Alžir - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

2025-04-08T01:58:56Z

Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:58
Redak 59:		Redak 59:
	Nakon neovisnosti Alžirom su vladali političari povezani s FLN-om i vojskom, s politikom koja je bila kombinacija umjerenog socijalizma i arapskog nacionalizma. U osamdesetima je zbog pogoršanja stanja gospodarstva i rastuće nezaposlenosti vlada bila prisiljena na ustupke dvjema najvećim oporbenim skupinama – islamistima i manjinskim Berberima.		Nakon neovisnosti Alžirom su vladali političari povezani s FLN-om i vojskom, s politikom koja je bila kombinacija umjerenog socijalizma i arapskog nacionalizma. U osamdesetima je zbog pogoršanja stanja gospodarstva i rastuće nezaposlenosti vlada bila prisiljena na ustupke dvjema najvećim oporbenim skupinama – islamistima i manjinskim Berberima.

	Novi ustav, donesen u veljači [[1989.]] omogućio je osnivanje političkih stranaka i slobodne izbore. Na lokalnim izborima [[1990.]] najviše je glasova dobio [[Islamski front spasa]] (FIS, ''[[Front Islamique du Salut]]'') koji je zastupao stvaranje islamske države. Kada je u prvom krugu izbora za Narodnu skupštinu u prosincu [[1991.]] Front osvojio 188 od 430 mjesta izborni je proces zaustavljen vojnom intervencijom. Alžir je ubrzo potonuo u desetogodišnji [[alžirski građanski rat\|građanski rat]] od 1991. do 2002., s čestim masakrima civilnog stanovništva koji su se obično dovodili u vezu s radikalnim frakcijama islamista. Prema nekim Vladinim procjenama u sukobu je život izgubilo više od 100.000 ljudi. Nakon [[1998.]] mnogi su gerilci položili oružje, međutim povremeni napadi terorista se nastavljaju. Do kraja ukidanja [[izvanredno stanje\|izvanrednog stanja]] 2011. nakon vala [[Prosvjedi u Alžiru 2010.-2012.\|velikih prosvjeda]], poginulo je 200.000 alžirskih državljana.<ref>[http://www.dw.com/hr/al%C5%BEir-i-dalje-bez-arapskog-prolje%C4%87a/a-15938170 Deutsche Welle] M. Slimi/A. Göbel/N. Kreizer: ''Alžir i dalje bez "Arapskog proljeća"'', 10. svibnja 2012. (pristupljeno 11. srpnja 2016.)</ref>		Novi ustav, donesen u veljači [[1989.]] omogućio je osnivanje političkih stranaka i slobodne izbore. Na lokalnim izborima [[1990.]] najviše je glasova dobio [[Islamski front spasa]] (FIS, ''[[Front Islamique du Salut]]'') koji je zastupao stvaranje islamske države. Kada je u prvom krugu izbora za Narodnu skupštinu u prosincu [[1991.]] Front osvojio 188 od 430 mjesta izborni je proces zaustavljen vojnom intervencijom. Alžir je ubrzo potonuo u desetogodišnji [[alžirski građanski rat\|građanski rat]] od 1991. do 2002., s čestim masakrima civilnog stanovništva koji su se obično dovodili u vezu s radikalnim frakcijama islamista. Prema nekim Vladinim procjenama u sukobu je život izgubilo više od 100.000 ljudi. Nakon [[1998.]] mnogi su gerilci položili oružje, međutim povremeni napadi terorista se nastavljaju. Do kraja ukidanja [[izvanredno stanje\|izvanrednog stanja]] 2011. nakon vala [[Prosvjedi u Alžiru 2010. — 2012.\|velikih prosvjeda]], poginulo je 200.000 alžirskih državljana.<ref>[http://www.dw.com/hr/al%C5%BEir-i-dalje-bez-arapskog-prolje%C4%87a/a-15938170 Deutsche Welle] M. Slimi/A. Göbel/N. Kreizer: ''Alžir i dalje bez "Arapskog proljeća"'', 10. svibnja 2012. (pristupljeno 11. srpnja 2016.)</ref>

	=== Stanovništvo ===		=== Stanovništvo ===

WikiSysop: bnz

2022-04-30T04:47:48Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 04:47
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Alžir'''-->~~{{dz\|[[Alžir (grad)]]\|glavni grad Alžira}}		{{dz\|[[Alžir (grad)]]\|glavni grad Alžira}}
	{{Infookvir zemlja svijeta \|		{{Infookvir zemlja svijeta \|
	ime = Alžirska Narodna Demokratska Republika \|		ime = Alžirska Narodna Demokratska Republika \|

WikiSysop: Okvir_zemlje_svijeta > Infookvir zemlja svijeta

2022-03-09T10:54:53Z

Okvir_zemlje_svijeta > Infookvir zemlja svijeta

←Starija inačica		Inačica od 9. ožujak 2022. u 10:54
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Alžir'''-->{{dz\|[[Alžir (grad)]]\|glavni grad Alžira}}		<!--'''Alžir'''-->{{dz\|[[Alžir (grad)]]\|glavni grad Alžira}}
	{{~~Okvir_zemlje_svijeta~~ \|		{{Infookvir zemlja svijeta \|
	ime = Alžirska Narodna Demokratska Republika \|		ime = Alžirska Narodna Demokratska Republika \|
	izvorno_ime = الجمهورية الجزائرية الديمقراطية الشعبية<br /><span style="font-family:arial unicode ms">(Al-Džumhūrīyâ al-Džazā'irīyâ ad-Dīmuqrāṭīyâ aš-Šaʿbīyâ)</span>\|		izvorno_ime = الجمهورية الجزائرية الديمقراطية الشعبية<br /><span style="font-family:arial unicode ms">(Al-Džumhūrīyâ al-Džazā'irīyâ ad-Dīmuqrāṭīyâ aš-Šaʿbīyâ)</span>\|

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-17T02:37:25Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 02:37
Redak 101:		Redak 101:
	{{glavni\|Gospodarstvo Alžira}}		{{glavni\|Gospodarstvo Alžira}}
	Proizvodnja [[nafta\|nafte]] i [[zemni plin\|zemnog plina]] glavna je gospodarska grana i ostvaruje 30 % [[BDP]]-a, 60% proračunskih prihoda i 95 % izvoznih prihoda. U tijeku su opsežne gospodarske reforme koje uključuju privatizaciju državnih poduzeća i liberalizaciju trgovine, za sada s ograničenim uspjehom. BDP je u 2004. bio 6600 [[američki dolar\|USD]] po stanovniku, mjereno po PPP-u.		Proizvodnja [[nafta\|nafte]] i [[zemni plin\|zemnog plina]] glavna je gospodarska grana i ostvaruje 30 % [[BDP]]-a, 60% proračunskih prihoda i 95 % izvoznih prihoda. U tijeku su opsežne gospodarske reforme koje uključuju privatizaciju državnih poduzeća i liberalizaciju trgovine, za sada s ograničenim uspjehom. BDP je u 2004. bio 6600 [[američki dolar\|USD]] po stanovniku, mjereno po PPP-u.
	~~{{Commonscat\|Algeria}}~~
	== Šport ==		== Šport ==
	Sudionik Olimpskih igara [[Alžir na Olimpijskim igrama 2016.\|2016.]] i prijašnjih.		Sudionik Olimpskih igara [[Alžir na Olimpijskim igrama 2016.\|2016.]] i prijašnjih.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T11:32:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Alžir (grad)]]|glavni grad Alžira}}
{{Okvir_zemlje_svijeta |
ime = Alžirska Narodna Demokratska Republika |
izvorno_ime = الجمهورية الجزائرية الديمقراطية الشعبية<br /><span style="font-family:arial unicode ms">(Al-Džumhūrīyâ al-Džazā'irīyâ ad-Dīmuqrāṭīyâ aš-Šaʿbīyâ)</span>|
ime_genitiv = Alžira |
eng_ime = Algeria |
zastava = Flag of Algeria.svg |
grb = Algeria emb (1976).svg|
službeni_jezik = [[arapski jezik|arapski]] i [[berberski jezici|berberski]] |
lokacija = Algeria (centered orthographic projection).svg |
glavni_grad = [[Alžir (grad)|Alger]] |
predstavnik_države_množina = Predsjednici |
predstavnik_države = Predsjednik |
predstavnik_države_osoba = [[Abdelmadjid Tebboune]]<ref>[https://www.aljazeera.com/news/2019/12/abdelmadjid-tebboune-algeria-president-191213161923647.html Abdelmadjid Tebboune: Who is Algeria's new president?]</ref> |
predsjednik_vlade_osoba = [[Abdelaziz Djerad]] |
površina_poredak = 10 |
površina = 2.381.740 |
vode = 0 |
stanovništvo_poredak = 33. |
stanovništvo = 37.900.000 |
godina_popisa = 2013. |
gustoća_stanovništva = 15,9 |
neovisnost = Od [[Francuska|Francuske]] [[5. srpnja]] [[1962.]] |
BDP_PKM_godina = 2017. |
BDP_PKM = 634.746 milijardi $ |
BDP_PKM_rang = 36. |
BDP_PKM_per_capita = 15,528 $ |
BDP_PKM_per_capita_rang = 82. |
valuta = [[Alžirski dinar]] |
stoti_dio_valute = 100 centima |
vremenska_zona = +1 |
himna = [[Kassaman]] |
internetski_nastavak = .dz |
pozivni_broj = +213 |
komentar = |
moto = Revolucija od naroda i za narod
}}
[[Datoteka:Algeria map-FR.png|desno|300px|mini|Alžir]]
'''Alžir''', službeno '''Alžirska Narodna Demokratska Republika''' je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu. Na sjeveru izlazi na [[Sredozemno more]]. Graniči na sjeveroistoku s [[Tunis]]om, na istoku s [[Libija|Libijom]], na jugoistoku s [[Niger]]om, na jugozapadu s [[Mali]]jem i [[Mauretanija|Mauretanijom]] te na zapadu s [[Maroko]]m i [[Zapadna Sahara|Zapadnom Saharom]].

=== Zemljopis ===
Zemljopisne regije Alžira paralelne su s obalom Sredozemlja. Duž obale, u regiji ''Tell'' izmjenjuju se brdovita područja i doline u kojima se nalazi većina plodne zemlje i gdje živi glavnina stanovništva. Dublje u unutrašnjosti su ''Visoki platoi'' koji su zbog manjka oborina nepogodni za poljoprivredu. S juga ih obrubljuje Saharski [[Atlas (gorje)|Atlas]], planinski lanac koji odvaja sjever zemlje od [[Sahara|Saharske pustinje]].

Rijetko naseljena i neplodna Sahara zauzima više od 90% alžirskog teritorija. Važna je prvenstveno zbog bogatih nalazišta [[nafta|nafte]] i [[zemni plin|zemnog plina]]. Na jugoistoku prelazi u [[Hoggarske planine]] u kojima se nalazi najviši vrh zemlje, 2.918 m visoki [[Tahat]].

=== Povijest ===
Prvi poznati stanovnici ovog područja preci su današnjih [[Berberi|Berbera]] koji su pri kraju drugog i tijekom prvog tisućljeća prije Krista došli u dodir s pomorskim silama tadašnjeg Mediterana, prvo [[Feničani]]ma, a onda i [[Rimsko Carstvo|Rimljanima]] koji su u 1. stoljeću pr. Kr. nakon dugog razdoblja suradnje i vazalskih odnosa pokorili berbersku kraljevinu [[Numidija|Numidiju]] i učinili je svojom provincijom.

[[Arapi|Arapska]] osvajanja i s njima povezana arabizacija te [[islam]]izacija u razdoblju od kraja 7. stoljeća imali su odlučujući utjecaj na oblikovanje današnjeg Alžira. Na području sjeverozapadne Afrike koju su Arapi nazvali ''Magreb'' niklo je nekoliko samostalnih dinastija među kojima se ističu [[Fatimidi]] koji su u 10. i 11. stoljeću osvojili [[Egipat]] i osnovali [[Kairo]], te [[Almoravidi]] i [[Almohidi]] koji su na vrhuncu (krajem 11. odnosno početkom 12. stoljeća) vladali većim dijelom sjeverne Afrike i južnim Iberskim poluotokom.

Na početku 16. stoljeća područje Alžira osvojile su snage [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] pod vodstvom [[Hajreddin Barbarossa|Hair ad-Dina Barbarosse]]. U sljedeća četiri stoljeća Alžir je u okviru Carstva uživao značajan stupanj autonomije, a većina državnih prihoda potjecala je od [[pirat]]ske aktivnosti na zapadnom Sredozemlju i [[Trgovina robljem|trgovine robljem]].

[[Francuska]] je [[1830.]] osvojila Alžir i četiri ga godine poslije proglasila svojom kolonijom, ali se ubrzo suočila s otporom arapskog stanovništva pod vodstvom [[Abd al-Qadir]]a koji je u dugotrajnom gerilskom ratu uspio držati pod kontrolom značajna područja zapadnog Alžira, sve dok [[1846.]] nije konačno poražen. Tijekom 19. stoljeća u Alžir se, s potporom francuske vlade, uselio velik broj imigranata, zvanih ''colon'' iz matice i drugih europskih zemalja. Kolonisti su unaprijedili gospodarstvo Alžira razvijajući komercijalnu poljoprivredu, ali muslimansko stanovništvo je u tom procesu uglavnom marginalizirano i većina ih je ostala siromašna, te je ponuda punog državljanstva u zamjenu za prihvaćanje francuskih običaja i zakona uglavnom bojkotirana.

Poslije [[prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] muslimani su se počeli politički organizirati u sve većem broju i ubrzo su se pojavili prvi zahtjevi za autonomijom, pa i neovisnošću. Put prema neovisnosti kompliciralo je žestoko protivljenje kolonista čiji su stavovi bili radikalniji od većine francuskih vlada. Sukob dviju skupina stanovništva ubrzo je prerastao u gerilski rat s povremenim terorističkim akcijama protiv civilnog stanovništva koje bi često potaknule cikluse osvete. Najpoznatiji ovakav incident zbio se u blizini gradića Philippeville u kolovozu [[1955.]] kada su snage povezane s alžirskim ''Frontom nacionalnog oslobođenja'' (FLN) ubile 123 kolonista, među kojima su bili i starci i djeca, poslije čega je u odmazdi ubijeno između 1.200 i 12.000 muslimana.

Po povratku generala [[Charles de Gaulle|de Gaullea]] na vlast u Francuskoj [[1958.]] postalo je jasno da je neovisnost Alžira neizbježna. Unatoč protivljenju konzervativnih krugova u vojsci i politici, nakon provedenih referenduma u Alžiru i Francuskoj Alžir je proglašen neovisnim [[3. srpnja]] [[1962.]] Gotovo svi kolonisti i njihovi arapski pristaše (13% stanovništva) napustili su u sljedećih nekoliko mjeseci zemlju.
Prvi predsjednik bio je [[Ahmed Ben Bella]], osnivač [[FLN]]-a i borac za nezavisnost.
Nakon neovisnosti Alžirom su vladali političari povezani s FLN-om i vojskom, s politikom koja je bila kombinacija umjerenog socijalizma i arapskog nacionalizma. U osamdesetima je zbog pogoršanja stanja gospodarstva i rastuće nezaposlenosti vlada bila prisiljena na ustupke dvjema najvećim oporbenim skupinama – islamistima i manjinskim Berberima.

Novi ustav, donesen u veljači [[1989.]] omogućio je osnivanje političkih stranaka i slobodne izbore. Na lokalnim izborima [[1990.]] najviše je glasova dobio [[Islamski front spasa]] (FIS, ''[[Front Islamique du Salut]]'') koji je zastupao stvaranje islamske države. Kada je u prvom krugu izbora za Narodnu skupštinu u prosincu [[1991.]] Front osvojio 188 od 430 mjesta izborni je proces zaustavljen vojnom intervencijom. Alžir je ubrzo potonuo u desetogodišnji [[alžirski građanski rat|građanski rat]] od 1991. do 2002., s čestim masakrima civilnog stanovništva koji su se obično dovodili u vezu s radikalnim frakcijama islamista. Prema nekim Vladinim procjenama u sukobu je život izgubilo više od 100.000 ljudi. Nakon [[1998.]] mnogi su gerilci položili oružje, međutim povremeni napadi terorista se nastavljaju. Do kraja ukidanja [[izvanredno stanje|izvanrednog stanja]] 2011. nakon vala [[Prosvjedi u Alžiru 2010.-2012.|velikih prosvjeda]], poginulo je 200.000 alžirskih državljana.<ref>[http://www.dw.com/hr/al%C5%BEir-i-dalje-bez-arapskog-prolje%C4%87a/a-15938170 Deutsche Welle] M. Slimi/A. Göbel/N. Kreizer: ''Alžir i dalje bez "Arapskog proljeća"'', 10. svibnja 2012. (pristupljeno 11. srpnja 2016.)</ref>

=== Stanovništvo ===
[[Datoteka:The Aguelmim Lake, Tikjda, Algeria.jpg|250px|minijatura|desno|Jezero Aguelmim u Alžiru]]
Većina stanovništva govori [[arapski jezik|arapskim]] odnosno njegovim lokalnim dijalektom. Oko 20% stanovnika govori [[berberski jezici|berberskim]] i njeguje zasebni berberski identitet. [[Francuski jezik|Francuski]] je u širokoj upotrebi kao drugi jezik, osobito u upravi i visokom obrazovanju. Vjeroispovijed gotovo svih Alžiraca je [[Suniti|sunitski]] [[islam]] koji je i državna religija, a kojeg propovijeda 99% stanovništa. Ostalih 1% su uglavnom [[Kršćanstvo|kršćani]].

== Popis etničkih grupa ==
{{glavni|Etničke grupe Alžira}}

== Jezik ==
Na području Alžira govori se 18 priznatih jezika (oko 32,854.000 stanovnika), uključujući i jedan znakovni. Nacionalni ili službeni je standardni arapski<ref>[http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=DZ Languages of Algeria]</ref>.

Popis: [[Alžirski arapski]], [[alžirski znakovni jezik]], [[standardni arapski|arapski standardni]], [[Centralnoatlaski tamazight]], [[Chenoua jezik|chenoua]], [[francuski]], [[Kabilski jezik|kabilski]], [[Korandje jezik|korandje]], [[Saharski arapski]], [[Tachawit jezik|tachawit]], [[Tachelhit]], [[Tagargrent jezik|Tagargrent]], [[Tahaggart tamahaq (jezik)|tahaggart tamahaq]], [[Tarifit jezik|tarifit]], [[Taznatit jezik|taznatit]], [[Temacine Tamazight jezik|temacine tmazight]], [[Tidikelt tamazight (jezik)|tidikelt tamazight]], [[Tumzabt]].

== Religija ==
{{bar box
|title=Religije u Alžiru
|titlebar=#ddd
|left1='''Religija'''
|right1='''Postotak'''
|float=right
|bars=
{{bar percent|[[Islam]]|green|99}}
{{bar percent|[[Kršćanstvo]]|red|1}}
}}

Vjeroispovijed gotovo svih Alžiraca je [[Suniti|sunitski]] [[Islam]] koji je i državna religija.
Službene statistike govore da svi Alžirci, 99%, Alžiraca muslimani. Nesunitski muslimani u Alžiru su [[ibadi]], kojih je 200 tisuća, a žive u dolini [[M'zab]] u pokrajini [[Ghardaïa, pokrajina|Ghardaïji]]<ref>[http://www.angelfire.com/az/rescon/mgcibadi.html Ibadis and Kharijis]</ref>. No, ateisti i ostali bez vjere nisu uračunati u statistikama.

Također u Alžiru živi oko 150 tisuća [[kršćanstvo|kršćana]], od kojih je 10 tisuća [[rimokatolici|rimokatolika]], od 50 do 100 tisuća [[evangelisti|evangeličkih]] [[protestanti|protestanata]], uglavnom [[Pentekostalci|pentekostalaca]]), prema podatcima čelnog čovjeka [[Église protestante d'Algérie|Alžirske protestantske Crkve]], [[Mustapha Krim|Mustaphe Krima]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.topchretien.com/topinfo/view/40011/lalgerie-malmene-ses-chretiens.html |accessdate=10. ožujka 2010. |title=Top Chrétien |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090610161813/http://www.topchretien.com/topinfo/view/40011/lalgerie-malmene-ses-chretiens.html |archivedate=10. lipnja 2009. }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.vodeo.tv/4-33-5995-le-reveil-des-chretiens-d-algerie.html |accessdate=10. ožujka 2010. |title=Vodeo TV |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100107025049/http://www.vodeo.tv/4-33-5995-le-reveil-des-chretiens-d-algerie.html |archivedate=7. siječnja 2010. }}</ref>. Procjenjuje se da je početkom 1980-ih u Alžiru živjelo 45 tisuća rimokatolika koji su uglavnom bili inozemci (Europljani, Afrikanci, vjernici s Bliskog istoka i J. Amerike) ili tuzemci u braku sa osobama doseljenim iz Francuske ili Italije. Tuzemaca je vrlo mali broj <ref name="Glas Koncila">[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=14735 Glas Koncila br. 30 (1779)] Rafael Rimić: Reportaža Katolička Crkva u Alžiru Crkva u muslimanskom svijetu - sestra islama, 27. srpnja 2008.</ref>. Alžirska bazilika je [[Notre Dame d'Afrique|Majke Božje Afričke]]. Iz redova alžirskih rimokatolika su i [[alžirski mučenici]], 7 redovnika [[trapisti|trapista]] koje su ubili [[radikalni islamisti]]. No, u gradu [[Oran]]u se nalazi i [[svetište]] Svetog Križa ([[Santa Cruz]]), koje je mjestom vjerskog dijaloga kršćana i muslimana, jer ondje "''kamo dolazi velik broj muslimanskih pobožnih žena kako bi zapalile svijeću [[Blažena Djevica Marija|Djevici Mariji]].<ref name="Glas Koncila"/>.

[[Datoteka:NOTRE DAME D'AFRIQUE.ALGER.jpg|mini|desno|250px|Bazilika Majke Božje Afričke u gradu Algeru.]]

Alžir je nekada imao važnu [[židovstvo|židovsku]] zajednicu sve do 1960-ih. Skoro cijela zajednica je iselila nakon što se Alžir osamostalio. Mali dio Židova je ostao živjeti u Alžiru <ref>[http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2007/90207.htm U.S. Department of State]</ref>.

== Promet ==

Značajnije luke za međunarodni promet su morske luke Alžir, [[Annaba]] (glavna luka za izvoz minerala), [[Arzew]], [[Béjaïa]], [[Djendjene]], [[Ghazaouet]], [[Jijel]], [[Mers el Kebir]], [[Mostaganem]], [[Oran]] i [[Skikda]].

=== Gospodarstvo ===
{{glavni|Gospodarstvo Alžira}}
Proizvodnja [[nafta|nafte]] i [[zemni plin|zemnog plina]] glavna je gospodarska grana i ostvaruje 30 % [[BDP]]-a, 60% proračunskih prihoda i 95 % izvoznih prihoda. U tijeku su opsežne gospodarske reforme koje uključuju privatizaciju državnih poduzeća i liberalizaciju trgovine, za sada s ograničenim uspjehom. BDP je u 2004. bio 6600 [[američki dolar|USD]] po stanovniku, mjereno po PPP-u.
{{Commonscat|Algeria}}
== Šport ==
Sudionik Olimpskih igara [[Alžir na Olimpijskim igrama 2016.|2016.]] i prijašnjih.

== Slike ==
<gallery>
Datoteka:Alžir Admiralitet i torpedni brodovi ~ 1900.jpg|Alžir Admiralitet i torpedni brodovi ~ 1900.
Datoteka:El Qued 1985..jpg|El Qued 1985.
Datoteka:El Qued prema Ghardai - traženje pustinjske ruže 1985..jpg|El Qued prema Ghardai - traženje pustinjske ruže 1985.
Datoteka:Između Ghardaie i El Golee 1985..jpg|Između Ghardaie i El Golee 1985.
Datoteka:Tuareškinje u In Araku 1985..jpg|Tuareškinje u In Araku 1985.
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Afrika}}
{{Arapska liga}}
{{OIK}}

[[Kategorija:Alžir| ]]
[[Kategorija:Države članice Arapske lige]]