WikiSysop: bnz

2022-04-29T13:55:31Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 13:55
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Aleksandar Preka'''-->~~'''Aleksandar Preka''' ([[1897.]] – [[1991.]]),<ref>(eng.) [https://billiongraves.com/grave/ALEKSANDAR-PREKA/13176720 Billiongraves] ''Aleksandar Preka (1897-1991) Grave Site'' (pristupljeno 9. prosinca 2017.)</ref> hrv. bh. političar iz [[Tuzla\|Tuzle]]. Podrijetlom iz katoličke [[Albanci\|albanske]] obitelji. On i brat [[Nikola Preka\|Nikola]] bili su HSS-ovi političari 1920-ih, 1930-ih i 40-ih.<ref name="esi">(eng.) [http://www.esiweb.org/en/article/index.php?lang=en&id=294&walk_ID=57 European Stability Initiative] ''Bosnia: Land of Immigrants''. Tim Judah, siječanj 2009. The History of Bosnia: From the Middle Ages to the Present Day. Marko Attila Hoare. 2007. (pristupljeno 9. prosinca 2017.)</ref> Po zanimanju odvjetnik.<ref>(boš.) [http://www.nkp.ba/prof-dr-sead-selimovic-granice-kao-faktor-drzavnosti-bosne-i-hercegovine-i-zavnobih/ Nezavisni kalesijski portal] ''Prof. dr. Sead Selimović: Granice kao faktor državnosti Bosne i Hercegovine i ZAVNOBIH'', 25. studenoga 2015. (pristupljeno 9. prosinca 2017.)</ref>		'''Aleksandar Preka''' ([[1897.]] – [[1991.]]),<ref>(eng.) [https://billiongraves.com/grave/ALEKSANDAR-PREKA/13176720 Billiongraves] ''Aleksandar Preka (1897-1991) Grave Site'' (pristupljeno 9. prosinca 2017.)</ref> hrv. bh. političar iz [[Tuzla\|Tuzle]]. Podrijetlom iz katoličke [[Albanci\|albanske]] obitelji. On i brat [[Nikola Preka\|Nikola]] bili su HSS-ovi političari 1920-ih, 1930-ih i 40-ih.<ref name="esi">(eng.) [http://www.esiweb.org/en/article/index.php?lang=en&id=294&walk_ID=57 European Stability Initiative] ''Bosnia: Land of Immigrants''. Tim Judah, siječanj 2009. The History of Bosnia: From the Middle Ages to the Present Day. Marko Attila Hoare. 2007. (pristupljeno 9. prosinca 2017.)</ref> Po zanimanju odvjetnik.<ref>(boš.) [http://www.nkp.ba/prof-dr-sead-selimovic-granice-kao-faktor-drzavnosti-bosne-i-hercegovine-i-zavnobih/ Nezavisni kalesijski portal] ''Prof. dr. Sead Selimović: Granice kao faktor državnosti Bosne i Hercegovine i ZAVNOBIH'', 25. studenoga 2015. (pristupljeno 9. prosinca 2017.)</ref>

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-28T17:23:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Aleksandar Preka''' ([[1897.]] – [[1991.]]),<ref>(eng.) [https://billiongraves.com/grave/ALEKSANDAR-PREKA/13176720 Billiongraves] ''Aleksandar Preka (1897-1991) Grave Site'' (pristupljeno 9. prosinca 2017.)</ref> hrv. bh. političar iz [[Tuzla|Tuzle]]. Podrijetlom iz katoličke [[Albanci|albanske]] obitelji. On i brat [[Nikola Preka|Nikola]] bili su HSS-ovi političari 1920-ih, 1930-ih i 40-ih.<ref name="esi">(eng.) [http://www.esiweb.org/en/article/index.php?lang=en&id=294&walk_ID=57 European Stability Initiative] ''Bosnia: Land of Immigrants''. Tim Judah, siječanj 2009. The History of Bosnia: From the Middle Ages to the Present Day. Marko Attila Hoare. 2007. (pristupljeno 9. prosinca 2017.)</ref> Po zanimanju odvjetnik.<ref>(boš.) [http://www.nkp.ba/prof-dr-sead-selimovic-granice-kao-faktor-drzavnosti-bosne-i-hercegovine-i-zavnobih/ Nezavisni kalesijski portal] ''Prof. dr. Sead Selimović: Granice kao faktor državnosti Bosne i Hercegovine i ZAVNOBIH'', 25. studenoga 2015. (pristupljeno 9. prosinca 2017.)</ref>

== Životopis ==
Rođen u obitelji katoličkog Albanca [[Gašpar Precca|Gašpara Precce]] i majke Hrvatice. Stric Zef Precca također se oženio Hrvaticom. Premda su i otac i stric u srcu do smrti ostali albanski domoljubi, suprugama su pustili djecu odgojiti u hrvatskom duhu.<ref name="esi"/>

Prije drugoga svjetskoga rata bio je narodni zastupnik [[HSS]]-a u Tuzli.<ref name="Velkaton">(boš.) [http://velkaton.ba/zavnobih-razlog-zbog-kojeg-bih-danas-postoji/ Radio Velkaton] ''Prije 74 godine udareni temelji moderne BiH'', 25. studenoga 2017. Izvor vijesti: bhrt.ba (pristupljeno 9. prosinca 2017.)</ref> U Tuzli je bio predsjednik [[HKD Napredak|Napretkove]] podružnice u Tuzli. Otvorio vrlo posjećenu prosvjetnu konferenciju u dvorani [[Hrvatski dom u Tuzli|Hrvatskog doma]] u Tuzli, sazvanu zbog organiziranja akcije protiv nepismenosti.<ref name="Baština">[https://www.bastina.ba/images/stories/sadrzaj/2011/bastina_1.pdf Baština 1, 2011] (pristupljeno 9. prosinca 2017.)</ref> Angažirao se za spašavanje Hrvatskog doma i velikog vraćanje duga Hipotekarnoj banci, u situaciji novčane i gospodarske krize i protuhrvatske politike koja je zabranjivala priredbe koje su bile važni izvor prihoda. Pokrenuo je široke mase, angažirao Središnjicu HKD Napredak i dug je vraćen, a Dom obnovljen.<ref name="Baština"/> Rat je dočekao kao predsjednik podružnice u Tuzli i dužnost je obnašao do 1942. godine, kad je predsjednik postao odvjetnik [[Ivo Baljić]].<ref>[http://www.rtvtk.ba/arhiva/vijesti/kultura/77-culture/15314-u-tuzli-odran-koncert-opernih-i-sakralnih-arijadvadeset-godina-od-obnove-rada-hkd-a-napredak RTVTK] Grogot d.o.o.: ''U Tuzli održan koncert opernih i sakralnih arija. Dvadeset godina od obnove rada HKD-a Napredak'', 30. lipnja 2010. (pristupljeno 9. prosinca 2010.)</ref>

Član Hrvatskoga državnog sabora u NDH.<ref name="Hoare136">(eng.) [https://books.google.hr/books?id=TfQEAQAAQBAJ&pg=PA136&lpg=PA136 Google Knjige] Marko Attila Hoare: ''Bosnian Muslims in the Second World War: A History'', Oxford University Press, 2014., str. 383 (pristupljeno 9. prosinca 2017.)</ref> Kad su partizani [[Prva tuzlanska operacija NOVJ|zauzeli Tuzlu]], cijelo vodstvo HSS-a u Tuzli prešlo je u partizane: predvođeni Aleksandrom Preccom, pošli su Jure Begić, Ante Kamenjašević, Ivo Sunarić, Bogomir Brajković, Luka Šimović i Ivica Martinović <ref>''Hrvati tuzlanskog bazena pristupaju narodnooslobodilačkom pokretu'', Oslobođenje br. 3, listopada 1943.</ref>(Martinovića su komunisti koristili za organiziranje u derventskom okrugu, jer prema komunistima "Hrvati u Derventi i Doboju bili su prevladavajuće za HSS a neprijateljski prema ustašama").<ref>(eng.) [https://books.google.hr/books?id=TfQEAQAAQBAJ&pg=PA148&lpg=PA148 Google Knjige] Marko Attila Hoare: ''The Bosnian Muslims in the Second World War'', Oxford University Press, 1. velj 2014., str. 148 (pristupljeno 10. prosinca 2017.)</ref> Već 3. listopada poveo je mjesnu organizaciju u [[Hrvatski dom u Tuzli|Hrvatski dom]] gdje su izglasovali pridruživanje NOP-u i odlučili formirati hrvatsku brigadu. Sutradan su Precca, Brajković i Sunarić napisali apel Hrvatima neka priđu partizanima. Potom se HSS-ovo vodstvo iz Tuzle čiji je Precca bio vođa srelo s mjesnim vodstvom komunista, spominjući im Radićevo divljenje bratskoj Rusiji. Obišli su hrvatska sela u okolici Tuzle i u legendarnom Husinu, mjestu poznate rudarske bune, formirali 18. hrvatsku istočnobosansku brigadu. Skupili su 600 ljudi, zapovjedno osoblje bili su domobranski časnici, osim politkomesara, a zapovjednik je bio komunistički veteran [[Franjo Herljević]]. Pokrajinski komitet je prigovorio na sastav brigade, ali za početak im je bilo bitno privući što više Hrvata.<ref name="Hoare136"/>

Na zapovijed Tita 3. bosanskom korpusu 26. listopada 1943. da bi Pokrajinski komitet za BiH morao odmah poći u srednju Bosnu i da pođe s još nekim uglednim Srbima, Hrvatima i Muslimanima na plenum AVNOJ-a. 1. studenoga iz Tuzle su pošli HSS-ovci Hrvati Aleksandar Preka, Ante Kamenjašević, Bogomir Brajković i Jure Begić, domobranski pukovnik Sulejman Filipović i dr. u Jajce.<ref>(eng.) [https://books.google.hr/books?id=TfQEAQAAQBAJ&pg=PA168&lpg=PA168 Google Knjige] Marko Attila Hoare: ''The Bosnian Muslims in the Second World War'', Oxford University Press, 1. velj 2014., str. 168 (pristupljeno 10. prosinca 2017.)</ref>
Tijekom partizanske okupacije Tuzle, Kamenjašević i Preka su štitili osobe koje su podupirale ustaški pokret od partizanske osvete, čuvavši si tako odstupnicu i ne sjekavši si sveze s ustašama. Neko vrijeme nakon partizanskog poraza u Tuzli, vratili su se živjeti pod ustašama. <ref name="hoare177">[https://books.google.hr/books?id=TfQEAQAAQBAJ&pg=PA177&lpg=PA177 Google Knjige] Marko Attila Hoare: ''The Bosnian Muslims in the Second World War'', Oxford University Press, 1. velj 2014., str. 177 (pristupljeno 10. prosinca 2017.)</ref>

Nakon pada partizana u Tuzli i 6. neprijateljske ofenzive, Tuzla je bila ispražnjena i ustaše su se vratile 10. studenoga 1943. godine. Ustaše su da bi izbjegli ekscese, poučene komunističkim primjerom, služile se novčanim nagradama svima onima koji napuste [[Osamnaesta hrvatska istočnobosanska brigada|18. hrvatsku istočnobosansku brigadu]]. Suradnici komunista umnogome su napustili partizane i vratili se iz šuma i gora natrag u Tuzlu.<ref name="hoare383">(eng.) [https://books.google.hr/books?id=Pf8EAQAAQBAJ&pg=PP383&lpg=PP383 Google Knjige] Marko Attila Hoare: ''The Bosnian Muslims in the Second World War'', Oxford University Press, 1. velj 2014., str. 383 (pristupljeno 9. prosinca 2017.)</ref>

Precca je bio izabran u Predsjedništva Prezidija [[ZAVNOBIH]]-a na Prvom zasjedanju 25. i 26. studenoga 1943. u Mrkonjić gradu, u koje su ušli: predsjednik - prvak SDS-a iz Bijeljine [[Vojislav Kecmanović]], prvi potpredsjednik - književnik iz Mostara [[Avdo Humo]], drugi potpredsjednik - Aleksandar Precca, treći potpredsjednik - član Oblasnog NOO-a za Bos. Krajinu [[Đuro Pucar]] – Stari, sekretar - [[Hasan Brkić]].<ref>(boš.) [https://www.parlament.ba/Content/Read/181?title=DrugisvjetskiratiuspostavljanjeZemaljskogantifašističkogvijećanarodnogoslobođenjaBiH Parlamentarna skupština BiH] ''Istorija parlamentarizma u BiH. Drugi svjetski rat i uspostavljanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH'' (pristupljeno 9. prosinca 2017.)</ref> U radnom predsjedništvu ZAVNOBIH-a bili su isti ljudi, osim Hasana Brkića, te uz njih još pukovnik NOV i POJ iz Sarajeva [[Sulejman Filipović]], svećenik Pravoslavne crkve iz Gacka [[Novak Mastilović]], novinar iz Bijeljine [[Rodoljub Čolaković]].<ref name="Velkaton"/>
Vijećnici sreza Tuzla tom zasjedanju, a prema prijedlogu Avde Hume bili su bivši zastupnik u Bosanskom saboru i senator Zemljoradničke stranke [[Simo Eraković]], bivši zastupnik HSS-a Aleksandar Preka, radnik iz Tuzle [[Pašaga Mandžić]]. Zamjenici vijećnika bili su gostioničar iz Tuzle Ante Kamenjašević, učitelj iz Tuzle i zapovjednik tuzlanskog odreda NOP Omer Gluhić.<ref>(boš.) [https://www.pressreader.com/bosnia-and-herzegovina/dani/20161202/282437053737171 Pressreader] Dani, 2. prosinca 2016. (pristupljeno 9. prosinca 2017.)</ref>

Aleksandar Precca i kolega HSS-ovac [[Ante Kamenjašević]] vratili su se također u Tuzlu pod ustaškom vlašću, ali su ih ustaše istjerale i bili su prisiljeni otići u Zagreb. Precca je preživio, a veteran boljševičke revucije i ruskog građanskog rata Kamenjašević je ubijen.<ref name="hoare383"/>
Predsjedništvo ZAVNOBIH nije bilo okrutno prema Kamenjaševiću i Preki kao prema nekim drugima otpalim suradnicima, jer nisu htjeli napustiti te svoje suradnike, pa su ih veljače 1945. samo opozvali iz predsjedništva.<ref name="hoare177"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.znaci.net/00003/751.php?broj=292&go!=go! ISTOČNA BOSNA U NOR-u – SJEĆANJA UČESNIKA, knjiga 2. ] Aleksandar Preka: ''Hrvati tuzlanskog bazena pristupaju NOP-u'', str. 292

{{GLAVNIRASPORED:Preka, Aleksandar}}
[[Kategorija:Životopisi, Tuzla]]
[[Kategorija:Hrvatska seljačka stranka]]
[[Kategorija:Hrvatski političari u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari u prvoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari u Drugom svjetskom ratu]]

Aleksandar Preka - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica