WikiSysop: bnz

2022-04-28T11:41:54Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 11:41
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Aguano'''-->~~'''Aguano''' (Uguano, Aguanu, Awano, Santa Crucino), indijansko pleme ili narod nastanjen u prašumama na području rijeke [[Marañón (rijeka)\|Marañon]] u [[Peru]]u, na donjoj [[Huallaga\|Huallagi]] i gornjem toku rijeke [[Samiria]] u departmanu Huánuco, [[Peru]]. Suvremeni jezikoslovci vode ih jezički kao neklasificirane, ali je njihovo izvorno porijeklo možda [[panoan]]sko<ref>[http://www.biodiversitylibrary.org/item/87520#page/321/mode/1up Handbook of So. Am. Indians]</ref>.		'''Aguano''' (Uguano, Aguanu, Awano, Santa Crucino), indijansko pleme ili narod nastanjen u prašumama na području rijeke [[Marañón (rijeka)\|Marañon]] u [[Peru]]u, na donjoj [[Huallaga\|Huallagi]] i gornjem toku rijeke [[Samiria]] u departmanu Huánuco, [[Peru]]. Suvremeni jezikoslovci vode ih jezički kao neklasificirane, ali je njihovo izvorno porijeklo možda [[panoan]]sko<ref>[http://www.biodiversitylibrary.org/item/87520#page/321/mode/1up Handbook of So. Am. Indians]</ref>.

	Aguano vlastiti sastoje se od podplemena [[Seculusepa]], [[Chilaca]], [[Meliquine]] i [[Tivilo]] ili Tibilo a pripadala su im i plemena [[Maparina]] i [[Cutinana]]. Danas više ne govore vlastitim jezikom nego se služe sa [[Quechua]] ili [[španjolski]]m. Quechua jezik uveden je u vrijeme za ili nakon konkviste (španjolskog osvajanja)		Aguano vlastiti sastoje se od podplemena [[Seculusepa]], [[Chilaca]], [[Meliquine]] i [[Tivilo]] ili Tibilo a pripadala su im i plemena [[Maparina]] i [[Cutinana]]. Danas više ne govore vlastitim jezikom nego se služe sa [[Quechua]] ili [[španjolski]]m. Quechua jezik uveden je u vrijeme za ili nakon konkviste (španjolskog osvajanja)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T09:27:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Aguano''' (Uguano, Aguanu, Awano, Santa Crucino), indijansko pleme ili narod nastanjen u prašumama na području rijeke [[Marañón (rijeka)|Marañon]] u [[Peru]]u, na donjoj [[Huallaga|Huallagi]] i gornjem toku rijeke [[Samiria]] u departmanu Huánuco, [[Peru]]. Suvremeni jezikoslovci vode ih jezički kao neklasificirane, ali je njihovo izvorno porijeklo možda [[panoan]]sko<ref>[http://www.biodiversitylibrary.org/item/87520#page/321/mode/1up Handbook of So. Am. Indians]</ref>.

Aguano vlastiti sastoje se od podplemena [[Seculusepa]], [[Chilaca]], [[Meliquine]] i [[Tivilo]] ili Tibilo a pripadala su im i plemena [[Maparina]] i [[Cutinana]]. Danas više ne govore vlastitim jezikom nego se služe sa [[Quechua]] ili [[španjolski]]m. Quechua jezik uveden je u vrijeme za ili nakon konkviste (španjolskog osvajanja)

U vrijeme dolaska [[španjolci|Španjolaca]] u 16. stoljeću žive sjeverno od rijeke [[Marañón]]. Aguani gorki neprijatelji Chamicura i u strahu od Španjolaca prvi počinju [[1653.]] trgovačke veze sa jačim plemenom [[Cocama]]. Sljedeće se godine privučeni darovima u željeznoj europskoj robi, počinju doseljavat na misiju na donjoj Huallagi, gdje su se (zbog neslaganja među sobom) podijelili u 3 zasebna sela. Nakon epidemije bilo ih je oko 1.000. Skupina Tibilo (Tivilo) koja je bila u zadjevici sa [[Chamicuro|Chamicurima]] odvojila se u posebno naselje San Lorenzo de los Tibilos. Godine 1737 naselje San Xavier de los Chamicuros ma ukupno 237 stanovnika a San Antonio Abad 92. Sredinom 18. stoljeća decimirale su ih uvezene europske [[bolest]]i, kao i ratovi protiv tradicionalnih neprijatelja [[Jívaro]]sa u kojima su oni bili saveznička vojska Španjoilcima. Godine [[1758.]] žive zajedno sa Chamicurama na San Xavieru. U a9. stoljeću Aguanosi su koncentrirani u Santa Cruzu na donjoj [[huallaga|Huallagi]] gdje ih [[1851.]] ima 350 (Herndon i Gibbon 1853); 300 [[1859.]] (Raimondi 1863). U isto to vrijeme bilo je 80 Tivilosa u selu Maipuco na rijeci [[Marañón]]<ref>[http://www.biodiversitylibrary.org/item/88011#page/649/mode/1up Handbook of So. Am. Indians]</ref>.

Tessmann (1930) piše da ih je [[1925.]] preostalo svega 100 i da su potpuno akulturirani i počeli su sebe nazivati Santacrucinos.

O izvornoj religiji nije ništa poznato, a danas su [[rimokatolici]]<ref>[http://worldmap.org/maps/other/profiles/peru/PE.pdf Missionary Atlas Project]</ref>. Godine [[1959.]] preostalo ih je tek 40 obitelji u [[Santa Cruz de Huallaga]].

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=AGA AGUANO: a n extinct language of Peru]

[[Kategorija:Izolirane grupe Indijanaca]]
[[Kategorija:Peruanski Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]

[[ast:Aguano]]
[[es:Idioma aguano]]
[[gl:Lingua aguano]]

Aguano - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica