WikiSysop: bnz

2022-04-29T13:59:41Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 13:59
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Aleksandar VII.'''-->~~{{Infookvir papa		{{Infookvir papa
	\| hrvatsko_ime = Aleksandar VII.		\| hrvatsko_ime = Aleksandar VII.
	\| latinsko_ime = Alexander PP. VII.		\| latinsko_ime = Alexander PP. VII.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-05T17:42:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir papa
| hrvatsko_ime = Aleksandar VII.
| latinsko_ime = Alexander PP. VII.
| pravo_ime = Fabio Chigi
| grb = [[Datoteka:C o a Alessandro VII.svg|130px]]
| slika = Alexander VII.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis =
| papa_od = [[7. travnja]] [[1655.]]
| papa_do = [[22. svibnja]] [[1667.]]
| prethodnik = [[Inocent X.]]
| nasljednik = [[Klement IX.]]
| datum_rođenja = [[13. veljače]] [[1599.]]
| mjesto_rođenja = [[Siena]], [[Italija]]
| datum_smrti = [[22. svibnja]] [[1667.]]
| mjesto_smrti = [[Rim]]
| imenjaci = Aleksandar
| fusnota =
}}
'''Aleksandar VII.''', [[latinski|lat.]] ''Alexander PP. VII.'' ([[Siena]], [[13. veljače]] [[1599.]] – [[Rim]], [[22. svibnja]] [[1667.]]), rođen kao '''Fabio Chigi''', 237. poglavar [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]], papa od [[7. travnja]] [[1655.]] do smrti [[1667.]]

== Raniji život ==

Fabio Chigi rodio se [[13. veljače]] [[1599.]] u kneževskoj obitelji od oca Flavija Chigija i majke Laure rođene Marsigli. Obitelj Chigi je izvorno sienska obitelj koja je krajem [[14. stoljeće|14. stoljeća]] stekla plemstvo kao grofovi Ardengheschi. Zbog lošeg zdravlja nije mogao pohađati školu pa ga je podučavala njegova majka i mentori. Kasnije pohađa sveučilište u Sieni, a [[1626.]] godine stječe doktorate iz filozofije, teologije i kanonskog i građanskog prava. Po završetku studija u prosincu iste godine odlazi u Rim i pri [[Sveta Stolica|Svetoj Stolici]] radi kao referendarij na sudu Apostolske Siganature za pravdu i milost, vice-legat u [[Ferrara|Ferrari]] ([[1627.]] – [[1632.]]) i inkvizitor na [[Malta|Malti]]. U prosincu [[1634.]] zaređen je za svećenika a mjesec dana kasnije [[8. siječnja]] [[1635.]] papa [[Urban VIII.]] imenuje ga biskupom [[Nardo|Narda]] ([[Apulija]]). Od 1639. do [[1651.]] bio je apostolski nuncij u [[Köln|Kölnu]]. Za vrijeme svoje službe u [[Njemačka|Njemačkoj]] predstavljao je Svetu Stolicu na mirovnoj konferenciji u [[Cúige Mumhan|Münsteru]] ([[Sjeverna Rajna-Vestfalija|Westfalija]]) koju je sazvao car [[Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand III.]] [[1643.]] godine kako bi se katoličke zemlje dogovorile o završetku [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]]. Dana [[24. listopada]] [[1648.]] potpisan je [[Westfalski mir]], čime je završen dugogodišnji rat. Chigi je odbio potpisati zaključne dokumente tog sporazuma, suprotno stajalištima Svete Stolice, jer se protivio zahtjevima [[Francuska|Francuske]] da se protestantima daju velike povlastice. Tim činom Fabio Chigi pribavio si je moćnog neprijatelja u osobi francuskog kardinala [[Jules Mazarin|Julesa Mazarina]] ([[1602.]] – [[1661.]]), koji je ujedno bio i predsjednik francuske vlade. To neprijateljstvo će ga u narednim godinama skoro koštati papinske službe. U listopadu [[1651.]], nakon dvanaest godina službe u Njemačkoj, papa [[Inocent X.]] poziva ga u Rim i imenuje državnim tajnikom Svete Stolice. Već sljedeće godine, [[19. veljače]] [[1652.]] imenovan je kardinalom.
[[File:Fabio Chigi.PNG|mini|250px|left|Kardinal Fabio Chigi]]
== Izbor za papu ==

Nakon duge agonije [[7. siječnja]] [[1655.]] umire papa Inocent X. Dana [[18. siječnja]] započele su moglo bi se reći neobične konklave, jer u njima nije bilo nećaka pokojnog pape (tada je bilo uobičajeno da je svaki papa imenovao nekog od svojih nećaka kardinalom), koji bi mogao kontrolirati izbore, pa se većina kardinala koji su glasali osjećala više slobodno, te su odlučivati po svojoj savjesti, odbacujući uobičajeni utjecaj stranih država. No, bez politike nije moglo proći jer se kardinal Mazarin žestoko protivio izboru Chigija za papu, pa je Francuska uložila veto na njegov izbor. Konklava je potrajala osamdeset dana. Kada je na koncu kardinal Giulio Sacchetti ([[1586.]] – [[1663.]]) osobno uvjerio ministra
[[Luj XIV., kralj Francuske|Luja XIV.]] da opozove veto na izbor Chigija. kardinali su mogli [[7. travnja]] [[1555.]] godine izabrati kardinala Chigija za novog papu. Odabrao si je ime Aleksandar VII. u čast svog zemljaka iz Siene pape [[Aleksandar III.|Aleksandra III.]] U kronikama o papama piše kako je želio izbjeći ritual prisezanja vjernosti kardinala novom papi činom ljubljenja stopala, te je umjesto toga uveo ljubljenje križa kojeg je Papa držao u rukama, što znači da je čin štovanja bio usmjeren na [[Isus|Krista]], a ne na njegovu osobu.

== Pontifikat ==

Čovjek dubokih vjerskih osjećaja i pun poniznosti ubrzo je pokazao sve svoje slabosti. Počeo je bogato darivati svoju rodbinu i prijatelje i postavljati ih na odgovorne dužnosti. Tako je svoga nećaka Flavija Chigija ([[1631.]] – [[1693.]]) na svom prvom konzistoriju [[1657.]] imenovao kardinalom. U svibnju [[1656.]] za vrijeme epidemije kuge osobno je organizirao pomoć žrtvama kuge, nadgledao nabavu, podignuo hospicij na otoku [[Sveti Bartolomej (otok)|Sveti Bartolomej]] kako bi izolirao zaražene. Zbog osobne netrpeljivosti prema francuskom kardinalu-ministru Mazarinu dolazi u sukob i sa samim francuskom kraljem Lujem XIV., koji se žalio da je njegov veleposlanik u Rimu bio zlostavljan i da mu je bio ugrožen život. Zbog toga je protjerao iz [[Pariz|Pariza]] papinskog nuncija i zauzeo papinske posjede u [[Avignon|Avignonu]]. Papa je morao pristati na ponižavajuće primirje. Papa Aleksandar VII. se obvezao, ali bez uspjeha, na pomoć [[Mletačka Republika|Veneciji]] protiv [[Otomansko Carstvo|Turaka]]. Dugo se morao baviti [[Jansenizam|jansenizmom]], vjerskim pokretom čiji je začetnik bio belgijski biskup [[Stvori Cornelius Jansen|Cornelius Jansen]] ([[1585.]] – [[1638.]]) i protiv kojeg je objavio različite dokumente u kojima se žestoko obrušavao na njegovo naučavanje. I s [[Portugal|Portugalom]] dolazi do razilaženja, jer Papa nije priznavao [[Ivan IV., portugalski kralj|Ivana IV. Braganzu]] za kralja neovisnog Portugala, pa je prijetila opasnost da Ivan osnuje lokalnu crkvu. Kada se švedska kraljica [[Kristina Švedska|Kristina]] obratila na katolicizam, preselila se u Rim. Smjestila se u jednoj vili koja je ubrzo postala središte kulturnog i intelektualnog života. To je predstavljalo veliki teret za Papu , a još više za njegovu blagajnu. Papa Aleksandar je bio vrlo pobožan. Posebno je cijenio [[Franjo Saleški|Franju Saleškog]] ([[1567.]] – [[1522.]]), kojega je [[1661.]] godine proglasio blaženim a [[1665.]] i svetim. Kao ljubitelj književnosti znatno je obogatio Vatikansku knjižnicu. Prekrasnu kolonadu koja okružuje [[Trg svetog Petra]], djelo [[Gian Lorenzo Bernini|Giovannija Lorenza Berninija]] ([[1598.]] – [[1680.]]), dugujemo papi Aleksandru VII. koji ju je dao sagraditi. Krhkog zdravlja još od malena, Papa je cijeli život patio od bubrežnih kamenaca. Zdravlje se ponovno pogoršalo krajem [[1666.]] godine, te je nakon nekoliko mjeseci teške borbe za život preminuo [[22. svibnja]] [[1667.]] godine. Sahranjen je u [[Bazilika sv. Petra|bazilici sv. Petra]] u prekrasnom mauzoleju kojeg je izgradio Bernini.

== Izvori ==
[[File:Gian Lorenzo Bernini, monumento a papa Alessandro VII, 1672-78 01.JPG|mini|250px|right|Grobnica pape Aleksandra VII.]]
* Jacques Mercier, ''Povijest Vatikana (Vingt siècles d'histoire du Vatican)'', Barbat, Zagreb 2001.,
* Marijo Milić, ''Pape od sv. Petra do Ivana Pavla II.'', Laus, Split 2000.,
* Eric Russell Chamberlin, ''The bad popes'', Dorset Press, 1969.,
* Enciklopedija opća i nacionalna, Pro Leksis d.o.o. i Večernji list d.d. Zagreb,
* Cardinals of the Holy Roman Church , [http://www2.fiu.edu/~mirandas/cardinals.htm],
* The Catholic Encyclopedia, [http://www.newadvent.org/cathen/],
* Enciclopedia dei Santi, [http://www.santiebeati.it/].

{{pape}}

[[Kategorija:Pape]]

Aleksandar VII. - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica