Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T04:50:59Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 04:50
Redak 62:		Redak 62:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{Commons\|Sultan Ahmed Mosque}}~~
	* [http://www.3dmekanlar.com/blue_mosque.htm Virtualni obilazak Ahmedije]		* [http://www.3dmekanlar.com/blue_mosque.htm Virtualni obilazak Ahmedije]
	*[https://web.archive.org/web/20090903201919/http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1189959256387&pagename=Zone-English-ArtCulture%2FACELayout Ahmedija]		*[https://web.archive.org/web/20090903201919/http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1189959256387&pagename=Zone-English-ArtCulture%2FACELayout Ahmedija]

WikiSysop: bnz

2022-04-28T14:32:47Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 14:32
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ahmedija'''-->~~[[Datoteka:Sultan Ahmed Mosque Istanbul Turkey retouched.jpg\|350px\|mini\|<center>'''Džamija Sultana Ahmeda''' u [[Istanbul]]u<center>]]		[[Datoteka:Sultan Ahmed Mosque Istanbul Turkey retouched.jpg\|350px\|mini\|<center>'''Džamija Sultana Ahmeda''' u [[Istanbul]]u<center>]]
	'''Ahmedija''' ili '''Džamija Sultana Ahmeda''' ([[turski]]: ''Sultanahmet Camii'') je turska državna [[džamija]] i znamenitost [[Istanbul]]a, najvećeg [[Turska\|turskog]] grada i nekadašnje prijestolnice [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]] (od 1453. do 1923.). Ona je jedna od nekolicine znanih i kao '''Plave džamije''' zbog plave keramike kojom su ukrašene površine vanjskih zidova. Izgrađena je u razdoblju od 1609. – 1616. god., tijekom vladavine [[Ahmed I.\|Ahmeda I.]] Poput ostalih džamija, sadrži grobnicu osnivača, [[medresa\|medresu]] i predvorje. Ahmedija je danas jedna od glavnih turističkih atrakcija u Istanbulu<ref>http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1189959256387&pagename=Zone-English-ArtCulture%2FACELayout {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20090903201919/http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1189959256387&pagename=Zone-English-ArtCulture%2FACELayout \|date=3. rujna 2009. }} Džamija sultana Ahmeda I.</ref>.		'''Ahmedija''' ili '''Džamija Sultana Ahmeda''' ([[turski]]: ''Sultanahmet Camii'') je turska državna [[džamija]] i znamenitost [[Istanbul]]a, najvećeg [[Turska\|turskog]] grada i nekadašnje prijestolnice [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]] (od 1453. do 1923.). Ona je jedna od nekolicine znanih i kao '''Plave džamije''' zbog plave keramike kojom su ukrašene površine vanjskih zidova. Izgrađena je u razdoblju od 1609. – 1616. god., tijekom vladavine [[Ahmed I.\|Ahmeda I.]] Poput ostalih džamija, sadrži grobnicu osnivača, [[medresa\|medresu]] i predvorje. Ahmedija je danas jedna od glavnih turističkih atrakcija u Istanbulu<ref>http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1189959256387&pagename=Zone-English-ArtCulture%2FACELayout {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20090903201919/http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1189959256387&pagename=Zone-English-ArtCulture%2FACELayout \|date=3. rujna 2009. }} Džamija sultana Ahmeda I.</ref>.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-02T12:15:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Sultan Ahmed Mosque Istanbul Turkey retouched.jpg|350px|mini|<center>'''Džamija Sultana Ahmeda''' u [[Istanbul]]u<center>]]
'''Ahmedija''' ili '''Džamija Sultana Ahmeda''' ([[turski]]: ''Sultanahmet Camii'') je turska državna [[džamija]] i znamenitost [[Istanbul]]a, najvećeg [[Turska|turskog]] grada i nekadašnje prijestolnice [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] (od 1453. do 1923.). Ona je jedna od nekolicine znanih i kao '''Plave džamije''' zbog plave keramike kojom su ukrašene površine vanjskih zidova. Izgrađena je u razdoblju od 1609. – 1616. god., tijekom vladavine [[Ahmed I.|Ahmeda I.]] Poput ostalih džamija, sadrži grobnicu osnivača, [[medresa|medresu]] i predvorje. Ahmedija je danas jedna od glavnih turističkih atrakcija u Istanbulu<ref>http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1189959256387&pagename=Zone-English-ArtCulture%2FACELayout {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903201919/http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1189959256387&pagename=Zone-English-ArtCulture%2FACELayout |date=3. rujna 2009. }} Džamija sultana Ahmeda I.</ref>.

== Povijest ==

[[Datoteka:Abdullah frères - Sultan Ahmet camii, Istanbul.jpg|mini|<center>Stara fotografija Ahmedije prije [[1895.]] god.]]
Nakon ponižavajućeg mira u Zsitvatoroku kojim je porazom okončao rat Osmanlija protiv Perzije, sultan [[Ahmed I.]] je odlučio napraviti veliku džamiju u Istanbulu kako bi udobrovoljio [[Alah]]u. Bila je to prva velika džamija nakon 40 godina. Za razliku od prijašnjih džamija koje su Ahmedovi prethodnici plaćali ratnim plijenom, Ahmed je zbog ratnih gubitaka bio primoran posegnuti u državnu blagajnu. Ovo je izazvalo bijes obrazovanih službenika (Alima).

Džamija se počela graditi na prestižnom mjestu negdašnje [[Konstantin Veliki|Konstantinove palače]]
gledajući na [[Aja Sofija|Aja Sofiju]] (tada najposjećeniju džamiju u Istanbulu) i [[hipodrom]]. Veliki dio južne strane džamije se nastavlja na temelje i svodove podruma Konstantinove palače. Nekoliko palača, koje su već postojale na tom mjestu, moralo je biti kupljeno (po velikoj cijeni) i srušeno (poput palače [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]]).

Gradnja je započela u kolovozu 1609. god. postavljanjem kamena temeljca od strane samog sultana. On je za gradnju zadužio svog kraljevskog arhitekta [[Sedefhar Mehmet Ağa|Mehmed Agu]], učenika i glavnog asistenta slavnog [[Sinan]]a. Organizacija izgradnje je detaljno opisana u osam knjiga koje se danas nalaze u muzeju [[Topkapı]] palače. Džamija je svečano otvorena 1617. god. (iako su vrata bila otvorena još od 1616.) molitvom sultana u državnoj loži (''hünkâr mahfil''). No, posljednji radovi na džamiji su dovršeni tek za njegova nasljednika [[Mustafa I.|Mustafe I.]]

== Odlike ==
[[Datoteka:Sultan Ahmed Mosque.jpg|mini|<center>Pogled na kupole i polukupole]]
Nacrt džamije se temelji na dvostoljetnoj arhitektonskoj tradiciji [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] džamija i [[Bizant]]skih crkvi. Ona spaja bizantske elemente obližnje [[Aja Sofija|Aje Sofije]] s tradicionalnom islamskom arhitekturom i smatra se najvećom džamijom klasičnog perioda otomanskog carstva (1437.1703.) <ref>http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1189959256387&pagename=Zone-English-ArtCulture%2FACELayout {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903201919/http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1189959256387&pagename=Zone-English-ArtCulture%2FACELayout |date=3. rujna 2009. }} Ahmedija (engl.)</ref>. Arhitekt Mehmed Aga je uspio spojiti ideje svog učitelja Sinana u neviđenu veličinu i sjaj. No, u unutrašnjosti nedostaje njegove kreativnosti.

Tlocrt džamije je nepravilan jer je arhitekt morao uklopiti neravno tlo na lokaciji. Plan džamije je temeljen na džamiji [[Šehzada|Šehzadi]] (1543.-1548.), prvom važnom djelu arhitekta [[Mimar Sinan|Sinana]], koja je imala isti kvadratičan plan i veliko dvorište. Ovaj hram je nadsvođen sustavom brojnih [[kupola]] i polukupola (od kojih svaku podupiru po tri eksedre), a završava velikom kupolom koja ima promjer 23.5 metra i visinu od 43 metra. Kupole podupiri golemi stupovi poput onih na [[Selimija|Selimiji]] u [[Edirne]]u. Glavna fasada je gledala na hipodrom. Mehmed Paşa je bio veoma oprezan i dao ih je izgraditi izrazito masivnima, pa su ih podrugljivo prozvali “slonovim stopama”. Ipak, općenit dojam džamije na promatrača je snažan u harmoniji stupnjevanja kupola koje vode prema glavnoj središnjoj kupoli.

Fasada prostranog unutrašnjeg dvorišta je urađena poput onoga na Sulejmaniji, osim dodataka minareta na kutovima kutnih kupola. Dvorište je veliko poput same džamije i okruženo je kolonadom nadsvođenih [[arkada]] (''revak''). Samo monumentalni uski portal dvorišta presjeca kolonadu arkada. U sredini joj se nalazi šestostrana fontana koja izgleda malena prema veličini dvorišta, a njena kupola ima [[stalaktiti|stalaktitnu]] konstrukciju iznad koje je mala rebrasta kupola na visokom [[tambur]]u.

Iznad vrata na zapadnom ulazu se nalazi teški metalni lanac koji je tu stajao kako bi sultan (koji je jedini smio tu ući jašući na konju) morao sagnuti glavu pri ulasku. Ovaj simbolični lanac je osiguravao poniznost vladara u božjoj blizini.

[[Datoteka:Mosq-ahmet0008.jpg|mini|300px|lijevo|<center>Unutrašnjost džamije s pogledom na [[mihrab]] (u daljini) i vladarskom ložom (desno)]]
Donji dijelovi unutrašnjih zidova i stubova ukrašeni su s preko 20,000 ručno izrađenih keramičkih pločica s preko 50 raznih oblika tulipana (izrađenih u [[Iznik]]u (drevna Nicaea). Dok su pločice donjih nivoa tradicionalnije u dizajnu, one na gornjim galerijama su plamteće u prikazu cvijeća, voća i čempresa. Izrađene su pod budnim okom lončarskog majstora Kaşıcı Hasana i Mustafe Mersin Efendije iz Avanosa ([[Kapadocija]]). No, kako je cijenu pločica sultan unaprijed dogovorio i nije se smjela mijenjati, ni kada im je tržišna vrijednost porasla, one kasnije postavljene su slabije kvalitete. Boje su im izblijedile ili se promijenile (crvena u rđavu, a zelena u tamno plavu), a glazura im je izgubila sjaj. Keramika na stražnjem balkonu je od recikliranih pločica s palače [[Topkapı]], koja je bila oštećena u požaru 1574. god.

[[Datoteka:Blue mosque Istanbul 2007 Roof.jpg|mini|<center>Pogled na unutrašnje dekoracije središnje kupole<center>]]
Više od 200 vitraja zanimljivog dizajna propuštaju prirodno svjetlo koje se spaja sa svjetlošću s lustera u obliku nojevih jaja (zbog vjerovanja kako ovaj oblik onemogućava pojavu paučine).<ref>[http://www.muslimheritage.com/features/default.cfm?Page=4&ArticleID=430 Islamska ostavština na MuslimHeritage.com]</ref>. Ukrasi su uglavnom stihovi iz [[Kuran]]a, većinom djelo slikara [[Seyyid Kasim Gubari|Gubarija]], kojeg su smatrali najvećim kaligrafom svog vremena. Podovi su prekriveni tepisima koje vjernici sami mijenjaju ako dotraju i izgube sjaj. Podovi središnje galerije su ukrašeni bogatim [[inkrustacija]]ma. Središnja kupola ima 28 prozora (od kojih su 4 slijepa), a svaka polukupola ima 14, dok eksedra ima 5.

Mihrab je vješto isklesan od najboljeg marora sa stalatitnim nišama i dvostrukom pločom s natpisima iznad. S desna mu se nalazi bogato ukrašena “propovjedaonica” (''minber''), odakle [[Imam]] vodi molitvu svako podne, petkom i na blagdane. On se nalazi na takvom mjsetu da se može ćuti i kada je džamija najpunija.

Kraljevski kiosk se nalazi u jugoistočnom kutu, a sastoji se od platforme, lože i dvije manje sobe za odmor koje su povezane s kraljevskom ložom (''hünkâr mahfil'') na gornjoj galeriji. Ona je postala sjedištem velikog [[vezir]]a za vrijeme pobune [[Janjičar]]a 1826. god. Ovu ložu nosi 10 stupova i ima svoj osobni mihrab koji je ukrašen ružama od [[jantar]]a i zlata<ref>Öz, T., "Sultan Ahmed Camii' u Vakiflar Dergisi, I, Ankara, 1938.</ref> te sa stotinu pozlaćenih stihova iz Kurana<ref>Evliya Efendi, ''Putopisi s putovanja po Europi i Aziji u 18. stoljeću'', London, 1846. god.</ref>

Na velikim zidnim pločama Ametli Kasım Gubarım, slavni [[Kaligrafija|kaligraf]] iz 17. st., je napisao imena [[kalif]]a i stihove iz Kurana, ali su danas zamjenjeni čestim restauracijama.

== Poveznice ==
* [[Islamska umjetnost i arhitektura]]
* [[Selimija]]
* [[Sulejmanija]]
* [[Aja Sofija]]

== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:SultanAhmetMosqueCourtyard.jpg|<center>Pogled na kupole iz dvorišta
Slika:Blue Mosque Courtyard Dusk Wikimedia Commons.jpg|<center>Ahmedija u sutonu
Slika:Blue mosque2.jpg|<center>Pogled sa Sultanahmedovog trga
Slika:Blekitny Meczet RB1.jpg|<center>Ahmedija pod reflektorima
Slika:Sultan Ahmed Mosque 02.JPG|<center>Arkade unutrašnjeg dvorišta i fontana
Slika:SultanAhmetMosqueInterior.jpg|<center>Unutrašnjost džamije
Slika:Blue Mosque Interior 2009.JPG|<center>Molitveni dio
Slika:Mosq-ahmet0003.jpg|<center>Intarzije na mramoru galerije
Slika:Blue Mosque.ogv|<center>Kratki video
Slika:Blue Mosque Istanbul Mirrored.JPG|<center>Džamija sultana Ahmeda Camija iz parka
</gallery>

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Izvori ==
*Goodwin G., "Povijest otomanske arhitekture"; Thames & Hudson Ltd., London, 2003.; {{ISBN|0-500-27429-0}}
*Sheila S. Blair, Jonathan M. Bloom - "Islamska umjetnost i arhitektura od 1250.-1800.", Yale University Press, 1994.; {{ISBN|0300058888}}

==Vanjske poveznice==
{{Commons|Sultan Ahmed Mosque}}
* [http://www.3dmekanlar.com/blue_mosque.htm Virtualni obilazak Ahmedije]
*[https://web.archive.org/web/20090903201919/http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?c=Article_C&cid=1189959256387&pagename=Zone-English-ArtCulture%2FACELayout Ahmedija]
* [http://www.gezginrehberi.com/Detail.aspx?c=193 Plava džamija]

{{Svjetska baština u Turskoj}}

[[Kategorija:Džamije u Istanbulu]]
[[Kategorija:Osmansko Carstvo]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]]

Ahmedija - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica