Aleksandrijska knjižnica - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

2025-04-08T01:53:01Z

Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:53
Redak 6:		Redak 6:
	=== Osnutak i djelovanje ===		=== Osnutak i djelovanje ===

	Knjižnicu je osnovao egipatski [[faraon]] [[Ptolemej I. Soter]] (367.-283. pr. Kr.) u 3. stoljeću pr. Kr. po savjetu [[Demetrije Faleronski\|Demetrija Faleronskog]], a znatno ju je proširio njegov sin i nasljednik [[Ptolemej II. Filadelf]] (309.-246. pr. Kr.) usmjerivši se na sakupljanje svih knjiga napisanih na [[grčki jezik\|grčkome]] kao i [[Grčka\|grčkih]] prijevoda značajnih djela autora izvan grčkog kulturnog kruga.<ref name="ReferenceA">Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 123.</ref>		Knjižnicu je osnovao egipatski [[faraon]] [[Ptolemej I. Soter]] (367. — 283. pr. Kr.) u 3. stoljeću pr. Kr. po savjetu [[Demetrije Faleronski\|Demetrija Faleronskog]], a znatno ju je proširio njegov sin i nasljednik [[Ptolemej II. Filadelf]] (309. — 246. pr. Kr.) usmjerivši se na sakupljanje svih knjiga napisanih na [[grčki jezik\|grčkome]] kao i [[Grčka\|grčkih]] prijevoda značajnih djela autora izvan grčkog kulturnog kruga.<ref name="ReferenceA">Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 123.</ref>

	Knjižnica se nalazila u okviru kraljevske palače, u tzv. ''Brukheju'' koji je bio u sastavu [[muzej]]a (''Museion''), odnosno svetišta muza, a sadržavala je nekoliko desetaka tisuća djela napisanih, prema izvorima, na oko 500.000 do 700.000 papirusnih svitaka.<ref name="ReferenceA"/> Knjižnica nije bila otvorena za javnost nego samo za studente i znanstvenike i vjeruje se da je sadržavala većinu cjelokupnog znanja antičkog svijeta.		Knjižnica se nalazila u okviru kraljevske palače, u tzv. ''Brukheju'' koji je bio u sastavu [[muzej]]a (''Museion''), odnosno svetišta muza, a sadržavala je nekoliko desetaka tisuća djela napisanih, prema izvorima, na oko 500.000 do 700.000 papirusnih svitaka.<ref name="ReferenceA"/> Knjižnica nije bila otvorena za javnost nego samo za studente i znanstvenike i vjeruje se da je sadržavala većinu cjelokupnog znanja antičkog svijeta.

WikiSysop: bnz

2022-04-29T14:58:41Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 14:58
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Aleksandrijska knjižnica'''-->~~[[Slika:Ancientlibraryalex.jpg\|250px\|desno\|mini\|Ilustracija unutrašnjosti Aleksandrijske knjižnice]]		[[Slika:Ancientlibraryalex.jpg\|250px\|desno\|mini\|Ilustracija unutrašnjosti Aleksandrijske knjižnice]]
	'''Aleksandrijska knjižnica''' je najveća i najznamenitija knjižnica [[stari vijek\|staroga vijeka]]. Bila je smještena u gradu [[Aleksandrija\|Aleksandriji]] na području [[Egipat\|Egipta]], koji je bio središte [[helenizam\|helenističke]] kulture i znanosti.		'''Aleksandrijska knjižnica''' je najveća i najznamenitija knjižnica [[stari vijek\|staroga vijeka]]. Bila je smještena u gradu [[Aleksandrija\|Aleksandriji]] na području [[Egipat\|Egipta]], koji je bio središte [[helenizam\|helenističke]] kulture i znanosti.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-19T02:14:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Slika:Ancientlibraryalex.jpg|250px|desno|mini|Ilustracija unutrašnjosti Aleksandrijske knjižnice]]
'''Aleksandrijska knjižnica''' je najveća i najznamenitija knjižnica [[stari vijek|staroga vijeka]]. Bila je smještena u gradu [[Aleksandrija|Aleksandriji]] na području [[Egipat|Egipta]], koji je bio središte [[helenizam|helenističke]] kulture i znanosti.

== Povijest ==

=== Osnutak i djelovanje ===

Knjižnicu je osnovao egipatski [[faraon]] [[Ptolemej I. Soter]] (367.-283. pr. Kr.) u 3. stoljeću pr. Kr. po savjetu [[Demetrije Faleronski|Demetrija Faleronskog]], a znatno ju je proširio njegov sin i nasljednik [[Ptolemej II. Filadelf]] (309.-246. pr. Kr.) usmjerivši se na sakupljanje svih knjiga napisanih na [[grčki jezik|grčkome]] kao i [[Grčka|grčkih]] prijevoda značajnih djela autora izvan grčkog kulturnog kruga.<ref name="ReferenceA">Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 123.</ref>

Knjižnica se nalazila u okviru kraljevske palače, u tzv. ''Brukheju'' koji je bio u sastavu [[muzej]]a (''Museion''), odnosno svetišta muza, a sadržavala je nekoliko desetaka tisuća djela napisanih, prema izvorima, na oko 500.000 do 700.000 papirusnih svitaka.<ref name="ReferenceA"/> Knjižnica nije bila otvorena za javnost nego samo za studente i znanstvenike i vjeruje se da je sadržavala većinu cjelokupnog znanja antičkog svijeta.

Brojni svici rukopisa bili su pisani na gotovo svim tada poznatim jezicima (grčki, [[latinski]], [[aramejski]], [[hebrejski]], jezici naroda [[Mezopotamija|Mezopotamije]], [[perzijski]], [[arapski]], pa i [[hindu|indijski]]). U Muzeju se istraživala [[biologija]], [[medicina]], [[matematika]], [[astronomija]], [[filologija]], [[geografija]] i [[povijest]].<ref>http://www.croato-aegyptica.hr/egipat/gradovi/01.htm</ref>

Upravitelji knjižnice bili su geograf i matematičar [[Eratosten]], filolog Aristofan iz Bizanta, astronom [[Aristarh]] te gramatičar Zenodot iz Efeza. Pjesnik Kalimah načinio je svojevrsni katalog knjižnice pod nazivom Tablice (''Pinakes'').

=== Prvo uništenje knjižnice ===

Godine [[47. pr. Kr.]] u vrijeme [[Rimski građanski rat|rimskog građanskog rata]], Egipat se umiješao u sukob između Julija Cezara i Rimskog senata te je tom prilikom Cezar dao zapaliti egipatsku flotu u luci, a vatra se proširila na obalu i zapalila knjižnicu koja je većim dijelom uništena.<ref>Povijest, sv. IV, str. 119.</ref>

Kasnije je [[Marko Antonije]], kako bi udovoljio kraljici [[Kleopatra VII.|Kleopatri]] nadomjestio dio uništene knjiške građe preseljenjem oko 200.000 svitaka iz Pergamske knjižnice.<ref>http://www.mlahanas.de/Greeks/Library.htm</ref>

=== Drugo i treće uništenje knjižnice ===

Godine [[270.]] rimski car [[Aurelijan]] uništio je ostatke glavne knjižnice tijekom vojne kampanje na Aleksandriju.

Premda je glavna knjižnica bila uništena, ostala je manja knjižnica smještena u Serapeju (''Serapeion''), hramu grčko-egipatskog božanstva u kojem su se čuvali duplikati djela iz veće knjižnice. Godine [[391.]] rimski car [[Teodozije I. Veliki|Teodozije I.]] naredio je zatvaranje svih [[poganstvo|poganskih]] hramova u [[Rimsko Carstvo|Carstvu]], uslijed čega je agitacijom patrijarha Teofila srušen Serapisov hram. Prema nekima, tom prigodom bi bila uništena i knjižnica koja se navodno nalazila utom hramu.<ref name="ReferenceA"/> Drugi autori upozoravaju da izvori ne potvrđuju da se u Serapeju u doba njegovog uništenja doista nalazila nekakva knjižnica<ref>[http://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/greece/paganism/daughter.html "The Library in the Serapeum"],kod penelope.uchicago.edu, pristupljeno 27. ožujka 2016.
</ref>; izvještaji o uništenju hrama - kako oni koje su pisali kršćanski, tako i oni koje su pisali ne-kršćanski autori - uopće ne spominju da bi u se u hramu nalazile bilo kakve knjige.<ref>[https://bookhaven.stanford.edu/2016/03/the-library-of-alexandria-destroyed-by-an-angry-mob-with-torches-not-very-likely/ "The Library of Alexandria – destroyed by an angry mob with torches? Not very likely."], Cyntia Haven, "The Book Haven", Stanford University, 2. ožujka 2016.,
</ref>

=== Četvrto "uništenje" knjižnice ===

Kada je muslimanska vojska osvojila Aleksandriju 642. godine nakon što je porazila bizantijsku vojsku u bitci kod Heliopolisa, zapovjednik je upitao halifu Omera šta da rade sa knjižnicom, odnosno sa knjigama. On je dao čuveni odgovor: "One ili su u suprotnosti sa Kuranom, što znači da su hereza, ili se slažu sa njim, što znači da su suvišne". Ovakav scenarij većina današnjih znanstvenika odbacuje, s obzirom da nema nikakvih dokaza da je knjižnica bila u funkciji nakon 4. stoljeća.<ref>Trumble, Kelly; MacIntyre Marshall, Robina (2003). The Library of Alexandria. Houghton Mifflin Harcourt. str. 51.. {{ISBN|978-0395758328}}.</ref><ref>MacLeod, Roy (2004). The Library of Alexandria: Centre of Learning in the Ancient World (2 izd.). I.B.Tauris. str. 71. {{ISBN|978-1850435945}}.</ref>

=== Nova knjižnica ===
Nova moderna knjižnica otvorena je u Aleksandriji 2002. godine.
== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. I, Zagreb, 2005.'' {{ISBN|953-7224-01-5}}
* ''Povijest, sv. IV, Zagreb, 2007.'' {{ISBN|978-953-300-038-1}}

== Vanjske poveznice ==

*[https://web.archive.org/web/20110722084458/http://www.fortunecity.com/emachines/e11/86/alexand.html/ Knjižnica u Aleksandriji (eng)]
*[http://www.mlahanas.de/Greeks/Library.htm/ Aleksandrijska knjižnica (eng)]
*[http://www.croato-aegyptica.hr/egipat/gradovi/01.htm/ Aleksandrija i knjižnica]

[[Kategorija:Knjižnice]]
[[Kategorija:Povijest Egipta]]
[[Kategorija:Helenističko-rimska filozofija]]