Aleksandar Flaker - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-04-29T13:18:06Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 13:18
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Aleksandar Flaker'''-->~~{{Infookvir književnik		{{Infookvir književnik
	\| Ime = Aleksandar Flaker		\| Ime = Aleksandar Flaker
	\| boja =		\| boja =

Suradnik01 u (test) 20:16, 11. veljača 2022.

2022-02-11T20:16:07Z

←Starija inačica		Inačica od 11. veljača 2022. u 20:16
Redak 7:		Redak 7:
	\| puno ime =		\| puno ime =
	\| pseudonim =		\| pseudonim =
	\| rođenje = [[24. srpnja]] [[1924.]]		\| rođenje = [[24. srpnja]] [[književnost u 1924.\|1924.]]
	\| smrt = [[25. listopada]] [[2010.]]		\| smrt = [[25. listopada]] [[književnost u 2010.\|2010.]]
	\| zanimanje = književni teoretičar<br />esejist		\| zanimanje = književni teoretičar<br />esejist
	\| nacionalnost =		\| nacionalnost =
Redak 15:		Redak 15:
	\| teme = ruska književnost<br />hrvatska književnost<br />komparatistika<br />avangardna književnost i kultura<br />intermedijalne studije<br />interkulturalne studije		\| teme = ruska književnost<br />hrvatska književnost<br />komparatistika<br />avangardna književnost i kultura<br />intermedijalne studije<br />interkulturalne studije
	\| period =		\| period =
	\| supruga = Vida Flaker		\| supruga = [[Vida Flaker]]
	\| suprug =		\| suprug =
	\| djeca =		\| djeca =
Redak 25:		Redak 25:
	}}		}}

	'''Aleksandar Flaker''' ([[Białystok]], [[Poljska]], [[24. srpnja]] [[1924.]] – [[Zagreb]], [[25. listopada]] [[2010.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] [[književni teoretičar]] i [[esej]]ist [[Poljaci u Hrvatskoj\|poljskoga]] podrijetla, [[prevoditelj]], autor značajnih stručnih i naučnih radova iz područja [[Ruska književnost\|ruske]] i [[Hrvatska književnost\|hrvatske književnosti]], [[Komparativna književnost\|komparativne književnosti]] i [[Književna teorija\|teorije književnosti]].		'''Aleksandar Flaker''' ([[Białystok]], [[Poljska]], [[24. srpnja]] [[književnost u 1924.\|1924.]] — [[Zagreb]], [[25. listopada]] [[književnost u 2010.\|2010.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] [[književni teoretičar]] i [[esej]]ist [[Poljaci u Hrvatskoj\|poljskoga]] podrijetla, [[prevoditelj]], autor značajnih stručnih i naučnih radova iz područja [[Ruska književnost\|ruske]] i [[Hrvatska književnost\|hrvatske književnosti]], [[Komparativna književnost\|komparativne književnosti]] i [[Književna teorija\|teorije književnosti]].

	== Životopis ==		== Životopis ==

Suradnik01 u (test) 20:11, 11. veljača 2022.

2022-02-11T20:11:29Z

←Starija inačica		Inačica od 11. veljača 2022. u 20:11
Redak 143:		Redak 143:
	[[Kategorija:Životopisi, Białystok]]		[[Kategorija:Životopisi, Białystok]]
	[[Kategorija:Hrvatski književni teoretičari]]		[[Kategorija:Hrvatski književni teoretičari]]
			[[Kategorija:Akademici HAZU]]

Suradnik01: /* Životopis */

2022-02-11T20:11:05Z

Životopis

←Starija inačica		Inačica od 11. veljača 2022. u 20:11
Redak 32:		Redak 32:
	Objavljuje stručne i znanstvene radove s područja [[Ruska književnost\|ruske]] i [[Hrvatska književnost\|hrvatske književnosti]], poredbene književnosti i teorije književnosti u časopisima i zbornicima u zemlji i inozemstvu. <ref name="petstolj">''[[Pet stoljeća hrvatske književnosti]]'', knjiga 157/I: Aleksandar Flaker, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1987.</ref> Bio je član uredništva utjecajnog časopisa ''[[Umjetnost riječi]]'' od njegovog osnivanja [[1957.]] godine, te uredničkog savjeta časopisa ''Russian Literature'' ([[Amsterdam]]) i časopisa za poredbenu književnost ''[[Neohelicon]]'' ([[Budimpešta]]).		Objavljuje stručne i znanstvene radove s područja [[Ruska književnost\|ruske]] i [[Hrvatska književnost\|hrvatske književnosti]], poredbene književnosti i teorije književnosti u časopisima i zbornicima u zemlji i inozemstvu. <ref name="petstolj">''[[Pet stoljeća hrvatske književnosti]]'', knjiga 157/I: Aleksandar Flaker, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1987.</ref> Bio je član uredništva utjecajnog časopisa ''[[Umjetnost riječi]]'' od njegovog osnivanja [[1957.]] godine, te uredničkog savjeta časopisa ''Russian Literature'' ([[Amsterdam]]) i časopisa za poredbenu književnost ''[[Neohelicon]]'' ([[Budimpešta]]).

	Bio je član [[HAZU\|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]], dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, dopisni član Poljske akademije umjetnosti (Krakov), počasni član [[Mađarska akademija znanosti i umjetnosti\|Mađarske akademije znanosti i umjetnosti]], [[Društvo hrvatskih književnika\|Društva hrvatskih književnika]] i [[PEN]] kluba.		Bio je član [[HAZU\|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]], dopisni član [[SAZU\|Slovenske akademije znanosti i umjetnosti]], dopisni član [[Poljska akademija umjetnosti\|Poljske akademije umjetnosti]] (Krakov), počasni član [[Mađarska akademija znanosti i umjetnosti\|Mađarske akademije znanosti i umjetnosti]], [[Društvo hrvatskih književnika\|Društva hrvatskih književnika]] i [[PEN]] kluba.

	Najvažnija problemsko-tematska polja kojima se Flaker bavio su: [[Ruska književnost\|ruska]] i [[hrvatska književnost]], [[komparatistika]], [[avangardna književnost]] i [[avangardna kultura\|kultura]], intermedijalne i interkulturalne studije.		Najvažnija problemsko-tematska polja kojima se Flaker bavio su: [[Ruska književnost\|ruska]] i [[hrvatska književnost]], [[komparatistika]], [[avangardna književnost]] i [[avangardna kultura\|kultura]], intermedijalne i interkulturalne studije.

Suradnik01: /* Životopis */

2022-02-11T20:08:36Z

Životopis

←Starija inačica		Inačica od 11. veljača 2022. u 20:08
Redak 30:		Redak 30:
	U [[Zagreb]], gdje se školovao, došao je [[1931.]] godine. Maturirao je u [[Senj\|Senju]]. Sudjelovao je u narodnooslobodilačkoj borbi. Diplomirao je slavistiku na [[Sveučilište u Zagrebu\|Zagrebačkom sveučilištu]] [[1949.]] godine. Doktorom znanosti postaje [[1954.]] obranom disertacije "[[Pravaštvo]] i [[ruska književnost]]". Proveo je godinu dana na specijalizaciji na [[Moskovsko državno sveučilište\|Moskovskom državnom sveučilištu]] [[1956.]]/[[1957\|57]]. Bio je redovni profesor ruske književnosti na Odsjeku za jezike i književnosti [[Filozofski fakultet u Zagrebu\|Filozofskog fakulteta u Zagrebu]]. Predavao je kao gostujući profesor na mnogim europskim sveučilištima ([[Amsterdam]], [[Freiburg]], [[München]], [[Beč]], [[Graz]] i dr.), a [[1973.]] i na [[Sveučilište Yale\|Sveučilištu Yale]] u [[New Haven, Connecticut\|New Haven]]u, ([[SAD]]).		U [[Zagreb]], gdje se školovao, došao je [[1931.]] godine. Maturirao je u [[Senj\|Senju]]. Sudjelovao je u narodnooslobodilačkoj borbi. Diplomirao je slavistiku na [[Sveučilište u Zagrebu\|Zagrebačkom sveučilištu]] [[1949.]] godine. Doktorom znanosti postaje [[1954.]] obranom disertacije "[[Pravaštvo]] i [[ruska književnost]]". Proveo je godinu dana na specijalizaciji na [[Moskovsko državno sveučilište\|Moskovskom državnom sveučilištu]] [[1956.]]/[[1957\|57]]. Bio je redovni profesor ruske književnosti na Odsjeku za jezike i književnosti [[Filozofski fakultet u Zagrebu\|Filozofskog fakulteta u Zagrebu]]. Predavao je kao gostujući profesor na mnogim europskim sveučilištima ([[Amsterdam]], [[Freiburg]], [[München]], [[Beč]], [[Graz]] i dr.), a [[1973.]] i na [[Sveučilište Yale\|Sveučilištu Yale]] u [[New Haven, Connecticut\|New Haven]]u, ([[SAD]]).

	Objavljuje stručne i znanstvene radove s područja [[Ruska književnost\|ruske]] i [[Hrvatska književnost\|hrvatske književnosti]], poredbene književnosti i teorije književnosti u časopisima i zbornicima u zemlji i inozemstvu. <ref name="petstolj">''Pet stoljeća hrvatske književnosti'', knjiga 157/I: Aleksandar Flaker, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1987.</ref> Bio je član uredništva utjecajnog časopisa "Umjetnost riječi" od njegovog osnivanja [[1957.]] godine, te uredničkog savjeta časopisa ''Russian Literature'' ([[Amsterdam]]) i časopisa za poredbenu književnost ''Neohelicon'' ([[Budimpešta]]).		Objavljuje stručne i znanstvene radove s područja [[Ruska književnost\|ruske]] i [[Hrvatska književnost\|hrvatske književnosti]], poredbene književnosti i teorije književnosti u časopisima i zbornicima u zemlji i inozemstvu. <ref name="petstolj">''[[Pet stoljeća hrvatske književnosti]]'', knjiga 157/I: Aleksandar Flaker, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1987.</ref> Bio je član uredništva utjecajnog časopisa ''[[Umjetnost riječi]]'' od njegovog osnivanja [[1957.]] godine, te uredničkog savjeta časopisa ''Russian Literature'' ([[Amsterdam]]) i časopisa za poredbenu književnost ''[[Neohelicon]]'' ([[Budimpešta]]).

	Bio je član [[HAZU\|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]], dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, dopisni član Poljske akademije umjetnosti (~~Krakow~~), počasni član [[Mađarska akademija znanosti i umjetnosti\|Mađarske akademije znanosti i umjetnosti]], [[Društvo hrvatskih književnika\|Društva hrvatskih književnika]] i [[PEN]] kluba.		Bio je član [[HAZU\|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]], dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, dopisni član Poljske akademije umjetnosti (Krakov), počasni član [[Mađarska akademija znanosti i umjetnosti\|Mađarske akademije znanosti i umjetnosti]], [[Društvo hrvatskih književnika\|Društva hrvatskih književnika]] i [[PEN]] kluba.

	Najvažnija problemsko-tematska polja kojima se Flaker bavio su: ruska i [[hrvatska književnost]], [[komparatistika]], [[avangardna književnost]] i [[avangardna kultura\|kultura]], intermedijalne i interkulturalne studije.		Najvažnija problemsko-tematska polja kojima se Flaker bavio su: [[Ruska književnost\|ruska]] i [[hrvatska književnost]], [[komparatistika]], [[avangardna književnost]] i [[avangardna kultura\|kultura]], intermedijalne i interkulturalne studije.
			Sa [[Zdenko Škreb\|Zdenkom Škrebom]] je u hrvatskom kontekstu otvorio raspravu o suodnosu [[književni stil\|književnih stilova]] i razdoblja.<ref name="HE, Škreb">Škreb, Zdenko. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 11. veljače. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59688>.</ref>

	Dobitnik značajnih nagrada i priznanja za svoj književno-znanstveni rad ([[nagrada Vladimir Nazor\|Nagrada za životno djelo]] Vladimir Nazor 1984., Kiklop za životno djelo 2009. i dr.)<ref>Štriga, Nika, [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac410.nsf/AllWebDocs/Kiklop_Flakeru_ Kiklop Flakeru], Vijenac, br.410, 19. studenog 2009.</ref>		Dobitnik značajnih nagrada i priznanja za svoj književno-znanstveni rad ([[nagrada Vladimir Nazor\|Nagrada za životno djelo]] Vladimir Nazor 1984., Kiklop za životno djelo 2009. i dr.)<ref>Štriga, Nika, [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac410.nsf/AllWebDocs/Kiklop_Flakeru_ Kiklop Flakeru], Vijenac, br.410, 19. studenog 2009.</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-21T09:36:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Aleksandar Flaker
| boja =
| slika = Aleksandar Flaker.gif
| veličina = 200px
| opis slike = Aleksandar Flaker
| puno ime =
| pseudonim =
| rođenje = [[24. srpnja]] [[1924.]]
| smrt = [[25. listopada]] [[2010.]]
| zanimanje = književni teoretičar esejist
| nacionalnost =
| period pisanja = [[1954.]] – [[2008.]]
| vrsta =
| teme = ruska književnost hrvatska književnost komparatistika avangardna književnost i kultura intermedijalne studije interkulturalne studije
| period =
| supruga = Vida Flaker
| suprug =
| djeca =
| djela =
| nagrade =
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}

'''Aleksandar Flaker''' ([[Białystok]], [[Poljska]], [[24. srpnja]] [[1924.]] – [[Zagreb]], [[25. listopada]] [[2010.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[književni teoretičar]] i [[esej]]ist [[Poljaci u Hrvatskoj|poljskoga]] podrijetla, [[prevoditelj]], autor značajnih stručnih i naučnih radova iz područja [[Ruska književnost|ruske]] i [[Hrvatska književnost|hrvatske književnosti]], [[Komparativna književnost|komparativne književnosti]] i [[Književna teorija|teorije književnosti]].

== Životopis ==
U [[Zagreb]], gdje se školovao, došao je [[1931.]] godine. Maturirao je u [[Senj|Senju]]. Sudjelovao je u narodnooslobodilačkoj borbi. Diplomirao je slavistiku na [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]] [[1949.]] godine. Doktorom znanosti postaje [[1954.]] obranom disertacije "[[Pravaštvo]] i [[ruska književnost]]". Proveo je godinu dana na specijalizaciji na [[Moskovsko državno sveučilište|Moskovskom državnom sveučilištu]] [[1956.]]/[[1957|57]]. Bio je redovni profesor ruske književnosti na Odsjeku za jezike i književnosti [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta u Zagrebu]]. Predavao je kao gostujući profesor na mnogim europskim sveučilištima ([[Amsterdam]], [[Freiburg]], [[München]], [[Beč]], [[Graz]] i dr.), a [[1973.]] i na [[Sveučilište Yale|Sveučilištu Yale]] u [[New Haven, Connecticut|New Haven]]u, ([[SAD]]).

Objavljuje stručne i znanstvene radove s područja [[Ruska književnost|ruske]] i [[Hrvatska književnost|hrvatske književnosti]], poredbene književnosti i teorije književnosti u časopisima i zbornicima u zemlji i inozemstvu. <ref name="petstolj">''Pet stoljeća hrvatske književnosti'', knjiga 157/I: Aleksandar Flaker, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1987.</ref> Bio je član uredništva utjecajnog časopisa "Umjetnost riječi" od njegovog osnivanja [[1957.]] godine, te uredničkog savjeta časopisa ''Russian Literature'' ([[Amsterdam]]) i časopisa za poredbenu književnost ''Neohelicon'' ([[Budimpešta]]).

Bio je član [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]], dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, dopisni član Poljske akademije umjetnosti (Krakow), počasni član [[Mađarska akademija znanosti i umjetnosti|Mađarske akademije znanosti i umjetnosti]], [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] i [[PEN]] kluba.

Najvažnija problemsko-tematska polja kojima se Flaker bavio su: ruska i [[hrvatska književnost]], [[komparatistika]], [[avangardna književnost]] i [[avangardna kultura|kultura]], intermedijalne i interkulturalne studije.

Dobitnik značajnih nagrada i priznanja za svoj književno-znanstveni rad ([[nagrada Vladimir Nazor|Nagrada za životno djelo]] Vladimir Nazor 1984., Kiklop za životno djelo 2009. i dr.)<ref>Štriga, Nika, [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac410.nsf/AllWebDocs/Kiklop_Flakeru_ Kiklop Flakeru], Vijenac, br.410, 19. studenog 2009.</ref>

==Književnoteorijski rad==
{{citat| ... po svom obrazovanju slavist, a profesionalno se bavi ruskom književnošću, pripada, pak, hrvatskom kulturnom krugu, pa mu nisu strane ni druge jugoslavenske književnosti. |Aleksandar Flaker [Poetika osporavanja, 1982.]}}

Aleksandar Flaker započinje znanstvenu karijeru kao proučavatelj ruske, tj. sovjetske književnosti. U tom ranom razdoblju nastaju njegovi prvi radovi: zbornici ''Heretici i sanjari'' ([[1955.]]), ''Ruski pripovjedači XIX. stoljeća'' ([[1961.]]), te ''Suvremeni ruski pisci'' u četiri knjige ([[1962.]]). Proučavanje ruske književnosti nastavlja u kasnijim radovima: priručniku ''Ruski klasici XIX. stoljeća'' ([[1965.]]), ''Ruska književna kritika'' ([[1966.]]), ''Sovjetska književnost 1917-1932'' ([[1967.]]), prikazu novije ruske književnosti u 7. knjizi ''Povijesti svjetske književnosti'' ([[1975.]]), te knjizi ''Ruska avangarda'' ([[1984.]]).

Flaker je najviše bio zaokupljen proučavanjem [[Realizam (književnost)|realizma]] ([[Ivan Turgenjev|Turgenjev]], [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Gogolj]], [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Dostojevski]], [[Lav Nikolajevič Tolstoj|Tolstoj]], [[Anton Pavlovič Čehov|Čehov]]) i poslijerevolucionarnim razdobljem nakon njega; proučavao je djela pisaca kao što su [[Aleksander Aleksandrovič Blok| Blok]], [[Vladimir Majakovski|Majakovski]], Zoščenko, Fadejev, [[Boris Pasternak|Pasternak]], [[Mihail Aleksandrovič Šolohov| Šolohov]], i dr.

U stvaranju vlastite književne metodologije najveći je utjecaj na njega imala tzv. formalna metoda<ref>Šicel, Miroslav, Aleksandar Flaker, u: ''Pet stoljeća hrvatske književnosti'', knjiga 157/I: Aleksandar Flaker, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1987.</ref> koju karakterizira: stavljanje u prvi plan ''autonomnosti'' književnog teksta, oslobađanje od podređenosti drugim znanostima (sociologiji, povijesti, politici), poništavanje dualističke koncepcije sadržaj-forma, razmatranje ''procesa'' stvaralačkog ''umjetničkog postupka'', poimanje povijesti književnosti kao povijesti ''smjenjivanja književnih stilova''. Flaker u metodi [[Ruski formalizam|ruskih formalista]] pronalazi mnogo pozitivnih osobina na području ''poetike'', no pronalazi i mnogo nedostataka na području ''književne povijesti''.

Uvodi termin ''stilska formacija'' (Stilovi i razdoblja, 1964.) da bi znanstveno utvrdio i razradio terminološke nejasnoće ili slabosti u znanosti o književnosti. Termin je preuzeo od ruskih književnih kritičara dvadesetih godina, a zamjena je za starije pojmove ''pravac'' ili ''struja''. Tim pojmom obilježava "velike nadindividualne književnopovijesne cjelovitosti, konstruirajući ih na temelju stilske ''interpretacije'' srodnih književnih djela, a ne na temelju programatskih samoodređenja pojedinih ''pokreta'', ili ''škola''".<ref>Flaker, A., Stilske formacije, Liber, Zagreb, 1976.</ref> On prvenstveno proučava ''strukturu'' književnog djela, a proučavanjem stilskih postupaka dolazi do zaključka, na primjeru romantizma i realizma, da su ti pravci relativno cjelovite stilske formacije, za razliku od književnih tijekova u dvadesetom stoljeću. Za potonje je karakteristična tzv. ''stilska dezintegracija'', te za tu nekompaktnu stilsku formaciju predlaže termin ''period''.

Također uvodi kategoriju ''historičnosti'' koja postoji unutar književnih procesa: ''Važniji su povijesni procesi unutar pojedinih književnih vrsta, nego statičke interpretacije pojedinih tekstova.'' (Poetika osporavanja, 1982.), čime ostavlja otvorene mogućnosti za analizu i svih ostalih povijesnih (socioloških, društvenih) komponenti, važnih za shvaćanje funkcioniranja književnog djela.

U proučavanju hrvatske književnosti najviše ga zanimaju realizam i modernizam, tj. avangardizam, te se njenim pitanjima bavi u radu ''Književne poredbe'' ([[1968.]]). Budući da ga prvenstveno zanimaju interpretacija književnog djela i otkrivanje njegovih unutarnjih estetskih obilježja (stil, struktura) u povijesnom procesu njegova razvitka, Flaker uvodi ''literarne'' termine, umjesto povijesnih ili društvenopolitičkih, te pojam ''društvene funkcije'' djela, što mu omogućuje da terminološki označi i razdoblja koja se ne mogu označiti kao stilske formacije. Npr. ''Književnost u funkciji konstituiranja moderne hrvatske nacije (1836-1865)'' i ''Period socijalno angažirane književnosti'' za označavanje književnosti tridesetih godina dvadesetog stoljeća.

Flaker se također bavi proučavanjem novijih kretanja u svjetskoj književnosti. Jedno od njih je tzv. ''proza u trapericama'' koja se pojavila neposredno nakon II. svjetskog rata, a kod nas pedesetih godina. Na temelju svoje metode, tu "mladu prozu" (termin koji je kasnije odbacio) naziva "prozom u kojoj se pojavljuje mladi pripovjedač (bez obzira na to nastupa li u prvom ili trećem licu) koji izgrađuje svoj osebujni stil na temelju govorenog jezika gradske mladeži i osporava tradicionalne i ustajale društvene i kulturne strukture"<ref>Flaker, A., Proza u trapericama, Liber, Zagreb, 1983.</ref>. Također prozu istražuje i kao književnopovijesni proces, te istražuje povezanost i razvoj te proze u djelima [[Jerome David Salinger|Salingera]], Aksjonova, Plenzdorfa, kao i u djelima hrvatskih pisaca [[Antun Šoljan|Antuna Šoljana]] i [[Ivan Slamnig|Ivana Slamniga]].

Detaljno je razradio teorijski sustav [[Avangarda|avangarde]] u kojem utvrđuje da je ona: ''osporavanje'' postojećih struktura, antiestetička, gubi ljudski lik kao središte strukture, razbija logičku sintaksu, ona je - ''antiformativna''. Dopušta joj širenje izvan estetskog (iako i dalje naglašava da je njezina prvenstvena društvena funkcija estetsko prevrednovanje, a potom moralno i etičko, i na kraju socijalno) te joj priznaje druge funkcije kao što je npr. stavljanje u službu revolucije ([[Vladimir Majakovski|Majakovski]], [[Miroslav Krleža|Krleža]], [[André Breton|Breton]] i francuski nadrealisti, [[Bertold Brecht|Brecht]], [[Pablo Neruda|Neruda]]). U hrvatskoj književnosti proučava prvenstveno odnos hrvatske avangarde prema književnoj ljevici i socijalno angažiranoj književnosti tridesetih godina (Krleža).

== Knjige i studije ==
* ''Suvremeni ruski pisci'', [[Zagreb]] [[1962.]] <ref>Četiri sveska: I. Ruski sovjetski pripovjedači: 1921-1929, II. Ruski sovjetski pripovjedači: 1930-1960, III. Članci i studije o sovjetskoj književnosti, IV. 1961-1963</ref>
* ''Stilovi i razdoblja'', studija (sa [[Zdenko Škreb|Zdenkom Škrebom]]), Zagreb [[1964.]]
* ''Ruski klasici XIX. stoljeća'', udžbenik, Zagreb [[1965.]] <ref>Sadržaj: ''Ruska književnost devetnaestog stoljeća, Aleksandar Sergejevič Puškin, Mihail Jurjevič Ljermontov, Nikolaj Vasiljevič Gogolj (Roman "Mrtve duše"), Ivan Sergejevič Turgenjev (Stil Turgenjevljevih djela, Hrvatska književnost i Turgenjev), Ivan Aleksandrovič Gončarov, Mihail Jefgrafovič Saltikov-Ščedrin, Fjodor Mihailovič Dostojevski (Roman "Zločin i kazna"), Nikolaj Semjonovič Ljeskov, Lav Nikolajevič Tolstoj (Roman "Rat i mir"), Anton Pavlovič Čehov, Maksim Gorki, Ruska književna kritika, Literatura o ruskoj književnosti XIX. stoljeća (Opća djela, Literatura o pojedinim piscima, Književna kritika, Literatura o vezama naših književnosti s ruskom književnošću XIX. stoljeća), Sinhronističke tablice ruske književnosti XIX. stoljeća, Registar i tumač imena, Autorova napomena''</ref>
* ''Književne poredbe'', studija, Zagreb [[1968.]]
* ''Modelle der Jeans Prosa - Zur literarischen Opposition bei Plenzdorf im osteuropäischen Romankontext'', Kronberg [[1975.]]
* ''Novija ruska književnost'', povijest svjetske književnosti – knjiga VII; Zagreb 1975.
* ''Proza u trapericama'', Zagreb [[1976.]], [[1983.]] <ref>Ivica Župan, [https://hrcak.srce.hr/211759 ''Aleksandar Flaker, "Proza u trapericama", Liber/Razlog, Zagreb 1977''], ''[[Croatica]]'' 11-12/1978.</ref><ref>Danijela Lugarić, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/7084/72227/hrcak.srce.hr/file/160692.pdf ''Simbolični dalekozor: Flakerova proza u trapericama''], ''[[Umjetnost riječi]]'' 3-4/2009.</ref>
* ''Stilske formacije'', studija, Zagreb 1976., [[1986.]]
* ''Poetika osporavanja; studija, Zagreb [[1982.]]
* ''Ruska avangarda'', studija, Zagreb [[1984.]]
* ''Izabrana djela'', [[Pet stoljeća hrvatske književnosti]], Zagreb [[1987.]]
* ''Nomadi ljepote'', studija, Zagreb [[1988.]]
* ''Riječ, slika, grad'', Zagreb [[1995.]]
* ''Književne vedute'', Zagreb [[1999.]] <ref>Flaker u knjizi razlaže kako je [[Slikarstvo|slikarski]] pojam [[Veduta|vedute]] primjenjiv i u književnosti. Predlaže da se tim pojmom nazovu dijelovi proznih ili pjesničkih cjelina koje se mogu ''izdvojiti iz strukture zbog njihove orijentacije na likovnost u predočivanju gradske zbilje, ili pak urbanih intervencija u prirodi''. Razmatra glavne tokove europske literature, s naglaskom na rusku i hrvatsku književnost, i donosi primjere književnih veduta (Aleksandar Flaker, ''Književne vedute'', Matica hrvatska, Zagreb, 1999. (384 str.), ISBN 9531505365).</ref>
* ''Riječ, slika, grad rat. Hrvatske intermedijalne studije'' Durieux, Zagreb [[2009.]]
* ''Slikarska književnost i književno slikarstvo'', [[Moskva]] [[2008.]]
* ''Ruska avangarda 2'', Profil - Zagreb, Službeni glasnik - [[Beograd]] 2009.

==Literatura o Aleksandru Flakeru==
''(Važnija literatura do [[1987.]]g.)<ref name="petstolj"/>''
* [[Dalibor Brozović|Brozović, Dalibor]], ''Heretici i sanjari'', Kultura, Vjesnik, Zagreb, 31. ožujka 1955.
* [[Čedo Prica|Prica, Čedo]], ''Život kratak - umjetnost duga'', Suvremeni ruski pisci, sv. I, II i III, Naprijed, Zagreb, 1962.
* [[Zdravko Malić|Malić, Zdravko]], ''Aleksandar Flaker'', Suvremeni ruski pisci, sv. III, Naprijed, Zagreb, 1962.
* Jovanović, M., ''Granice predstavljanja jedne literature'', Suvremeni ruski pisci, sv. I-III, Naprijed, Zagreb, 1962.
* [[Miroslav Vaupotić|Vaupotić, Miroslav]], ''Između stilskog i povijesnog pristupa'', Flaker-Škreb, Stilovi i razdoblja, Matica hrvatska, Zagreb, 1964.
* Živković, D., ''Prilozi modernoj književnoistorijskoj periodizaciji, Flaker-Škreb, Stilovi i razdoblja, Matica hrvatska, Zagreb, 1964.
* [[Branimir Donat|Donat, Branimir]], ''Plus i minus'', A. Flaker, Ruski klasici XIX. stoljeća, ŠK, Zagreb, 1965.
* Urban, Z., ''Nad studiemi Aleksandra Flakera'', Češkoslovenská rusistia, br.1, Praha, 1967.
* Klatik, Z., ''Dielo s pribuznymi východiskami'', Flaker-Škreb, Stilovi i razdoblja, Matica hrvatska, Zagreb, 1964.
* Subotin, S. ''Aleksandar Flaker'', Sovjetska književnost 191-1932, Manifesti i programi - književna kritika - nauka o književnosti, ur. A. Flaker, Naprijed, Zagreb, 1967.
* Vučković, R., ''Značenje 'Književnih poredbi' i književnost ekspresionizma, Izraz, br.8-9, Sarajevo, 1969.
* Ďurišin, D., ''Dve koncepcie porovacieho skumania literatury'', Slavica Slvaca, 4., Bratislava, 1969.
* Vujicsics, Sz. D, ''A mai horvát ősszehasonlitó irodalomtudomány új tendenciái (Aleksandar Flaker tanulmányai)'', Helikon, 2. Budapest, 1970.
* Jähnichen, Manfred, ''A. Flaker'', Književne poredbe, Naprijed, Zagreb, 1968.
* Ivančević, M.Ž., ''Aleksandar Flaker'', Književne poredbe, Jugoslavenski pisci, Naprijed, Zagreb, 1968.
* Frangeš, Ivo, ''Aleksandar Flaker'', Književne poredbe, Naprijed, Zagreb, 1968.
* Vlajčić, Mihajlo, ''Farmerke kao stav'', Politika, Beograd, 30. srpnja 1977.
* Potokar, Tone, ''Proza v traperkaħ'', Naši razgledi, Ljubljana, 26. kolovoza 1977.
* Anđelić, Teodor, ''Farmerke u prozi'', NIN, Beograd, 25. rujna 1977.
* Jeremić, Lj., ''Savremena proza, tesne farmerke i te stvari'', Književnost, br.4, Beograd, 1977.
* Delić, J., ''Komparativna studija o jednom razdoblju najnovije istorije evropske književnosti'', Letopis Matice srpske; 6, Novi Sad, 1977.
* Szabolocsi M., ''Próza - farmerban'', Nagy világ, br.10, Budapest, 1977.
* Ďurišin, D., ''Flaker Aleksandar'', Stilske formacije, Liber, Zagreb, 1976.
* Beker, Miroslav, ''Aleksandar Flaker'', Stilske formacije, Liber, Zagreb, 1976.
* Swizewska, E., ''Aleksandar Flaker'', Stilske formacije, Liber, Zagreb, 1976.
* Vokač, Z., ''Novo temeljno delo o avangardi: Aleksandar Flaker, Poetika oporekanja'', Naši razgledi, br.22, Ljubljana, 1982.
* [[Josip Pavičić|Pavičić, Josip]], ''Književnost prevrednovanja'', Vjesnik, Zagreb, 21. rujna 1982.
* [[Milivoj Solar|Solar, Milivoj]], ''Rasprava o avangardi; Aleksandar Flaker, Poetika osporavanja'', ŠK, Zagreb, 1982.
* [[Jevgenij Paščenko|Paščenko, J.]], ''Literaturna proguljanka s Oleksandrom Flakerom'', [[Vsesvit]], br.5, Kijev, 1982.
* [[Velimir Visković|Visković, Velimir]], ''Evolucija "Zagrebačke škole"; U povodu knjige Aleksandra Flakera "Poetika osporavanja"'', ŠK, Zagreb, 1982.
* Smirnova, N., ''Aleksandar Flaker. Proza v džinsah'', Sovremennaja hudožestvenaja literatura za rubežom, br.5, Moskva, 1983.
* Kovač, Zvonko, ''Sugestivna snaga argumentacije'', Aleksandar Flaker, Poetika osporavanja, ŠK, Zagreb, 1982.
* Domić, Ljiljana, ''Knjiga kao događaj'', Aleksandar Flaker, Ruska avangarda, Liber/Globus, Zagreb, 1984.
* Moranjak Bamburać, N., ''Dinamika avangarde'', Aleksandar Flaker, Ruska avangarda, Liber/Globus, Zagreb, 1984.
* [[Tonko Maroević|Maroević, Tonko]], ''Visokoznanstvena slikovnica'', Aleksandar Flaker, Ruska avangarda, Liber/Globus, Zagreb, 1984.
* Jenšterle, M., ''Umetnost je zamenjala propaganda'', Aleksandar Flaker, Ruska avangarda, Liber/Globus, Zagreb, 1984.
* Bajt, Drago, ''Demokratična odprtost navzen'', Aleksandar Flaker, Ruska avangarda, Liber/Globus, Zagreb, 1984.
* I.R. (akuša), ''Russische Avantgarde; Ein Standardwerk'', Neue Zuercher Zeitung, Zuerich, 27. lipnja 1985.
* Kovač, Zvonko, ''Za povijest tekstova'', Vjesnik, Zagreb, 5. listopada 1985.
* Pavičić, Josip, ''Osporavanje kao životni stav'', Vjesnik, Zagreb, 22. lipnja 1985.
* Jovanović, M., ''Svetski poduhvat'', Aleksandar Flaker, Ruska avangarda, Liber/Globus, Zagreb, 1984.
* Živković, Ž., ''Izazovi avangarde'', Beograd, 1986.

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* Projekt ''"Tko je tko u hrvatskoj znanosti"'': [http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=8745 Aleksandar Flaker]
* [https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6114 Flaker, Aleksandar], ''[[Hrvatski biografski leksikon]]''
* Portal ''Moderna vremena Info'': [http://www.mvinfo.hr/izdvojeno-kritike-opsirnije.php?ppar=3561 Aleksandar Flaker : Autotopografija I. 1924-1946.], preuzeto 18. travnja 2013.
* Derk, D., [http://www.vecernji.hr/kultura/umro-knjizevni-povjesnicar-teoreticar-aleksandar-flaker-clanak-207307 Umro književni povjesničar i teoretičar Aleksandar Flaker], Večernji list, 25. listopada 2010.
* Vijenac, [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac435.nsf/AllWebDocs/HRVATSKI_ZNANSTVENICI_O_ALEKSANDRU_FLAKERU Hrvatski znanstvenici o Aleksandru Flakeru], pr. Maja Peterlić, Matica hrvatska, 4. studenog 2010., br. 435
* Aleksandar Flaker, [http://web.archive.org/web/20200725145952/https://sveske.ba/en/content/mostarske-traume ''Mostarske traume''], ''[[Sarajevske sveske]]'' 10/2005.

<big></big>
{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}}
{{Dobitnici Nagrade Ivan Goran Kovačić}}
{{GLAVNIRASPORED:Flaker, Aleksandar}}
[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]]
[[Kategorija:Hrvatski esejisti]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski komparatisti]]
[[Kategorija:Životopisi, Białystok]]
[[Kategorija:Hrvatski književni teoretičari]]

←Starija inačica		Inačica od 11. veljača 2022. u 20:11
Redak 32:		Redak 32:
	Objavljuje stručne i znanstvene radove s područja [[Ruska književnost\|ruske]] i [[Hrvatska književnost\|hrvatske književnosti]], poredbene književnosti i teorije književnosti u časopisima i zbornicima u zemlji i inozemstvu. <ref name="petstolj">''[[Pet stoljeća hrvatske književnosti]]'', knjiga 157/I: Aleksandar Flaker, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1987.</ref> Bio je član uredništva utjecajnog časopisa ''[[Umjetnost riječi]]'' od njegovog osnivanja [[1957.]] godine, te uredničkog savjeta časopisa ''Russian Literature'' ([[Amsterdam]]) i časopisa za poredbenu književnost ''[[Neohelicon]]'' ([[Budimpešta]]).		Objavljuje stručne i znanstvene radove s područja [[Ruska književnost\|ruske]] i [[Hrvatska književnost\|hrvatske književnosti]], poredbene književnosti i teorije književnosti u časopisima i zbornicima u zemlji i inozemstvu. <ref name="petstolj">''[[Pet stoljeća hrvatske književnosti]]'', knjiga 157/I: Aleksandar Flaker, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1987.</ref> Bio je član uredništva utjecajnog časopisa ''[[Umjetnost riječi]]'' od njegovog osnivanja [[1957.]] godine, te uredničkog savjeta časopisa ''Russian Literature'' ([[Amsterdam]]) i časopisa za poredbenu književnost ''[[Neohelicon]]'' ([[Budimpešta]]).

	Bio je član [[HAZU\|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]], dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, dopisni član Poljske akademije umjetnosti (Krakov), počasni član [[Mađarska akademija znanosti i umjetnosti\|Mađarske akademije znanosti i umjetnosti]], [[Društvo hrvatskih književnika\|Društva hrvatskih književnika]] i [[PEN]] kluba.		Bio je član [[HAZU\|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]], dopisni član [[SAZU\|Slovenske akademije znanosti i umjetnosti]], dopisni član [[Poljska akademija umjetnosti\|Poljske akademije umjetnosti]] (Krakov), počasni član [[Mađarska akademija znanosti i umjetnosti\|Mađarske akademije znanosti i umjetnosti]], [[Društvo hrvatskih književnika\|Društva hrvatskih književnika]] i [[PEN]] kluba.

	Najvažnija problemsko-tematska polja kojima se Flaker bavio su: [[Ruska književnost\|ruska]] i [[hrvatska književnost]], [[komparatistika]], [[avangardna književnost]] i [[avangardna kultura\|kultura]], intermedijalne i interkulturalne studije.		Najvažnija problemsko-tematska polja kojima se Flaker bavio su: [[Ruska književnost\|ruska]] i [[hrvatska književnost]], [[komparatistika]], [[avangardna književnost]] i [[avangardna kultura\|kultura]], intermedijalne i interkulturalne studije.