe. Kod alergena koji se unose u organizam gutanjem dominiraju [[simptom]]i od strane probavnog sustava ili kože, rjeđe dišnog sustava. Kod djelovanja alergena koji se unose u [[organizam]] udisanjem najčešće dominiraju simptomi od strane dišnog sustava.

Prema načinu na koji ulaze u [[tijelo]], alergene dijelimo na više skupina.

== Podjela alergena prema podrijetlu ==
Alergeni mogu poticati iz vanjskog svijeta i samog organizma, i dijele se na:
;Alergene iz vanjskog svijeta (egzoalergeni).
Egzoalergeni mogu biti životinjskog, biljnog ili mineralnog podrijetla.
;Alergene iz organizma (endoalergeni).
Endogeni alergeni mogu biti iz:
* vlastitog organizma (autoalergeni),
* organizma iste vrste (izoalergeni)
* organizma drugih vrsta (heteroalergeni).
<center>'''Neki od najčešćih alergena'''
<gallery>
Datoteka:Misc pollen.jpg|Pelud
Datoteka:Allergy food.jpg|Izvori nutritivnih alergena
Datoteka:House Dust Mite.jpg|Grinje
Datoteka:Gluten Sources.png|Izvori glutena
</gallery>
</center>

== Podjela alergena na skupine ==
Alergeni su prema načinu određivanja grupirani u skupine:
* inhalacioni alergeni – pelud, grinje, plijesni, kemikalije koje hlape.
* inhalacioni alergeni – ostali (kozmetička sredstva, alergeni na radnom mestu...)
* nutritivni alergeni
* ubodi insekata
* screening testovi

== Izvori ==
{{reflist}}
== Vanjske poveznice ==
{{Upozorenje-medicina}}

[[Kategorija:Dermatologija]]

Alergen - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica