Aleli - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-04-29T15:28:22Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 15:28
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Aleli'''-->~~'''Aleli''' (j. alel), '''alelni geni, alelomorfi''' su naziv za različite oblike [[gen]]a koja određuju istu osobinu, a u stanicama uvijek dolaze u paru.<ref name="E-škola347">{{Citiranje weba\|title=Odgovori na postavljena pitanja iz biologije\|author=Babić, Marina\|url=http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor347.htm\|work=E-škola biologije\|publisher=PMF Zagreb, E-škola u suradnji s CARNet-om\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref><ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20160921142528/http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf \|date=21. rujna 2016. }} (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN\|978-953-6904-26-6}}, str. 11</ref> Nalaze se na paru [[homologni kromosom\|homolognih kromosoma]].<ref name="hinus"/> Aleli pripadaju istomu mjestu (lokusu) dvaju homolognih kromosoma,<ref name="HOL">{{Citiranje weba\|title=aleli ili alelomorfi\|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=918\|work=Hrvatski obiteljski leksikon\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref> zajedno čine gen, s time da svaki gen ima svoj određeni lokus, tj. mjesto na kromosomu. Po jedan alel nasljeđujemo od svakog roditelja.<ref name="E-škola201">{{Citiranje weba\|title=201. Mendel i osnovni zakoni nasljeđivanja? Odgovori na postavljena pitanja iz biologije.\|author=Knepr, Maja\|url=http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor201.htm\|work=E-škola biologije\|publisher=PMF Zagreb, E-škola u suradnji s CARNet-om\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>		'''Aleli''' (j. alel), '''alelni geni, alelomorfi''' su naziv za različite oblike [[gen]]a koja određuju istu osobinu, a u stanicama uvijek dolaze u paru.<ref name="E-škola347">{{Citiranje weba\|title=Odgovori na postavljena pitanja iz biologije\|author=Babić, Marina\|url=http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor347.htm\|work=E-škola biologije\|publisher=PMF Zagreb, E-škola u suradnji s CARNet-om\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref><ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20160921142528/http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf \|date=21. rujna 2016. }} (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN\|978-953-6904-26-6}}, str. 11</ref> Nalaze se na paru [[homologni kromosom\|homolognih kromosoma]].<ref name="hinus"/> Aleli pripadaju istomu mjestu (lokusu) dvaju homolognih kromosoma,<ref name="HOL">{{Citiranje weba\|title=aleli ili alelomorfi\|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=918\|work=Hrvatski obiteljski leksikon\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref> zajedno čine gen, s time da svaki gen ima svoj određeni lokus, tj. mjesto na kromosomu. Po jedan alel nasljeđujemo od svakog roditelja.<ref name="E-škola201">{{Citiranje weba\|title=201. Mendel i osnovni zakoni nasljeđivanja? Odgovori na postavljena pitanja iz biologije.\|author=Knepr, Maja\|url=http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor201.htm\|work=E-škola biologije\|publisher=PMF Zagreb, E-škola u suradnji s CARNet-om\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>

	Aleli označavamo velikim i malim slovima abecede, kao a ili A.		Aleli označavamo velikim i malim slovima abecede, kao a ili A.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T02:41:03Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 02:41
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Aleli'''-->'''Aleli''' (j. alel), '''alelni geni, alelomorfi''' su naziv za različite oblike [[gen]]a koja određuju istu osobinu, a u stanicama uvijek dolaze u paru.<ref name="E-škola347">{{~~cite web~~\|title=Odgovori na postavljena pitanja iz biologije\|author=Babić, Marina\|url=http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor347.htm\|work=E-škola biologije\|publisher=PMF Zagreb, E-škola u suradnji s CARNet-om\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref><ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20160921142528/http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf \|date=21. rujna 2016. }} (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN\|978-953-6904-26-6}}, str. 11</ref> Nalaze se na paru [[homologni kromosom\|homolognih kromosoma]].<ref name="hinus"/> Aleli pripadaju istomu mjestu (lokusu) dvaju homolognih kromosoma,<ref name="HOL">{{~~cite web~~\|title=aleli ili alelomorfi\|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=918\|work=Hrvatski obiteljski leksikon\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref> zajedno čine gen, s time da svaki gen ima svoj određeni lokus, tj. mjesto na kromosomu. Po jedan alel nasljeđujemo od svakog roditelja.<ref name="E-škola201">{{~~cite web~~\|title=201. Mendel i osnovni zakoni nasljeđivanja? Odgovori na postavljena pitanja iz biologije.\|author=Knepr, Maja\|url=http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor201.htm\|work=E-škola biologije\|publisher=PMF Zagreb, E-škola u suradnji s CARNet-om\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>		<!--'''Aleli'''-->'''Aleli''' (j. alel), '''alelni geni, alelomorfi''' su naziv za različite oblike [[gen]]a koja određuju istu osobinu, a u stanicama uvijek dolaze u paru.<ref name="E-škola347">{{Citiranje weba\|title=Odgovori na postavljena pitanja iz biologije\|author=Babić, Marina\|url=http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor347.htm\|work=E-škola biologije\|publisher=PMF Zagreb, E-škola u suradnji s CARNet-om\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref><ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20160921142528/http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf \|date=21. rujna 2016. }} (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN\|978-953-6904-26-6}}, str. 11</ref> Nalaze se na paru [[homologni kromosom\|homolognih kromosoma]].<ref name="hinus"/> Aleli pripadaju istomu mjestu (lokusu) dvaju homolognih kromosoma,<ref name="HOL">{{Citiranje weba\|title=aleli ili alelomorfi\|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=918\|work=Hrvatski obiteljski leksikon\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref> zajedno čine gen, s time da svaki gen ima svoj određeni lokus, tj. mjesto na kromosomu. Po jedan alel nasljeđujemo od svakog roditelja.<ref name="E-škola201">{{Citiranje weba\|title=201. Mendel i osnovni zakoni nasljeđivanja? Odgovori na postavljena pitanja iz biologije.\|author=Knepr, Maja\|url=http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor201.htm\|work=E-škola biologije\|publisher=PMF Zagreb, E-škola u suradnji s CARNet-om\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>

	Aleli označavamo velikim i malim slovima abecede, kao a ili A.		Aleli označavamo velikim i malim slovima abecede, kao a ili A.
	Ako su istovjetni aleli, to je homozigot (AA ili aa), a u suprotnom slučaju govorimo o heterozigotu (Aa) za svojstvo koje je određeno tim genom.<ref name="E-škola347"/> Alelni geni mogu biti različita stupnja izražajnosti, koja s obzirom na različitost odnosa alela u stanicama može rezultirati iskazivanjem određenog fenotipa, a ti odnosi mogu biti [[dominantnost alela\|dominantnost]], [[recesivnost alela\|recesivnost]], [[kodominantnost alela\|kodominantnost]], [[nepotpuna dominacija alela\|nepotpuna dominacija]] i [[epistaza]].<ref name="E-škola347"/>		Ako su istovjetni aleli, to je homozigot (AA ili aa), a u suprotnom slučaju govorimo o heterozigotu (Aa) za svojstvo koje je određeno tim genom.<ref name="E-škola347"/> Alelni geni mogu biti različita stupnja izražajnosti, koja s obzirom na različitost odnosa alela u stanicama može rezultirati iskazivanjem određenog fenotipa, a ti odnosi mogu biti [[dominantnost alela\|dominantnost]], [[recesivnost alela\|recesivnost]], [[kodominantnost alela\|kodominantnost]], [[nepotpuna dominacija alela\|nepotpuna dominacija]] i [[epistaza]].<ref name="E-škola347"/>

	Rezultat djelovanja alelomorfa je [[fenotip]] neke osobine koji je različit. Nasljeđivanje se zbiva po pravilima iz [[Drugi Mendelov zakon\|drugog Mendelovog zakona]], zakona o cijepanju ili segregaciji svojstava u drugoj sinovskoj (filijalnoj) generaciji.<ref name="HE-aleli">{{~~cite web~~\|title=aleli ili alelomorfi\|url=http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=1586\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>		Rezultat djelovanja alelomorfa je [[fenotip]] neke osobine koji je različit. Nasljeđivanje se zbiva po pravilima iz [[Drugi Mendelov zakon\|drugog Mendelovog zakona]], zakona o cijepanju ili segregaciji svojstava u drugoj sinovskoj (filijalnoj) generaciji.<ref name="HE-aleli">{{Citiranje weba\|title=aleli ili alelomorfi\|url=http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=1586\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>

	Zbog ponašanja kromosoma tijekom [[mejoza\|mejoze]], aleli se odvajaju jedan od drugoga i smještaju se u različite gamete (spolne stanice), s time da nijedna gameta ne može imati dva alela jednog lokusa (određenog mjesta u kromosomu). Za razliku od gameta, tjelesnim su stanicama aleli u paru. Upareni aleli u tjelesnim stanicama ne mijenjaju jedan drugog niti se miješaju jedan s drugim, zbog čega ostaju cjelovitim kroz generacije (Mendelov zakon cijepanja ili segregacije).<ref name="HE-Mendel">{{~~cite web~~\|title=Mendel, Gregor\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40090\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>		Zbog ponašanja kromosoma tijekom [[mejoza\|mejoze]], aleli se odvajaju jedan od drugoga i smještaju se u različite gamete (spolne stanice), s time da nijedna gameta ne može imati dva alela jednog lokusa (određenog mjesta u kromosomu). Za razliku od gameta, tjelesnim su stanicama aleli u paru. Upareni aleli u tjelesnim stanicama ne mijenjaju jedan drugog niti se miješaju jedan s drugim, zbog čega ostaju cjelovitim kroz generacije (Mendelov zakon cijepanja ili segregacije).<ref name="HE-Mendel">{{Citiranje weba\|title=Mendel, Gregor\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40090\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>

	Zbog neovisnog ponašanja nehomolognih kromosoma tijekom mejoze, sve se kombinacije alela raspodjeljuju u stanice-kćeri s jednakom vjerojatnošću, uz činjenicu da način kako se rasporedio jedan par alela nema utjecaja na raspodjelu članova bilo kojega drugog para.<ref name="HE-Mendel"/>		Zbog neovisnog ponašanja nehomolognih kromosoma tijekom mejoze, sve se kombinacije alela raspodjeljuju u stanice-kćeri s jednakom vjerojatnošću, uz činjenicu da način kako se rasporedio jedan par alela nema utjecaja na raspodjelu članova bilo kojega drugog para.<ref name="HE-Mendel"/>

	Normalna [[diploid]]na stanica može imati samo dva alela istoga gena. Kad se radi o nekoj populaciji ili vrsti, broj različitih alela može biti veći ([[multipli aleli]]).<ref>{{~~cite web~~\|title=aleli ili alelomorfi\|url=http://proleksis.lzmk.hr/7835/\|work=Proleksis enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref><ref name="PMF">{{~~cite web~~\|title=multipli aleli\|author=Pavlica, Mirjana\|url=http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl6.html\|work=Mrežni udžbenik iz genetike\|publisher=PMF Zagreb\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>		Normalna [[diploid]]na stanica može imati samo dva alela istoga gena. Kad se radi o nekoj populaciji ili vrsti, broj različitih alela može biti veći ([[multipli aleli]]).<ref>{{Citiranje weba\|title=aleli ili alelomorfi\|url=http://proleksis.lzmk.hr/7835/\|work=Proleksis enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref><ref name="PMF">{{Citiranje weba\|title=multipli aleli\|author=Pavlica, Mirjana\|url=http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl6.html\|work=Mrežni udžbenik iz genetike\|publisher=PMF Zagreb\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>

	Dio genetike koji proučava promjene [[genska učestalost\|genske učestalosti]] (brojčani odnos pojedinačnih alela u svakom paru alela) u [[genska zaliha\|genskoj zalisi]] ("gene pool") neke populacije zove se [[populacijska genetika]].<ref name="HE-populacijska">{{~~cite web~~\|title=populacijska genetika\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49507\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>		Dio genetike koji proučava promjene [[genska učestalost\|genske učestalosti]] (brojčani odnos pojedinačnih alela u svakom paru alela) u [[genska zaliha\|genskoj zalisi]] ("gene pool") neke populacije zove se [[populacijska genetika]].<ref name="HE-populacijska">{{Citiranje weba\|title=populacijska genetika\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49507\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-14T05:01:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Aleli''' (j. alel), '''alelni geni, alelomorfi''' su naziv za različite oblike [[gen]]a koja određuju istu osobinu, a u stanicama uvijek dolaze u paru.<ref name="E-škola347">{{cite web|title=Odgovori na postavljena pitanja iz biologije|author=Babić, Marina|url=http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor347.htm|work=E-škola biologije|publisher=PMF Zagreb, E-škola u suradnji s CARNet-om|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref><ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160921142528/http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf |date=21. rujna 2016. }} (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 11</ref> Nalaze se na paru [[homologni kromosom|homolognih kromosoma]].<ref name="hinus"/> Aleli pripadaju istomu mjestu (lokusu) dvaju homolognih kromosoma,<ref name="HOL">{{cite web|title=aleli ili alelomorfi|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=918|work=Hrvatski obiteljski leksikon|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref> zajedno čine gen, s time da svaki gen ima svoj određeni lokus, tj. mjesto na kromosomu. Po jedan alel nasljeđujemo od svakog roditelja.<ref name="E-škola201">{{cite web|title=201. Mendel i osnovni zakoni nasljeđivanja? Odgovori na postavljena pitanja iz biologije.|author=Knepr, Maja|url=http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor201.htm|work=E-škola biologije|publisher=PMF Zagreb, E-škola u suradnji s CARNet-om|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>

Aleli označavamo velikim i malim slovima abecede, kao a ili A.
Ako su istovjetni aleli, to je homozigot (AA ili aa), a u suprotnom slučaju govorimo o heterozigotu (Aa) za svojstvo koje je određeno tim genom.<ref name="E-škola347"/> Alelni geni mogu biti različita stupnja izražajnosti, koja s obzirom na različitost odnosa alela u stanicama može rezultirati iskazivanjem određenog fenotipa, a ti odnosi mogu biti [[dominantnost alela|dominantnost]], [[recesivnost alela|recesivnost]], [[kodominantnost alela|kodominantnost]], [[nepotpuna dominacija alela|nepotpuna dominacija]] i [[epistaza]].<ref name="E-škola347"/>

Rezultat djelovanja alelomorfa je [[fenotip]] neke osobine koji je različit. Nasljeđivanje se zbiva po pravilima iz [[Drugi Mendelov zakon|drugog Mendelovog zakona]], zakona o cijepanju ili segregaciji svojstava u drugoj sinovskoj (filijalnoj) generaciji.<ref name="HE-aleli">{{cite web|title=aleli ili alelomorfi|url=http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=1586|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>

Zbog ponašanja kromosoma tijekom [[mejoza|mejoze]], aleli se odvajaju jedan od drugoga i smještaju se u različite gamete (spolne stanice), s time da nijedna gameta ne može imati dva alela jednog lokusa (određenog mjesta u kromosomu). Za razliku od gameta, tjelesnim su stanicama aleli u paru. Upareni aleli u tjelesnim stanicama ne mijenjaju jedan drugog niti se miješaju jedan s drugim, zbog čega ostaju cjelovitim kroz generacije (Mendelov zakon cijepanja ili segregacije).<ref name="HE-Mendel">{{cite web|title=Mendel, Gregor|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40090|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>

Zbog neovisnog ponašanja nehomolognih kromosoma tijekom mejoze, sve se kombinacije alela raspodjeljuju u stanice-kćeri s jednakom vjerojatnošću, uz činjenicu da način kako se rasporedio jedan par alela nema utjecaja na raspodjelu članova bilo kojega drugog para.<ref name="HE-Mendel"/>

Normalna [[diploid]]na stanica može imati samo dva alela istoga gena. Kad se radi o nekoj populaciji ili vrsti, broj različitih alela može biti veći ([[multipli aleli]]).<ref>{{cite web|title=aleli ili alelomorfi|url=http://proleksis.lzmk.hr/7835/|work=Proleksis enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref><ref name="PMF">{{cite web|title=multipli aleli|author=Pavlica, Mirjana|url=http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl6.html|work=Mrežni udžbenik iz genetike|publisher=PMF Zagreb|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>

Dio genetike koji proučava promjene [[genska učestalost|genske učestalosti]] (brojčani odnos pojedinačnih alela u svakom paru alela) u [[genska zaliha|genskoj zalisi]] ("gene pool") neke populacije zove se [[populacijska genetika]].<ref name="HE-populacijska">{{cite web|title=populacijska genetika|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49507|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Genetika]]