WikiSysop: bnz

2022-04-28T12:38:11Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 12:38
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ahdnama'''-->~~'''Ahdnama''' (tur. ahidnâme: političko jamstvo, povelja, ar. ‘ahd: jamstvo + perz. nāme: knjiga, dokument), povelja koju su osmanski osvajači izdavali katoličkim zajednicama, dajući im određena prava.<ref name="enciklopedija"/><ref name="Džaja"/>		'''Ahdnama''' (tur. ahidnâme: političko jamstvo, povelja, ar. ‘ahd: jamstvo + perz. nāme: knjiga, dokument), povelja koju su osmanski osvajači izdavali katoličkim zajednicama, dajući im određena prava.<ref name="enciklopedija"/><ref name="Džaja"/>

	Ahdnama predstavlja političku ugovor odnosno povelju.<ref name=ijf>[https://www.ijf.hr/upload/files/file/PV/2016/7/vuksic.pdf Institut za javne financije] Zdravko Vukšić: ''Harač''. POREZNI VJESNIK 7-8/2016. str. 143 (pristupljeno 9. studenoga 2019.)</ref>		Ahdnama predstavlja političku ugovor odnosno povelju.<ref name=ijf>[https://www.ijf.hr/upload/files/file/PV/2016/7/vuksic.pdf Institut za javne financije] Zdravko Vukšić: ''Harač''. POREZNI VJESNIK 7-8/2016. str. 143 (pristupljeno 9. studenoga 2019.)</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-17T23:59:05Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Ahdnama''' (tur. ahidnâme: političko jamstvo, povelja, ar. ‘ahd: jamstvo + perz. nāme: knjiga, dokument), povelja koju su osmanski osvajači izdavali katoličkim zajednicama, dajući im određena prava.<ref name="enciklopedija"/><ref name="Džaja"/>

Ahdnama predstavlja političku ugovor odnosno povelju.<ref name=ijf>[https://www.ijf.hr/upload/files/file/PV/2016/7/vuksic.pdf Institut za javne financije] Zdravko Vukšić: ''Harač''. POREZNI VJESNIK 7-8/2016. str. 143 (pristupljeno 9. studenoga 2019.)</ref>

Među ahdnamama, ističu se ahdname podijeljene katolicima carigradskog predgrađa Galate nakon što su Osmanlije osvojile Carigrad [[1453.]] g. te katolicima Bara prigodom zauzeća ovoga grada 1575. godine. Ističe se i Ahdnama koju je izdao osmanski sultan [[Mehmed II. Osvajač]] tijekom [[osmansko osvajanje Bosne]],<ref name="enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=924 Ahdnama], Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža</ref> fojnička ahdnama, dubrovačka ahdnama iz 1575.<ref>Bajrakterević, Sulejman. Spor između Dubrovačke Republike i turskog zakupnika skele u Vacu u vezi s trgovinom kožama, [http://hrcak.srce.hr/file/124554 Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti / Zbornik Zavoda za povijesne znanosti IC JAZU / Zbornik Historijskog zavoda JA / Zbornik Historijskog instituta JA, Vol.3 No.- Ožujak 1960.] str. 345.</ref><ref>Dubrovačka je isposlovana preko njenih poslanika Mihe Rovića i Nikole Sorkočevića, u kojoj su sve privilegije i obveze Dubrovačke Republike prema Porti, reguliranje trgovine u Carigradu, Brusi, Drinopolju Rumeliji i dr. U: Bajrakterević, Sulejman. Spor između Dubrovačke Republike i ..., str. 345 </ref>

== Povijest ==
Važnost ahdname je u tome što u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] [[Kršćanstvo|kršćani]] nisu smjeli praviti nikakvu propagandnu konkurenciju [[Islam|islamu]]. Uz to su sve kršćanske ustanove i crkve bile osuđene na to da izgledaju kako jesu bez mogućnosti popravka ili novogradnje. Održavanje odnosno obnavljanja crkvenih zgrada, povlačilo je za sobom mnogo pravne procedure koja je u pravilu bila skupa. Osmansko je Carstvo ustrojilo vjerski sustav na takav način da je stimuliralo prelazak s kršćanstva na islam, destimuliralo ostajanje u kršćansvu, a prelazak s islama na kršćanstvo zabranjen smrtnom kaznom. <ref name="Džaja"/>

Kršćani su bili politički diskriminirani i nisu nikako smjeli sudjelovati u aktivnom političkom životu, zbog čega su javne i državne službe obavljali jedino muslimani.
Pravna podloga i smjernica za donošenje odredaba o kršćanskim zajednicama u sklopu osmanske države bile su [[dimmu-odredbe]].<ref name="Džaja"/>

Pored rečenog nije bila ista pravna i politička praksa za sve kršćane. [[Istočne pravoslavne Crkve]] uživale su više priznanja i nadležnosti nad svojim vjernicima negoli [[Katolička crkva|katolička Crkva]]. Razlog je bio zbog toga što se sav pravoslavni visoki kler nalazio se unutar osmanskih granica, dok je katolicima vrhovni poglavar bio je [[Papa]], ideološki i politički protivnik islama i osmanske vlasti, koji je bio poglavar susjednih država s kojima su Osmanlije bile u stalnom ratnom stanju i koje su bile jedini pravi ozbiljni neprijatelj koji je mogao vojno ugroziti Osmanlije. Zbog toga je u krajevima pod osmanskom vlašću važilo da je Porta službeno prizanala pravoslavne metropolite i biskupe kao visoke crkvene dostojanstvenike, dok to nije važilo za katoličke biskupe, koji su morali djelovati iz izgnanstva. Katolike su Osmanlije tretirale prema zemljopisnom kriteriju, kao kolektive, posebno po većim gradovima s jačim katoličkim poslovnim građanstvom. Tim je zajednicama osmanska vlast izdavala ahdname, kojima im je jamčila samobitnost, slobodu kretanja duhovnika, vršenje vjerskih obreda (ali uz razna ograničenja u duhu dímma-odredbi), nepovrjedivost imovine, te izuzetost od poreza onih članova koji su živjeli od milostinje.<ref name="Džaja"/>

== Ahdnama iz 1464. ==
Ahdnamom je sultan dao prava [[franjevci]]ma. Njome im je omogućeno slobodno obavljanje vjerske službe. Tradicija govori da ju izdana 1463. ili 1464. fra [[Anđeo Zvizdović|Anđelu Zvizdoviću]] na polju [[Milodraževo|Milodraževu]] <ref name="enciklopedija"/>, u sultanovu logoru na Milodraževu između Kiseljaka i Busovače za vrijeme sultanova glavnog vojnog pohoda protiv Bosne. <ref name="Džaja">Džaja, Srećko M. Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini od Kulina bana do austro-ugarske okupacije[http://hrcak.srce.hr/file/149917 Croatica Christiana Periodica, Vol.16 No.30 Prosinac 1992.], str. 167-168</ref>
Legenda govori da je fra Anđeo odvažnim nastupom pred sultanom Mehmedom II. skrenuo pozornost sultanu kako bi mogao zaustaviti bježanje katoličkog pučanstva, posebno trgovaca, zanatlija i tehničara u bosanskim rudnicima, zbog čega je sultan, da bi spriječio odlazak pučanstva, izdao ahdnamu. <ref name="Džaja"/>

Ovim osmanskim dokumentom dvije strane daju ustupak: franjevci priznaju osmanskog sultana za svojega gospodara, dok im s druge strane on daje [[sloboda vjere|slobodu vjere]] i djelovanja. Glede forme, sadržaja i osobne prisege, Ahdnama je bila po snazi [[međunarodni ugovor]]. <ref name="enciklopedija"/>

Smatra se da je vrlo vjerojatno postojala i ahdnama koju je Mehmed Osvajač izdao i srebreničkim franjevcima, a datira iz 1462. godine<ref name="enciklopedija"/>, nakon zauzeća Srebrenice. Ova je u cijelosti izgubljena. <ref name="Džaja"/>

Izvornik ahdname iz 1463. nije sačuvan, nego je javnosti ostala dostupna u prijepisima<ref name="enciklopedija"/> odnosno i prepričanom obliku, zbog čega su neki povjesničari smatrali da ahdnama nije ni izdata, nego da se radi o gruboj krivotvorini.<ref name="Džaja"/>
Tekst ove ahdname objavio je [[Hazim Šabanović]] 1949. godine.<ref name="enciklopedija"/>
Kritička istraživanja u novije vrijeme (Hazim Šabanović, Vančo Boškov) odbacila su mjesta sumnjama u stvarnost postojanja ahdnam i utvrdila da se radi o stvarno izdanom dokumentu.<ref name="Džaja"/> Istim je utvrđeno da ahdnama nije tako slobodarska kao neka [[magna charta libertatum]], kako se ponekad pomisli zbog svečanog tona sultanskih riječi.<ref name="Džaja"/>

Ipak, Ahdnama ima vrijednost kao temeljni dokument osmanskog zakonodavca, kojim se priznalo zasebni kulturni i politički identitet neetabliranog bosansko-hercegovačkog katoličanstva pod vodstvom franjevaca. Ovisno o stanju u državi, ratovima, gladima, velikim seobama, epidemijama i česti pograničnim čarkama, ahdname su ponekad poštivane, ponekad sužavane ili poništavane, ovisno o okolnostima, prije svega financijskim potrebama Carstva i u uvelike korumpiranog osmanskog činovništva te pravoslavnog klera koje je sve nastojalo svaliti na katolike.<ref name="Džaja"/>

== Vidi ==
* [[Berat]] (carski patent)

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*Lučić, Ivo. Ahdnama opet potiče povijesni nesporazum katolika i muslimana, [http://www.vecernji.hr/ahdnama-opet-potice-povijesni-nesporazum-katolika-i-muslimana-1010610 Večernji list], 16. lipnja 2015.

[[Kategorija:Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]]

Ahdnama - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica