WikiSysop: bnz

2022-04-28T17:59:03Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 17:59
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Akomodacija'''-->~~[[datoteka:Akomodacija 1.png\|mini\|desno\|300px\|Najmanja (gore) i najveća akomodacija (dolje) [[oko\|oka]].]]		[[datoteka:Akomodacija 1.png\|mini\|desno\|300px\|Najmanja (gore) i najveća akomodacija (dolje) [[oko\|oka]].]]

	[[datoteka:Focus in an eye.svg\|mini\|desno\|300px\|[[Svjetlost]] iz jedne točke udaljenog predmeta i svjetlost iz jedne točke bliskog predmeta su dovedeni u [[žarište]] (fokus) promjenom zakrivljenosti [[očna leća\|očne leće]].]]		[[datoteka:Focus in an eye.svg\|mini\|desno\|300px\|[[Svjetlost]] iz jedne točke udaljenog predmeta i svjetlost iz jedne točke bliskog predmeta su dovedeni u [[žarište]] (fokus) promjenom zakrivljenosti [[očna leća\|očne leće]].]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-28T08:51:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Akomodacija 1.png|mini|desno|300px|Najmanja (gore) i najveća akomodacija (dolje) [[oko|oka]].]]

[[datoteka:Focus in an eye.svg|mini|desno|300px|[[Svjetlost]] iz jedne točke udaljenog predmeta i svjetlost iz jedne točke bliskog predmeta su dovedeni u [[žarište]] (fokus) promjenom zakrivljenosti [[očna leća|očne leće]].]]

[[datoteka:Schematic diagram of the human eye hr.svg|mini|desno|300px|Presjek kroz ljudsko oko.]]

'''Akomodacija''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''accommodatio'': prilagodba, usklađivanje), u [[medicina|medicini]], je prilagodba, sposobnost čovječjeg i životinjskog [[oka]] da gleda na različitu [[daljina|daljinu]], a da pritom slika promatranog predmeta ostane jednako oštra. Temelji se na tome što prednja ploha [[Leća (oko)|leće u oku]] može mijenjati svoju [[Sabirna leća|izbočenost (konveksnost)]], a time i [[žarišna daljina|žarišnu daljinu]]. Sposobnost je akomodacije ograničena, a starenjem slabi, jer očna leća gubi [[elastičnost]]. <ref> '''akomodacija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1132] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref> Bez naročitog napora normalno oko se akomodira na daljinu od 250 milimetara, koja se zove daljina jasnoga vida.

== Ljudsko oko ==
{{Glavni|Ljudsko oko}}

Oko je organ našeg tijela koji služi za gledanje. Očna jabučica koja se nalazi u očnoj šupljini glave obavijena je s vanjske strane [[Bjeloočnica|bjeloočnicom]] koja u sredini vidljivog dijela oka prelazi u prozirnu [[Rožnica|rožnicu]]. Iza nje se nalazi [[Ljudsko oko|šarenica]]; to je obojeni krug u oku. Šarenica u sredini ima kružni otvor ili [[zjenica|zjenicu]], koju vidimo kao tamni kružić usred šarenice. Šarenica se pomoću [[mišić]]a može više ili manje zatvarati, pa time zjenica postaje manja ili veća. Ako je [[svjetlost]] jaka, zjenica se stegne i propušta manje svjetlosti u oko, a u tami se raširi. Iza zjenice se nalazi [[Sabirna leća|bikonveksna (ispupčena ili sabirna)]] očna leća.

Unutrašnjost oka ispunjena je prozirnom tekućinom, a nasuprot leći s unutarnje strane oka nalazi se [[Mrežnica (oko)|mrežnica]] na kojoj su razgranati ogranci očnog živca koji iz oka ulazi u mozak. Mrežnica se sastoji od završetaka očnog živca koji imaju oblik čunjića i štapića, a osjetljivi su na [[svjetlost]]. Na onom mjestu gdje vidni živac ulazi u oko, nema ni čunjića ni štapića, pa je taj dio mrežnice neosjetljiv i zove se [[slijepa pjega]]. Nasuprot zjenici nalazi se žuta pjega koja sadrži samo čunjiće. Ona je najosjetljiviji dio mrežnice, i na nju mora pasti slika predmeta koji gledamo. Zrake svjetlosti koje dolaze s predmeta u oko čine na mrežnici stvarnu (realnu), obrnutu i umanjenu sliku. Pri tom predmet mora biti dobro osvijetljen i ne smije biti pod odviše malim [[vidni kut|vidnim kutom]]. Svjetlost koja pada na mrežnicu podražuje očni živac koji to prenosi u [[mozak]], i tu se stvara [[Osjeti|osjet svjetlosti]].

Oštrina slike za naročito udaljene predmete postizava se time što se leća može očnim mišićima više ili manje ispupčiti. Tako se mijenja [[žarišna daljina]]. Prilagođivanje oka daljini predmeta da bi se dobila oštra slika zove se akomodacija. Bez naročitog napora normalno oko se akomodira na daljinu od 250 [[milimetar]]a, koja se zove daljina jasnoga vida. Ako slika predmeta padne na slijepu pjegu, predmet ne možemo vidjeti. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Adaptacija oka ==
{{Glavni|Adaptacija oka}}

'''Adaptacija oka''' je sposobnost oka da se prilagodi promjenama [[Svjetlosna jakost|jakosti (intenziteta) svjetlosti]], pri čemu adaptacija na mrak teče mnogo sporije nego adaptacija na svjetlost. Poremećaj adaptacije na mrak naziva se [[hemeralopija]]. <ref> '''adaptacija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=424] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Optika]]
[[Kategorija:Oko]]

Akomodacija - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica