WikiSysop: bnz

2022-04-29T13:57:51Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 13:57
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Aleksandar Solovjev'''-->~~{{Infookvir znanstvenik		{{Infookvir znanstvenik
	\| ime = Aleksandar Vasiljevič Solovjev		\| ime = Aleksandar Vasiljevič Solovjev
	\| slika =		\| slika =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-17T11:47:18Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir znanstvenik
| ime = Aleksandar Vasiljevič Solovjev
| slika =
| opis_slike =
| datum_rođenja = [[18. rujna]] [[1890.]]
| mjesto_rođenja = [[Kališ]]
| datum_smrti = [[15. siječnja]] [[1971.]]
| mjesto_smrti = [[Ženeva]]
| narodnost = [[Rusi|Rus]]
| radna_institucija =
| alma_mater = Sveučilište u Varšavi
|poznat_po =
|nagrade =
}}
'''Aleksandar Vasiljevič Solovjev''' ([[Kališ]], [[18. rujna]] [[1890.]] - [[Ženeva]], [[15. siječnja]] [[1971.]]), srpski pravnik i povjesničar ruskog podrijetla.

== Životopis ==

Rođen je [[18. rujna]] [[1890.]] u Kališu ([[Poljska]], tada [[Rusija]]), od oca Vasilija Fjodoroviča Solovjeva, člana prizivnog suda u [[Varšava|Varšavi]], i majke Jelene rođene Ribnikov (kćerke poznatog etnografa i filologa Pavla Ribnikova).

Godine [[1908.]] položio je maturu u VI. Varšavskoj gimnaziji, nakon čega je upisao Pravni fakultet Sveučilišta u Varšavi gdje je najviše izučavao povijest slavenskog i ruskog prava. Diplomirao je u lipnju 1912. godine i stupio u državnu službu u Moskovski prizivni sud. U isto vrijeme radio je u Moskovskom arhivu Vanjskih poslova na tezi ''"Ekstradicija krivaca u međunarodnim odnosima Rusije od g. 911. do 14. stoljeća"''. Tiskanje ove teze u sveučilišnom glasniku, koje je odobrio Pravni fakultet, omeo je rat. Od 1912. do 1914. studirao je slavistiku na Filozofskom fakultetu u Varšavi.

Godine 1914. postao je asistent na Pravnom fakultetu, a zatim odlazi na isti položaj na moskovskom sveučilištu. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Solovjev emigrira i odlazi u [[Istanbul]], potom [[Sofija|Sofiju]] i [[Heidelberg]], a konačno je 1920. došao u [[Beograd]]. Tu započinje veoma plodnu fazu pisanja o srpskom srednjovjekovnom pravu. Počeo je raditi i na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Beogradu na kojem je 1937. godine izabran za redovnog profesora.

Godine [[1947.]] mu je ponuđeno mjesto dekana novosnovanog Pravnog fakulteta u Sarajevu, što je i prihvatio, te se odmah dao na posao izgrađivanja ove institucije. U [[Sarajevo|Sarajevu]] se također posvetio i izučavanju problema iz bosanske povijesti, posebno prava i [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] (bogumila). Svoje radove na te teme objavljivao je u ''Glasniku Zemaljskog muzeja, Pregledu, Prosvjetnom radniku, Istorijsko-pravnom zborniku'' i ''Godišnjaku Istorijskog društva''.

U Sarajevu je 1949. uhićen po liniji [[informbiro]], te je proveo 18 mjeseci u zatvoru, nakon čega gubi pravo na mirovinu i sva ostala građanska prava. Već 1951. prinudno odlazi iz zemlje u [[Ženeva|Ženevu]], [[Švicarska]]. Umro je 15. siječnja 1971. u Ženevi gdje je i sahranjen.

Solovjev se pored pravne povijesti, bavio i [[heraldika|heraldikom]], te je 1967. godine izabran za člana "''Međunarodne heraldičke akademije''" (''Academie internationale d'heraldique''). Napisao je i sintetičku studiju o srpskom grbu, a bavio se i problemima [[ilirska heraldika|ilirske heraldike]]. Njegovi sabrani radovi na temu heraldike objavljeni su posthumno u Beogradu [[2000.]] godine.

{{GLAVNIRASPORED:Solojev, Aleksandar}}
[[Kategorija:Srpski povjesničari]]
[[Kategorija:Ruski znanstvenici]]
[[Kategorija:Filolozi]]
[[Kategorija:Ruski filolozi]]

Aleksandar Solovjev - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica