Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T18:16:23Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 18:16
Redak 78:		Redak 78:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commons =~~
	~~\|commonshr =~~
	~~\|commonscat = Alexander Scriabin~~
	~~\|commonscathr = Aleksandr Skrjabin~~
	}}
	=== Mrežna sjedišta ===		=== Mrežna sjedišta ===
	*[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56508 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Skrjabin, Aleksandr Nikolajevič (Nikolaevič)] (životopis)		*[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56508 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Skrjabin, Aleksandr Nikolajevič (Nikolaevič)] (životopis)

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{deu icon}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-28T23:27:25Z

Zamjena teksta - '{{deu icon}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 23:27
Redak 94:		Redak 94:
	*[http://musicbrainz.org/artist/a4eba7b5-aceb-4acf-b297-3c0a3cd42757 MusicBrainz: Alexander Nikolayevich Scriabin (diskografija)] {{eng icon}}		*[http://musicbrainz.org/artist/a4eba7b5-aceb-4acf-b297-3c0a3cd42757 MusicBrainz: Alexander Nikolayevich Scriabin (diskografija)] {{eng icon}}
	*[https://web.archive.org/web/20140822105435/http://www.yevgenysudbin.com/artist.php?view=essays&rid=456 Yevgeny Sudbin: Scriabin Liner Notes (esej o životu i djelu Aleksandra Skrjabina)] {{eng icon}}		*[https://web.archive.org/web/20140822105435/http://www.yevgenysudbin.com/artist.php?view=essays&rid=456 Yevgeny Sudbin: Scriabin Liner Notes (esej o životu i djelu Aleksandra Skrjabina)] {{eng icon}}
	*[http://www.ensemblehorizonte.de/mittmann/aufsatz/Grenzgaenge.pdf Jörg-Peter Mittmann: Grenzgänge. Anmerkungen zur harmonischen Analyse der Werke Alexander Skrjabins] {{~~deu icon~~}}		*[http://www.ensemblehorizonte.de/mittmann/aufsatz/Grenzgaenge.pdf Jörg-Peter Mittmann: Grenzgänge. Anmerkungen zur harmonischen Analyse der Werke Alexander Skrjabins] {{nje oznaka}}
	*[http://www.russisches-musikarchiv.de/werkverzeichnisse/skrjabin-werkverzeichnis.htm Russisches Musikarchiv: Alexander Skrjabin (popis djela)] {{~~deu icon~~}}		*[http://www.russisches-musikarchiv.de/werkverzeichnisse/skrjabin-werkverzeichnis.htm Russisches Musikarchiv: Alexander Skrjabin (popis djela)] {{nje oznaka}}

WikiSysop: bnz

2022-04-29T14:15:33Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 14:15
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Aleksandr Skrjabin'''-->~~{{Infookvir skladatelj		{{Infookvir skladatelj
	\|ime = Aleksandr Skrjabin		\|ime = Aleksandr Skrjabin
	\|opis_slike =		\|opis_slike =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-02T01:36:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir skladatelj
|ime = Aleksandr Skrjabin
|opis_slike =
|veličina =
|puno_ime = Aleksandr Nikolajevič Skrjabin
|slika = Skrjabin_Alexander.jpg
|datum_rođenja = [[6. siječnja]] [[1872.]] [[Moskva]], [[Rusko Carstvo]] {{ZD|R|RUSC}}
|datum_smrti = [[27. travnja]] [[1915.]] Moskva, Rusko Carstvo {{ZD|R|RUSC}}
|djela = Tri simfonije ''Koncert za klavir'' u fis-molu ''Poema ekstaze'' ''Prometej: Poema vatre'' sonate, preludiji, etide i mazurke za klavir
|period = [[1882.]] – [[1915.]]
|utjecaj =
|suradnici =
|nagrade =
|poveznica = 
}}
'''Aleksandr Nikolajevič Skrjabin''' ([[Ruski|rus.]] Алекса́ндр Никола́евич Скря́бин; [[Moskva]], [[6. siječnja]] [[1872.]] – Moskva, [[27. travnja]] [[1915.]]),{{fusg|1}} [[Rusi|ruski]] [[pijanist]] i [[skladatelj]].

== Životopis ==
[[File:Scriabin-young.jpg|thumb|lijevo|180px|Aleksandr Skrjabin oko 1879.]]
[[File:Zveref and students.jpg|thumb|260px|Nikolaj Zverev okružen učenicima. Slijeva nadesno: Samuelson, Skrjabin (u kadetskoj odori), Maksimov, Rahmanjinov, Černjaev, Keneman i Presman]]
Aleksandr Skrjabin glazbeni je talent naslijedio od majke, izvrsne pijanistice Ljubov Petrovne Ščetinine koja je, nažalost, umrla samo godinu dana nakon Aleksandrova rođenja. Brigu o odrastanju i odgoju [[dječak]]a tada je u najvećoj mjeri preuzela očeva sestra Ljubov Aleksandrovna Skrjabina, koja mu je pružila i prvu glazbenu poduku. Aleksandrova je umjetnička nadarenost već u najranijoj dobi bila zapažena: kao petogodišnjak znao je na [[klavir]]u odsvirati melodije koje bi čuo, godinu dana kasnije počeo je skladati prva djela, pisati [[Poezija|poeziju]], inscenirati i izvoditi dramske predstave, sve to – dakako – u krugu obitelji. U ljeto [[1882.]] počeo je pohađati privatnu nastavu klavira kod [[Georgij Konjus|Georgija Eduardoviča Konjusa]], a u jesen iste godine položio prijemni ispit na Moskovskoj kadetskoj školi. No, tijekom školovanja Aleksandar je često i u raznim prigodama nastupao kao pijanist pa je i ljubav prema glazbi kasnije ipak prevladala. [[Sergej Tanejev]] preporučio ga je 1885. znamenitom ruskom pijanistu i [[pedagog]]u [[Nikolaj Zverev|Nikolaju Zverevu]], koji je odmah prepoznao genijalnu nadarenost mladoga glazbenika, veličanstvenu snagu i umjetničku dorađenost njegovih izvedbi te neobično brzu i duboku moć uživljavanja u sadržaj i stil izvođenih djela.<ref>I. F. Belsa: ''Alexander Nikolajewitsch Skrjabin'', str. 14-15.</ref>

Nakon tri godine marljivoga učenja kod Zvereva, Skrjabin je 1888. na moskovskom [[Konzervatorij]]u započeo studij kompozicije kod već spomenutoga [[Sergej Tanejev|Sergeja Tanejeva]] i studij klavira kod [[Vasilij Safonov|Vasilija Safonova]]. Studij kompozicije trebao je kasnije nastaviti u razredu [[Anton Arenskij|Antona Arenskija]], ali je zbog nesuglasica s novim profesorom odustao od diplome. No zato je 1892. s velikim uspjehom diplomirao klavir i za nagradu dobio malu Zlatnu medalju (veliku Zlatnu medalju tada je dobio Skrjabinov studijski kolega [[Sergej Rahmanjinov]]).

Godine 1894. Skrjabin debitira kao pijanist u [[Sankt Peterburg]]u. Iste godine upoznaje poznatoga ruskoga [[nakladnik]]a i [[Mecena|mecenu]] [[Mitrofan Beljajev|Mitrofana Beljajeva]], koji mu organizira prva koncertna gostovanja u inozemstvu (1895/96). Ta su gostovanja i koncerti, prilikom kojih je Skrjabin gotovo isključivo izvodio vlastita djela, snažno i pozitivno utjecali na Skrjabinov međunarodni ugled i karijeru. Nakon naročito uspješnih koncerta u [[Pariz]]u, 1898. godine postaje profesorom klavira na moskovskom Konzervatoriju i sve se više afirmira kao skladatelj. U Moskvi se zadržao sljedećih pet godina i u tom je razdoblju skladao brojna djela za klavir: ciklus [[etida]] op. 8, nekoliko zbirki [[Preludij|preludija]], prve tri [[Sonata|sonate]] i jedini koncert u fis-molu.

Sljedećih nekoliko godina – točnije od 1904. do 1909. – Skrjabin je s obitelji putovao svijetom i živio u inozemstvu: [[Švicarska]], [[Italija]], [[Francuska]], [[Belgija]] i [[Sjedinjene Američke Države|Amerika]] u tom su mu razdoblju bile i dom i inspiracija. Njegov je skladateljski ugled u svijetu i u [[Rusko Carstvo|Rusiji]] značajno porastao nakon praizvedbe ''Treće simfonije'' (nazvane još i ''Božanska poema'') 1905. godine u Parizu. Dvije godine kasnije (1907.) Skrjabin se nastanio u Parizu. Ruski [[impresario]] [[Sergej Djagilev]], koji je u to vrijeme vrlo aktivno promovirao ruske skladatelje i njihovu glazbu, organizirao mu je niz koncerata u zemljama [[Zapadna Europa|zapadne Europe]].

1909. Skrjabin se vratio u Rusiju, gdje je nastavio marljivo skladati. Umro je od [[Sepsa|sepse]] (otrovanja krvi) u [[Travanj|travnju]] 1915. godine u rodnoj Moskvi.

== Glazba ==
[[File:Scriabin Cord.PNG|thumb|150px|lijevo|Skrjabinov »mistični akord«]]
[[File:Scriabin-Circle hr.svg|thumb|Skrjabinova predodžba [[Spektar (boja)|spektra boja]] i tonaliteta po [[Kvintni krug|kvintnom krugu]]]]
[[File:Scriabin_keyboard.svg|thumb|Klavijatura Skrjabinova svjetlosnoga glasovira]]
U ranim Skrjabinovim skladbama primjetan je utjecaj [[Frédéric Chopin|Chopina]] i [[Liszt]]a. Kasnije je upoznao glazbu [[Richard Wagner|Wagnera]], [[Ravel]]a i [[Debussy]]a pa je, nadahnut njihovim glazbenim nazorima i idejama, sve samosvjesnije počeo razvijati i vlastiti skladateljski stil. Budući da je bio izvrstan pijanist, skladao je pretežito glazbu za glasovir, ali i simfonijska djela. S vremenom je napustio tradicionalno poimanje [[tonalitet]]nosti temeljeno na tercno građenim [[akord]]ima i njihovim međusobnim funkcionalnim [[Harmonija (glazba)|harmonijskim]] odnosima te je stvorio vlastiti tonski sustav svojevrsne »superkromatike«, rabeći često i tzv. [[Sintetska ljestvica|sintetske ljestvice]] (specifičan i posebno odabrani niz [[ton]]ova).

Temeljem tih ljestvica nastajali su i (sintetski) akordi, koje je najčešće tvorio superponiranjem različitih oblika intervala [[Kvarta|kvarte]]. Jedan od takvih je i tzv. [[Mistični akord|mistični akord]]: jer ga je Skrjabin obilno rabio u svojoj posljednjoj dovršenoj skladbi ''Prometej: Poema vatre'', poznat je i pod nazivom »Prometejev akord«. Skrjabin je bio [[Sinestezija|sinestet]] i pojedine je tonove »vezao« uz određene [[Boja|boje]]. Tako je, primjerice, u ''Prometeju'' skladao i dionicu za [[Svjetlosni glasovir|svjetlosni glasovir]]. Težio je, poput Wagnera, [[ideal]]u sveobuhvatnoga umjetničkog djela (''Gesamtkunstwerk''). Njegov nedovršeni ''[[Misterij (Skrjabin)|Misterij]]'' trebao je biti sinteza svih umjetnosti, a predviđao je čak i uporabu određenih mirisa.

Aleksandr Skrjabin je svoje skladateljsko poslanje shvaćao kao misaonu slobodu, kao težnju ka višem stupnju ljudske svijesti.<ref>A. Wehrmeyer: »Aleksandr Nikolajewitsch Skrjabin« (u: ''Geschichte der Musik, Bd. IV: Das 20. Jahrhundert''), str. 172.</ref> U posljednjem se desetljeću svoga života potpuno predao egocentričnom [[Misticizam|misticizmu]] (djelomično pod utjecajem [[Teozofija|teozofskih]] [[filozof]]a), uronivši u dekadentni, egzotično minuciozan stil koji je, na neki način, zvukovni ekvivalent t.zv. [[Art Nouveau|nove umjetnosti]].<ref>L. Salter: ''Vodič kroz klasičnu glazbu'', str. 173.</ref>
[[File:Skrjabin_op_11_1.ogg|thumb|Aleksandr Skrjabin svira svoj ''Preludij op. 11, br.1'' (snimljeno u Moskvi za Welte-Mignon u siječnju 1910.)]] 
[[File:Skrjabin_op 11 2.ogg|thumb|Aleksandr Skrjabin svira svoj ''Preludij op. 11, br. 2'' (snimljeno u Moskvi za Welte-Mignon u siječnju 1910.)]] 
[[File:Skrjabin_op_40_2.ogg|thumb|Aleksandr Skrjabin svira svoju ''Mazurku op. 40, br. 2'' (snimljeno u Moskvi za Welte-Mignon u siječnju 1910.)]]
=== Najznačajnije skladbe ===
*Sonate, preludiji, etide, mazurke, valceri i nokturna za [[glasovir]]
*''Koncert za glasovir i orkestar'' u fis-molu, op. 20 (1896/97)
*''Sanjarenje'', simfonijska pjesma op. 24 (''Rêverie'', 1898)
*''Prva simfonija'' u E-duru, op. 26 (1900)
*''Druga simfonija'' u c-molu, op. 29 (1901)
*''Treća simfonija'' u c-molu, op. 43 - ''Božanska poema'' (''Divin poème'', 1902-1904)
*''Poema ekstaze'', [[simfonijska pjesma]] op. 54 (''Le Poème de l’Extase'', 1905-1908)
*''Prometej: Poema vatre'', simfonijska pjesma op. 60 (''Prométhé: Le Poème du feu'', 1908-1910)
*''Misterij'' (1914/15, nedovršeno)

:*Vidi i [[Dodatak:Popis djela Aleksandra Skrjabina|Popis djela Aleksandra Skrjabina]]

=== Notna izdanja Skrjabinovih djela ===
*[http://imslp.org/wiki/Category:Scriabin,_Alexander International Music Score Library Project (IMSLP)]
*[http://www.mutopiaproject.org/cgibin/make-table.cgi?Composer=ScriabinA&preview=1 Mutopia Project]
*[http://kreusch-sheet-music.net/eng/?page=search&komp=Skrjabin&show_box=true&search=true Kreusch Sheet Music]

=== Skrjabinove snimke ===
*[http://www.pianolist.org/music/scriabin_sonata3_2.mp3 Skrjabinova izvedba 3. i 4. stavka vlastite ''Sonate za klavir br. 3, op. 23''] ([http://www.pianola.org/reproducing/reproducing_dea.cfm The Pianola Institute])

== Literatura ==
# Belsa, Igor Fjodorowitsch: ''Alexander Nikolajewitsch Skrjabin'', Berlin: Verlag Neue Musik, 1986.
# Danuser, Hermann: ''Glazba 20. stoljeća'', Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo, 2007.
# Plavša, Dušan: »SKRJABIN, Aleksandr Nikolajevič«, u: Kovačević, K. (ur.), ''[[Muzička enciklopedija]]'', Zagreb: [[JLZ]], 1977., sv. 3, str. 366-368.
# Salter, Lionel: ''Vodič kroz klasičnu glazbu'', Zagreb: Mladost, 1983., str. 172-173.
# Wehrmeyer, Andreas: »Aleksandr Nikolajewitsch Skrjabin«, u: Raeburn, M. & Kendall, A. (ur.), ''Geschichte der Musik, Bd. IV: Das 20. Jahrhundert'', München: Kindler/Mainz: Schott, 1993., str. 171-173.
# Wörner, Karl H.: ''Geschichte der Musik'', Göttingen: Vandenhoeck & Ruprecht, 1997., str. 578-579, 613-614 i 659.

== Bilješke ==
#{{fusd|1}} Ovo su datumi rođenja i smrti Aleksandra Skrjabina prema [[Gregorijanski kalendar|Gregorijanskom kalendaru]]. U stručnoj se literaturi, međutim, može naći i datume navedene prema [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]]: 25. prosinca 1871. – 14. travnja 1915.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Alexander Scriabin
|commonscathr = Aleksandr Skrjabin
}}
=== Mrežna sjedišta ===
*[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56508 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Skrjabin, Aleksandr Nikolajevič (Nikolaevič)] (životopis)
*[http://proleksis.lzmk.hr/46133/ LZMK / Proleksis enciklopedija:: Skrjabin, Aleksandr Nikolajevič] (životopis)
*[http://www.scriabinsociety.com/ Scriabin Society of America: Music without end] {{eng icon}}
*[http://www.allmusic.com/artist/alexander-scriabin-q7982/biography allmusic – Zoran Minderovic: Alexander Scriabin (životopis)] {{eng icon}}
*[http://prometheus.kai.ru/skriab_e.htm Galeyev, B. & Vanechkina, V.: Was Scriabin a Synaesthete?] {{eng icon}}
*[http://www.componisten.net/downloads/RachScriabinPsaRev.pdf Garcia, Emanuel E.: Rachmaninoff and Scriabin: Creativity and Suffering in Talent and Genius] {{eng icon}}
*[http://www.ubu.com/aspen/aspen2/scriabin.html UBUWEB – Faubion Bouwers: Scriabin in Aspen] {{eng icon}}
*[http://musicbrainz.org/artist/a4eba7b5-aceb-4acf-b297-3c0a3cd42757 MusicBrainz: Alexander Nikolayevich Scriabin (diskografija)] {{eng icon}}
*[https://web.archive.org/web/20140822105435/http://www.yevgenysudbin.com/artist.php?view=essays&rid=456 Yevgeny Sudbin: Scriabin Liner Notes (esej o životu i djelu Aleksandra Skrjabina)] {{eng icon}}
*[http://www.ensemblehorizonte.de/mittmann/aufsatz/Grenzgaenge.pdf Jörg-Peter Mittmann: Grenzgänge. Anmerkungen zur harmonischen Analyse der Werke Alexander Skrjabins] {{deu icon}}
*[http://www.russisches-musikarchiv.de/werkverzeichnisse/skrjabin-werkverzeichnis.htm Russisches Musikarchiv: Alexander Skrjabin (popis djela)] {{deu icon}}

{{GLAVNIRASPORED:Skrjabin, Aleksandr}}
[[Kategorija:Ruski glazbenici]]
[[Kategorija:Pijanisti]]
[[Kategorija:Ruski skladatelji]]
[[Kategorija:Klasični skladatelji 20. stoljeća]]

Aleksandr Skrjabin - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{deu icon}}' u '{{nje oznaka}}'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵}}' u ''