WikiSysop: bnz

2022-04-29T14:23:24Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 14:23
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Aleksandrija'''-->~~{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje
	\| ime =Aleksandrija		\| ime =Aleksandrija
	\| ime_genitiv =Aleksandrije		\| ime_genitiv =Aleksandrije

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-05T05:45:30Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 5. studeni 2021. u 05:45
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Aleksandrija'''-->{{~~Naselje~~		<!--'''Aleksandrija'''-->{{Infookvir naselje
	\| ime =Aleksandrija		\| ime =Aleksandrija
	\| ime_genitiv =Aleksandrije		\| ime_genitiv =Aleksandrije

WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T11:57:23Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 1. studeni 2021. u 11:57
Redak 327:		Redak 327:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Alexandria}}~~
	* [http://www.bibliothek-alexandria.de/ Aleksandrijska knjižnica]		* [http://www.bibliothek-alexandria.de/ Aleksandrijska knjižnica]
	* [http://www.bibalex.org/ Bibliotheca Alexandrina]		* [http://www.bibalex.org/ Bibliotheca Alexandrina]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-18T23:07:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje
| ime =Aleksandrija
| ime_genitiv =Aleksandrije
| izvorno_ime =سكندرية <small>(Eskendereyya)</small>
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
| translit_jezik2 =
| translit_jezik2_vrsta =
| translit_jezik2_info =
| translit_jezik2_vrsta1 =
| translit_jezik2_info1 =
| translit_jezik2_vrsta2 =
| translit_jezik2_info2 =
| translit_jezik2_vrsta3 =
| translit_jezik2_info3 =
| translit_jezik2_vrsta4 =
| translit_jezik2_info4 =
| translit_jezik2_vrsta5 =
| translit_jezik2_info5 =
| translit_jezik2_vrsta6 =
| translit_jezik2_info6 =

| slika_panorama =Alexandria 12-9-2005 3.JPG
| veličina_slike =300px
| opis_slike =

| slika_zastava =Flag of Alexandria.png
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =Alexandria_Logo2.png
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =Egipat

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi =31
| širina-minute =12
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =29
| dužina-minute =55
| dužina-oznaka =E

| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Egypt.svg|20px]] [[Egipat]]
| lokacija1_ime =Vladarstvo
| lokacija1_info =Alexandria
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =Osnivanje
| utemeljenje_datum =332. pr. Kr.
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =Guverner
| ime_vođe =Adel Labib
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =2.679 [[Kilometar četvorni|km²]]
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina =2006.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =4.110.015
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =Egypt Standard Time
| utc_pomak =+2
| vremenska_zona_DST =Egypt Summer Time
| utc_pomak_DST =+3
| poštanski_broj =
| pozivni_broj =03
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica =

| bilješke =

}}

'''Aleksandrija''' ([[grčki]]: Αλεξάνδρεια, [[koptski]]: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, [[arapski]]: الإسكندرية ''Al-ʼIskandariya'', [[egipatski arapski]]: ''Iskindireyya'') je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u [[Egipat|Egiptu]], sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna. Grad se proteže na 32 kilometra na afričkoj obali [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] u sjevernom Egiptu. Grad je poznat po staroj i novoj [[Aleksandrijska knjižnica|Aleksandrijskoj knjižnici]], te je važno industrijsko središte zbog naftovoda i plinovoda sa [[Suez]]a.

U antičko doba, grad je bio poznat po svom [[Svjetionik u Aleksandriji|svjetioniku]] (jedno od [[sedam svjetskih čuda]]) i po [[Aleksandrijska knjižnica|knjižnici]] koja je bila najveća u to vrijeme. Podvodna arheološka istraživanja u aleksandrijskoj luci, otkrivaju da je prije dolaska Aleksandra ovdje postojao grad Rhakotis, za vrijeme dinastije [[Ptolemejevići|Ptolemejevića]].

== Povijest ==
Ime Aleksandrija dolazi od [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Grad je kao sjedište Ptolemejevića, koji su tad vladali Egiptom, brzo postao jedan od najvećih gradova u [[helenizam|helenističkom]] svijetu, po veličini i bogatstvu odmah iza [[Rim]]a. Nakon što su islamski vladari u srednjem vijeku osnovali [[Kairo]] te ga proglasili glavnim gradom, važnost grada opada, te se do kasnog otomanskog razdoblja, grad pretvorio u malo ribarsko selo. Trenutno je grad najveća egipatska luka i važno industrijsko središte, gdje se obrađuje i proizvodi [[nafta]], [[asfalt]], [[pamuk]], [[hrana]], [[papir]] i [[plastika]].

=== Osnutak grada ===
[[Datoteka:Sphinx Alexandria.jpg|desno|mini|260px|Sfinga napravljena od ružičastog granita za vrijeme dinastije Ptolemejevića]]
Aleksandriju je osnovao [[Aleksandar Veliki]] oko [[334. pr. Kr.]] (točan datum je predmet rasprava) kao mjesto imenom Ἀλεξάνδρεια ([[latinica|latinično]]: ''Aleksándreia''). Aleksandrov glavni arhitekt bio je Dinokrat s Rodosa. Postoje mnoge legende o osnutku grada, od crtanja plana grada do borbe s morskim čudovištima.
Aleksandrija je zamijenila [[Naukratis]] kao grčko središte u Egiptu, te je povezivala Grčku s bogatom dolinom [[Nil]]a. Grad je sagrađen iza otoka Fara na mjestu Rhakotisa, ribarskog i gusarskog naselja. Iza grada se nalazilo pet domorodačkih sela. Nekoliko mjeseci nakon osnutka grada, Aleksandar je otišao iz Egipta na istok, te se nikad nije vratio u grad. Njegov podkralj [[Kleomen]] nastavio je razvijati i širiti grad.

Legenda kaže da se [[Homer]] prikazao Aleksandru u snu u kojem je opisao otok u moru iza kojeg se nalazi plodna egipatska zemlja, a ime tog otoka bilo je Far.

=== Razdoblje Ptolemejevića ===
U borbi za Aleksandrovo nasljedstvo, njegov general [[Ptolemej I. Soter]] donio je njegovo tijelo u Aleksandriju, gdje je ono postalo turistička atrakcija koja je privlačila mnoge.

Najveći razvitak grada zabilježen je u ovo doba, kad su izgrađeni [[Heptastadion]] i glavne gradske četvrti. Grad je od uništenog [[Tir, Libanon|Tira]], prisvojio naslov trgovačkog središta između Europe i arapskog i indijskog istoka, te je za manje od jedne generacije postao veći od [[Kartaga|Kartage]]. Za samo jedno stoljeće, Aleksandrija je postala drugi najveći grad na svijetu (poslije Rima). Budući da je ovo bio slobodni grad, zadržao je svoj senat i za vrijeme vladavine Rimskog Carstva, čiju je pravnu funkciju vratio [[Septimije Sever]], nakon što ju je nakratko oduzeo [[August]].

Aleksandrija nije bila samo [[helenizam|helenističko]] središte, nego je bila i grad s najbrojnijom [[Židovi|židovskom]] populacijom na svijetu. Ovdje je napisana [[Septuaginta]], tekst iz [[Hebrejska Biblija|Hebrejske Biblije]]. Grad je imao vodeće grčko sveučilište u Aleksandrijskoj knjižnici. Rani [[Ptolemejevići]] vladali su gradom podijelivši ga na tri naroda: [[Grci|Grke]], [[Židovi|Židove]] i [[Egipćani|Egipćane]]. Zbog ovih podjela kasnije su izbili razni neredi, pogotovo za vrijeme [[Ptolemej IV.|Ptolemeja IV.]], koji je vladao od 221. do 204. pr. Kr. Vladavinu [[Ptolemej VIII.|Ptolemeja VIII.]] (od .do 116. pr. Kr.) obilježile su čistke i ratovi, te spletke kraljevih žena i sinova.

=== Rimska vladavina od 80. do 30. godine pr. Kr. ===

Službeno je grad, po volji [[Ptolemej X.|Ptolemeja Aleksandra]] došao pod rimsku upravu [[80. pr. Kr.]], iako je bio pod rimskim utjecajem već više od sto godina. [[Julije Cezar]] napao je grad [[47. pr. Kr.]] i udvarao se [[Kleopatra|Kleopatri]]. Za njim je slijedio [[Marko Antonije]], pa [[Oktavijan]] koji je u gradu postavio prefekta. Grad je tada postao jedna od važnih rimskih luka.

=== Aleksandrija u Egiptu kao rimskoj provinciji ===
Od pripajanja pa nadalje, Aleksandrija je ponovo zadobila svoj stari sjaj, najviše zbog upravljanja jednom od najvažnjih rimskih žitnica. Ovo je vjerojatno i razlog zašto je grad, [[August]] stavio izravno pod carsku upravu. [[215.]] godine, car [[Karakala]] bio je u posjetu gradu te je zbog nekih uvredljivih [[satira]], koje je stanovništvo uputilo njemu, naredio svojim trupama pokolj sve mladeži koja može nositi oružje. Ovo je rezultiralo masovnim pokoljem stanovništva.

=== Kasniji rimski period i pad Carstva ===
U ovo vrijeme Aleksandrija postaje jedno od središta [[Kršćanstvo|kršćanske]] teologije i crkvene uprave. Usprkos jakoj [[Paganizam|poganskoj]] i [[Arijanstvo|arijanskoj]] zastupljenosti, [[Atanazije Aleksandrijski]] osniva [[Aleksandrijska patrijaršija]] koji ima veliki utjecaj u kršćanstvu kroz sljedeća dva stoljeća.

Povećavanjem domorodačkog utjecaja u dolini Nila, Aleksandrija je postupno postala otuđen grad koji je bio sve više i više odvojen od Egipta, što je rezultiralo padom trgovine, bogatstva i broja stanovništva.

U 4. stoljeću, kršćanska progonstva pogana postala su sve žešća, uništeni su brojni hramovi i kipovi diljem Rimskog Carstva, zatvarane su knjižnice, te su poganski obredi postali kažnjivi smrću. 391. godine, car [[Teodozije I. Veliki]] naredio je rušenje svih poganskih hramova, s čime se složio i [[patrijarh]] [[Teofil Aleksandrijski]]. Po nekim teorijama u ovo je vrijeme srušena [[Aleksandrijska knjižnica]] i [[Serapejon]]. Žrtva ovih progona bila je i matematičarka i filozofkinja [[Hipatija]].

Brucheum i židovske četvrti su opustošene u [[5. stoljeće|5. stoljeću]], a glavni gradski spomenici, kao Muzej i Soma postali su ruševine. Gradski se život odvijao samo oko ''Serapeum''a i ''Caesareum''a, koji su postali kršćanske crkve. Četvrti Fara i Heptastadiuma ostale su naseljene i očuvane.

=== Arapsko osvajanje ===
[[616.]] godine, grad je osvojio [[Perzija|perzijski]] [[kralj]] [[Hozroje II. Parviz]]. Iako je [[bizant]]ski car [[Heraklije]], vratio grad nekoliko godina kasnije, [[640.]] godine, [[Arapi]] pod vodstvom generala [[Amr ibn al-As]]a, osvajaju ga nakon četrnaestomjesečne opsade. Grad za to vrijeme nije dobivao pomoć iz [[Carigrad]]a, jer je Heraklije umro i da je novi car [[Konstantin III., bizantski car|Konstantin III.]] imao samo 12 godina. Gubitke koje je grad pretrpio, Amr je opisao u svom pismu [[kalif]]u [[Omar]]u:

* 4 000 palača,
* 4 000 kupališta,
* 12 000 trgovaca svježim uljem,
* 12 000 vrtlara,
* 40 000 Židova s otkupninama i
* 400 kazališta ili drugih mjesta za zabavu.

=== Srednjovjekovno razdoblje ===
Srednjovjekovno razdoblje grada još je uvijek predmet proučavanja. Prema srednjovjekovnim arapskim piscima, grad su napali križari u [[Peti križarski rat|Petom križarskom ratu]], [[Majmonid]] se ovdje nalazio za vrijeme svog povratka iz Kaira, a [[Saladin]] je ovdje osnovao [[vakuf]]. Dokumenti o ovom osnivanju, jedni od najstarijih tog tipa su nedavno otkriveni u gradskim arhivama Kaira.
[[Datoteka:San Stefano Grand Plaza.JPG|mini|desno|400px|San Stefano , Aleksandrija]]<br/>

=== Moderna povijest ===
U novom dobu, Aleksandrija nema značajnog proširenja, a tek je kasnije na ruševinama starog grada izgrađen novi, moderni grad. U srpnju [[1882]]. godine [[Britanska kraljevska ratna mornarica]] bombardira i zauzima grad.

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Alexandria_egypt.jpg|mini|220px|Aleksandrija iz svemira, ožujak 1990.]]

=== Izgled starog grada ===
Grčka Aleksandrija bila je podijeljena u tri djela:
#'''Brucheum''', kraljevska ili grčka četvrt, koja je bila najveličanstveniji dio grada. U rimskom razdoblju Brucheum je povećan za još jednu službenu četvrt, što je sveukupno činilo četiri djela. Grad je napravljen u obliku mreže paralelnih ulica, od kojih je svaka imala podzemni kanal;
#'''Židovska četvrt''', je činila sjeveroistočni dio grada;
#'''Rhakotis''', na zapadu je bila četvrt u kojoj su živjeli većinom Egipćani (od [[Koptski jezik|koptskog]] ''Rakotə'' "Aleksandrija").

Dvije glavne ulice, koje su bile svaka široka 60 [[metar]]a, križale su se u središtu grada blizu Aleksandrovog mauzoleja. Danas se još mogu naći neki popločeni dijelovi ovih ulica, ali najbolje tragove starih ulica i kanala pronašli su [[1899]]. godine njemački arheolozi izvan istočnih zidina.

Stara se Aleksandrija nalazila na samo malo širem području od otoka Fara, koji je s kopnom bio spojen molom dugačkim 1260 metara. Današnja četvrt Ras et-Tin predstavlja sve što je ostalo od starog otoka Fara na kojem se nalazio Svjetionik. Istočno od mola bila je Velika Luka, a zapadno luka Eunostos sa svojim nutarnjim bazenom Eunostos u kojem se danas nalazi moderna luka.

== Stanovništvo ==

Sa 3,87 milijuna stanovnika (procjena iz 2006.) tj. 4,32 milijuna stanovnika u gradskoj aglomeraciji, ovo je drugi po veličini grad u [[Sjeverna Afrika|sjevernoj Africi]], te deseti u cijeloj [[Afrika|Africi]].

Razvoj stanovništva:
{|
! style="background:#efefef;" | Godina
! style="background:#efefef;" | Stanovništvo
|-
| 1976 (popis) || align="right" | 2.318.655
|-
| 1986 (popis) || align="right" | 2.917.327
|-
| 1996 (popis) || align="right" | 3.328.196
|-
| 2006 (procjena) || align="right" | 3.865.502
|}

== Prijevoz ==
[[Datoteka:SrassenbahnNetzplanAlexandria1996.png|mini|Aleksandrijske tramvajske rute]]
[[Datoteka:Egypt.Alexandria.Tram.01.jpg|180px|mini|Žuti tramvaj]]
=== Zračne luke ===
Aleksandriju opslužuje El Nhouza zračna luka, koja se nalazi 7 km jugoistočno.

Drugi aleksandrijski aerodrom je Bourg El Arab koji se nalazi 25 km od središta grada. Taj aerodrom je u civilnoj upotrebi od 2003. godine, a prije se koristio za vojne svrhe, te još i danas na njemu postoji vojni dio.

=== Autoceste ===
* Međunarodna obalna cesta.
* Pustinjska cesta.
* Poljoprivredna cesta.
* Kružna cesta.

=== Javni prijevoz ===

* Lokalni [[vlak]]:
Proteže se od stanice Misr, do [[Abukir]]a.
* [[tramvaj]]ska mreža.
* [[autobus]]i i minibusevi.
* [[taksi]].

== Poznati stanovnici ==
* [[Eratosten]], grčki matematičar
* [[Euklid]], grčki matematičar
* [[Heron]], grčki znanstvenik i matematičar
* [[Pappus]], grčki matematičar i filozof
* [[Herofil]], grčki liječnik
* [[Origen]], kršćanski teolog
* [[Kleopatra]], egipatska kraljica
* [[Hipatija]], grčka filozofkinja i matematičarka
* [[Filon]], helenizirani židovski filozof
* [[Klaudije Ptolomej|Ptolomej]], grčki astronom, astrolog, matematičar, geograf i fizičar
* [[Dionizije Tračanin]], grčki gramatičar
* [[Elije Herodijan]], grčko-rimski gramatičar
* [[Apolonije Diskol]], grčki gramatičar
* [[Apijan iz Aleksandrije|Apijan]], rimski povjesničar
* [[Katarina Aleksandrijska]], mučenica
* [[Sveti Atanazije Aleksandrijski]], aleksandrijski patrijarh i crkveni naučitelj
* [[Sveti Ćiril Aleksandrijski]], aleksandrijski patrijarh i crkveni naučitelj
* [[Didim Slijepi]], crkveni pisac
* [[Abaz II. Hilmi]], zadnji [[kediv]] (turski podkralj) Egipta
* [[Fillippo Marinetti]], talijanski književnik
* [[Konstantinos Kavafis]], novogrčki pjesnik
* [[Hassan Fathy]], egipatski arhitekt
* [[Rudolf Heß]], nacistički političar
* [[Eric Hobsbawm]], britanski povjesničar
* [[Gamal Abdel Nasser]], egipatski političar
* [[Fauzija od Egipta]], perzijska princeza
* [[Georges Moustaki]], francuski pjevač i skladatelj
* [[Youssef Chahine]], egipatski filski režiser
* [[Michael Dames]], britanski geograf i arheolog
* [[Omar Sharif]], egipatski glumac
* [[Demis Roussos]], grčki pjevač
* [[Haim Saban]], televizijski i medijski mogul
* [[Grégoire Solotareff]], francuski pisac za djecu
* [[Dodi Al-Fayed]], egipatski milijarder
* [[Mustafa Amar]], egipatski pjevač

== Zbratimljeni gradovi ==

* {{ZD|G|GRČ}}, [[Solun]], [[Grčka]]

== Galerija fotografija ==

<gallery>
Slika:Victoire alexandrie.JPG|Pobjeda
Slika:Mosquee Ibrahim Terbana facade.JPG|Džamija Ibrahima Terbane
Slika:Cathedrale alexandrie 19.JPG|Grčka pravoslavna katedrala u Aleksandriji
Slika:Musee national - alexandrie akhenaton.JPG|Akhenaton, Aleksandrijski nacionalni muzej
Slika:Musee national - alexandrie pierre tombale.JPG|Nadgrobni spomenik, Aleksandrijski nacionalni muzej
Slika:Musee national - alexandrie mosaique.JPG|Aleksandrijski nacionalni muzej
Slika:Musee national - alexandrie epoque chretienne.JPG|Aleksandrijski nacionalni muzej
Slika:Statue alexandrie ange 1.JPG|Aleksandrov spomenik (trg Saada Zahgloula)
</gallery>

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Alexandria}}
* [http://www.bibliothek-alexandria.de/ Aleksandrijska knjižnica]
* [http://www.bibalex.org/ Bibliotheca Alexandrina]
* [http://www.br-online.de/wissen-bildung/collegeradio/medien/geschichte/alexandria/ Gradovi antike]
*[https://web.archive.org/web/20071011192323/http://icarus.umkc.edu/sandbox/perseus/pecs/page.167.a.php Richard Stillwell, ed. ''Princeton Encyclopedia of Classical Sites'', 1976:] Aleksandrija, Egipat”

{{Svjetska prijestolnica knjige}}

[[Kategorija:Gradovi u Egiptu]]
[[Kategorija:Gradovi drevnog Egipta]]
[[Kategorija:Gradovi na Svilenom putu]]

Aleksandrija - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica