WikiSysop: bnz

2022-04-29T10:31:53Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 10:31
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Albert Fert'''-->~~{{Znanstvenik		{{Znanstvenik
	\| ime = Albert Fert		\| ime = Albert Fert
	\| slika = Fert-002.jpg		\| slika = Fert-002.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-09T09:56:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Albert Fert
| slika = Fert-002.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[7. ožujka]] [[1938.]]
| mjesto_rođenja = [[Carcassonne]], [[Aude]], [[Francuska]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Francuzi|Francuz]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = Sveučilište u [[Pariz]]u
| alma_mater = École Normale Supérieure u Parizu, <br> Sveučilište u Parizu
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Divovski magnetootpor]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (2007.)
| religija =
| fusnote =
}}

'''Albert Fert''' ([[Carcassonne]], 7. ožujka 1938.), francuski [[fizičar]]. [[Diploma|Diplomirao]] (1963.) i [[doktor]]irao (1970.) na [[Pariz|Pariškom]] sveučilištu, gdje je bio i [[profesor]] (od 1976. do 2010.). Bavio se [[Fizika čvrstog stanja|fizikom čvrstoga stanja]] i istraživanjem [[Kondenzirana tvar|kondenzirane tvari]]. Otkrio je (1988.) da se vanjskim [[magnetsko polje|magnetskim poljem]] znatno može mijenjati [[električni otpor]] tijela načinjenog od slojeva materijala [[magnet]]skih i nemagnetskih svojstava debljine oko 1 [[nanometar]]. Takvi se [[otpornik|otpornici]] danas primjenjuju u [[senzor]]ima magnetskoga polja, na primjer za čitanje podataka pohranjenih na [[računalo|računalnim]] [[Tvrdi disk|tvrdim diskovima]]. Za otkriće [[Divovski magnetootpor|divovskoga magnetootpora]] s [[Peter Andreas Grünberg|P. A. Grünbergom]] 2007. dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. Surađuje s [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkim fakultetom u Zagrebu]] i počasni je doktor [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] (od 2008.). <ref> '''Fert, Albert''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69379] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 23.4.2020. </ref>

== Divovski magnetootpor ==
{{glavni|Divovski magnetootpor}}
[[datoteka:Spin-valve GMR.svg|mini|lijevo|300px|Spinski ventil zasnovan na divovskom magnetootporu. FM: [[Feromagnetizam|feromagnetski]] sloj (strelice označavaju smjer
[[magnetizacija|magnetizacije]], NM: ne[[magnet]]ski sloj. [[Elektron]]i sa spinovima gore-dolje različito se raspršuju u ventilu.]]

[[datoteka:GMR Sensor Nachbau 01.jpg|mini|lijevo|300px|Kopija GMR ([[divovski magnetootpor]]) [[senzor]]a koji je razvio [[Peter Andreas Grünberg|P. A. Grünberg]].]]

'''Divovski magnetootpor''' ili '''gigantski magnetootpor''' (također '''GMR''', od [[Engleski jezik|eng]]. ''Giant MagnetoResistance'') je pojava velike ovisnosti [[električni otpor|električnoga otpora]] o vanjskome [[magnetsko polje|magnetskom polju]] u [[otpornik|otpornicima]] načinjenima od tankih slojeva naizmjenično postavljenoga [[materijal]]a [[magnet]]skih i nemagnetskih svojstava. Za njegovo otkriće dobili su [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] A. Fert i [[Peter Andreas Grünberg|P. A. Grünberg]] 2007.

A. Fert je 1970. pokazao kako raspršenje [[elektron]]a, a s njime i električni otpor, ovisi o relativnoj orijentaciji [[spin]]a vodljivog elektrona i smjera [[Magnetizacija|magnetizacije]] [[Feromagnetizam|feromagneta]]: ako su spin elektrona i magnetizacija feromagneta paralelni, raspršenje nije veliko pa je i električni otpor malen; ako je pak njihova orijentacija antiparalelna, raspršenje je veliko pa je i otpor velik. Time je Fert našao kako se može upravljati strujom elektrona promjenom smjera magnetizacije feromagneta. Za taj je postupak nužno da debljina feromagneta ne prelazi nekoliko slojeva [[atom]]a, a metoda dobivanja tankih, [[nanometar]]skih slojeva materijala razvijena je sredinom 1980-ih.

Grünberg je, istražujući troslojne materijale, otkrio kako su smjerovi magnetizacije slojeva željeza koji su razdvojeni tankim nemagnetičnim slojem uvijek antiparalelni, ako nema vanjskoga magnetskog polja. Djelovanjem vanjskoga magnetskog polja smjerovi magnetizacije slojeva [[željezo|željeza]] mogu se promijeniti u međusobno paralelnu orijentaciju.
Fert je 1988. istraživao električna i magnetska svojstva otpornika sastavljenih od desetaka izmjeničnih slojeva željeza i [[krom]]a. Bez djelovanja vanjskoga magnetskog polja magnetizacije feromagnetičnih slojeva bile su antiparalelne pa je električni otpor bio velik. Djelovanjem vanjskoga magnetskoga polja orijentacije svih feromagnetičnih slojeva su se izjednačavale, a električni otpor se smanjivao do 80%.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Fert, Albert}}
[[Kategorija:Francuski fizičari]]
[[Kategorija:Francuski znanstvenici]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

Albert Fert - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica