Suradnik10 u (test) 02:40, 21. prosinac 2025.

2025-12-21T02:40:19Z

←Starija inačica		Inačica od 21. prosinac 2025. u 02:40
Redak 52:		Redak 52:
	[[Kategorija:Životopisi, Sjeverna Makedonija]]		[[Kategorija:Životopisi, Sjeverna Makedonija]]
	[[Kategorija:Sjevernomakedonski književnici]]		[[Kategorija:Sjevernomakedonski književnici]]
			[[Kategorija:Žminj]]

WikiSysop: bnz

2022-04-29T12:02:59Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 12:02
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Aldo Kliman'''-->~~{{Infookvir životopis		{{Infookvir životopis
	\| ime = Aldo Kliman		\| ime = Aldo Kliman
	\| slika = Aldo_Kliman.jpg		\| slika = Aldo_Kliman.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T12:35:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir životopis
| ime = Aldo Kliman
| slika = Aldo_Kliman.jpg
| veličina = 220px
| opis slike = Aldo Kliman
| pseudonim =
| rođenje = [[9. studenog]] [[1950.]]
| smrt =
| nacionalnost =
| poznat_po =
| zanimanje = [[pjesnik]], [[novelist]], [[prevoditelj]], [[nakladnik]]
}}
'''Aldo Kliman''' ([[Bitola]], [[9. studenog]] [[1950.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] i [[Makedonija|makedonski]] pjesnik, novelist, književni i likovni kritičar, polemičar, antologičar, prevoditelj, novinar i nakladnik<ref>http://webograd.tportal.hr/Aldo_Kliman/pocetna</ref>. Bavi se i grafičkim dizajnom. Godine [[2005.]] snimio je dokumentarni film “Od Rovinja do Venecije s batanom Fiamitom” (“Da Rovigno a Venezia con la batana Fiamita”), premijerno prikazan [[16. rujna]] 2005. u [[Rovinj]]u.<ref>http://www.ceeol.com/aspx/authorlist.aspx?countryID=d06e1fb7-a5af-4963-8508-20209fe4281a&AuthorFirstLetter=75</ref>

== Životopis ==

Aldo Kliman diplomirao je književnost na Filološkom fakultetu “Blaže Koneski” [[Univerzitet „Kiril i Metodij“|Univerziteta „Sv. Kiril i Metodij“]] u [[Skoplje|Skoplju]] ([[1974.]]). Na istom fakultetu studira i povijest umjetnosti, no iz ekonomskih razloga poslije uspješno završene prve godine napušta studij. Piše na hrvatskom i makedonskom jeziku. Kao novinar radio je duži niz godina na Makedonskom radiju i televiziji te u pulskom dnevniku „[[Glas Istre]]“.

U makedonskoj se književnosti javlja [[1970.]] pjesmama i kratkim prozama.
U literaturu je ušao sa snažnim plimnim valom tzv. četvrte generacije makedonskih književnika (uz [[Sande Stojčevski|Sandeta Stojčevskog]], [[Katica Ćulavkova|Katicu Ćulavkovu]], [[Blagoja Risteski - Platnar|Blagoju Risteskoga - Platnara]], [[Trajče Krsteski|Trajče Krsteskog]], [[Vase Mančev]]a i niza drugih autora), koji su ostavili zamjetnog traga u intelektualističkom razgibavanju makedonske književne scene sedamdesetih godina 20. st, a uz Vase Mančeva, [[Mitko Madžunkov|Mitka Madžunkova]] i [[Zoran Kovečeski|Zorana Kovačeskog]] i još nekolicinu pisaca drži ga se jednim od začenika makedonske rane postmoderne proze. Bio je član uredništva književnog podlistka “Koordinati” omladinskog tjednika “Mlad borec” (Skoplje), zatim uredništva makedonskog časopisa za književnost “Sovremenost” (Skoplje), član makedonske redakcije časopisa “Disov glasnik” ([[Čačak]]), glavni urednik “Istarske naklade” (Pula), glavni i odgovorni urednik književnog časopisa [[časopis “Istra”|“Istra”]] ([[Pula]], [[1983.]] – [[1989.]] i [[1993.]]) te godišnjaka i zavičajne revije „[[Jurina i Franina]]“ (izlazila u Puli i u zasebnim edicijama na hrvatskom, talijanskom, slovenskom i njemačkom jeziku). Godine [[1986.]] utemeljio je [[Istarska književna kolonija “Grozd”|Istarsku književnu koloniju “Grozd”]] (Pula) koja je u razdoblju [[1987.]] – [[1990.]] organizirala četiri velika znanstvena skupa (“Polemika na jugoslavenskom književnom poprištu”, “Pismo i slika”, “Kultura kao represija” i “Balkanski mislilac”). U Puli je osnovao dvije nakladničke kuće: “Libar od grozda” ([[1989.]], s [[Armando Debeljuh|Armandom Debeljuhom]]), čiji je bio glavni i odgovorni urednik, i Zavičajnu nakladu “Žakan Juri” kojoj je bio vlasnik, direktor i glavni i odgovorni urednik ([[1994.]] – [[2016.]]). Bio je višegodišnji poslovni tajnik [[Čakavski sabor|Čakavskog sabora]] i direktor i član Uredničkog vijeća antologijske edicije „[[Istra kroz stoljeća]]“ koju je osmišljavao i uređivao književnik [[Zvane Črnja]]. Početkom devedesetih, na tragu Črnjinih zamisli o objavljivanju sveobuhvatnog “Leksikona Istre” u okviru edicije “Istra kroz stoljeća”, Kliman je s Armandom Debeljuhom i [[Miroslav Bertoša|Miroslavom Bertošom]] radio na pripremama za priređivanje “Leksikona istarske povijesti i kulture” za istarskog nakladnika “Libar od grozda”. Uz književnike [[Miroslav Sinčić|Miroslava Sinčića]], [[Stjepan Vukušić|Stjepana Vukušića]], [[Tatjana Arambašin|Tatjanu Arambašin]], [[Daniel Načinović|Daniela Načinovića]] i prvog izabranog predsjednika [[Boris Biletić|Borisa Biletića]], Kliman je bio jedan od članova Inicijativnog odbora i organizatora Osnivačke skupštine Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika, održane u Puli 2. srpnja [[1990.]] Godine [[1995.]] pokrenuo je i uređivao reprezentativan niz znanstvenih knjiga “Povijest Istre”. Njegovom uredničkom brigom publicirano je kritičko izdanje značajnog hrvatskoglagoljskog spomenika “[[Istarski razvod]]” iz 1325. (priredio dr. [[Josip Bratulić]]), zatim (u suuredništvu s [[Marino Budicin|Marinom Budicinom]]) kritičko izdanje “[[Rovinjski iluminirani kodeks iz XIV.-XV. stoljeća|Rovinjskog iluminiranog kodeksa iz XIV.-XV. stoljeća]]” (“Translatio corporis beate Eufemie”; priredili dr. [[Mate Križman]] i dr. [[Josip Barbarić]]), izabrana djela [[Fulvio Tomizza|Fulvia Tomizze]] u 5 knjiga i dr.

U hrvatskoj je književnosti, paralelno s makedonskom, prisutan od [[1982.]] godine. Zastupljen je u više antologija i pregleda hrvatske i makedonske književnosti: [[Petar T. Boškovski]]: “Поети од Македонија родени во слободата” (“Pjesnici iz Makedonije rođeni u slobodi”, izbor iz poezije makedonskih pjesnika rođenih poslije 1945.), [[Mirjana Strčić]]: “Istarska pjesmarica” (Hrvatsko pjesništvo Istre 19. i 20. stoljeća), [[Borislav Pavlovski]]: “Gospodari labirinta” (Antologija snova, maštarija i fantastičnih priča iz makedonske književnosti), Boris Biletić: “I ča i što i kaj” (Iz suvremene hrvatskoistarske lirike), Danijel Načinović: “Priče iz Istre” (Hrvatski pripovjedači XX. stoljeća), Boris Biletić: “Glasi književne Istre” (Izbor studija, ogleda i kritika o suvremenoj hrvatskoj književnosti u Istri /do 2000/), [[Katica Ćulavkova]]: “Maketa” (savremena makedonska kratka priča), [[Marko Ilkoski]]: “Црнопис за еден непребол” (antologijski izbor pjesama posvećenih Skoplju), [[Suat Engüllü]]: “Yeni Makedon Önsüsü” (Novija makedonska proza /na turskom jeziku/), [[Savo Cvetanovski]]: “Anthology of the macedonian postmodern short story”, [[Boris Domagoj Biletić]]: “Esej danas” (Nova Istra, Pula, 2008.), [[Rade Siljan]]: „Македонски раскази” (“Makedonske pripovijetke”, edicija “Makedonska književnost”, knj. 93.), [[Ljudmil Spasov]] - [[Želimir Ciglar]]: “Hrvatsko-makedonska čitanka 1” (Skoplje, 2012.), [[Petko Dabeski]]: “Бденија и виденија, антологија на македонската песна во проза” (“Bdjenja i viđenja”, antologija makedonske poezije u prozi, Grafoden, Skoplje, 2013.) i dr. Pojedine pjesme, pripovijetke, eseji i članci prevođeni su mu na engleski, njemački, francuski <ref>http://www.maria-bejanovska.com</ref>, talijanski, ruski, poljski, slovenski, rumunjski, turski <ref>http://www.mavimelek.com/anagram_aldo_kliman.htm</ref> i albanski, te s makedonskog na hrvatski i na srpski jezik.

Prevodi s hrvatskog i sa srpskog na makedonski i obrnuto, te s francuskog i talijanskog jezika.
Član je Društva pisaca Makedonije (DPM) od [[1975.]] i Društva hrvatskih književnika od [[1987.]] Bio je jedan od osnivača Makedonskog kulturnog društva Istarske županije “Kočo Racin” u Puli i pokretač i dugogodišnji voditelj tradicionalne manifestacije “Dani makedonske kulture u Istri”. Inicijator je i jedan od osnivača te prvi izabrani i aktualni (u trećem mandatu) predsjednik [[Makedonski kulturni forum|Makedonskog kulturnog foruma]] (Македонски културен форум), utemeljenog [[2008.]] u Puli. Na Racinovim susretima u Velesu [[2001.]] dodijeljeno mu je “Racinovo priznanje” za kulturnu suradnju između Republike Makedonije i Republike Hrvatske<ref>http://www.culture.in.mk/story.asp?id=1163&rub=</ref>.
Živi i stvara u Puli.

== Bibliografija ==
* “Tamne igre” (“Темни игри”, Misla, Skoplje, 1973.), pripovijetke,
* “Zabranjena voćka” (“Забранета овошка”, Makedonska kniga, Skoplje, 1974.), pjesme,
* “Ugao” (“Агол”, Makedonska kniga, Skoplje, 1980.), kratke proze,
* “Tragači za zlatom” (“Трагачи по злато”, TRI, Skoplje, 2001.), eseji i književne kritike, {{ISBN|9989-981-32-5}}
* “Makedonska književnost u književnoj kritici I-V” (“Македонската книжевност во книжевната критика I-V”, Misla, Skoplje, 1973.-1975.), antologija književne kritike (zajedno sa [[Sande Stojčevski]]m, [[Vele Smilevski]]m i [[Rade Siljan]]om).
* “Kronika najavljene smrti imena” (“Хроника на најавената смрт на името”, Република, Skoplje, 2019., web izdanje: https://republika.mk/hronika-na-najavenata-smrt-na-imeto/), političke kolumne, {{ISBN|978-953-48547-0-9}}
* “Začini crne proze” (Istarski ogranak DHK, Pula, 2019.), pripovijetke, {{ISBN|978-953-6858-87-3}}

== Prepjevi ==

* Бошко Обрадовиќ - Мирослав Шупут : “Морска карта на песните”, prijevod na makedonski jezik slikovnice “Morska karta pjesama”, autora [[Boško Obradović|Boška Obradovića]] i [[Miroslav Šuput|Miroslava Šuputa]], (Istarska naklada, Pula, 1984.)
* [[Sande Stojčevski]]: “Abor gora” (Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1988.), YU {{ISBN|86-7071-082-X}}
* [[Risto Jačev]]: “Pepeo pod maslinama / Egejske rapsodije” (3000 GODINA ZA DAR, Zadar, 2008.), {{ISBN|978-953-7217-39-6}}

== Ostali prijevodi ==
* [[Janko Gogušev]]: “Sida / Nove spoznaje o bolesti”, Istarska naklada, Pula, 1986.

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Kliman, Aldo}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Pula]]
[[Kategorija:Životopisi, Sjeverna Makedonija]]
[[Kategorija:Sjevernomakedonski književnici]]

Aldo Kliman - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 02:40, 21. prosinac 2025.

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica