Afrički divlji pas - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T15:33:46Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

@@ Redak 59: / Redak 59: @@
 ==Drugi projekti==
-{{WProjekti
 [[Kategorija:Pravi psi]]

WikiSysop: bnz

2022-04-15T07:15:24Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 07:15
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Afrički divlji pas'''-->~~{{Taksokvir		{{Taksokvir
	\|boja = pink		\|boja = pink
	\|naziv = Afrički divlji pas<ref>Wozencraft, W. C. (16 November 2005). in Wilson, D. E., and Reeder, D. M. (eds): Mammal Species of the World, 3rd edition, Johns Hopkins University Press. {{ISBN\|0-801-88221-4}}.</ref>		\|naziv = Afrički divlji pas<ref>Wozencraft, W. C. (16 November 2005). in Wilson, D. E., and Reeder, D. M. (eds): Mammal Species of the World, 3rd edition, Johns Hopkins University Press. {{ISBN\|0-801-88221-4}}.</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T02:24:22Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 02:24
Redak 26:		Redak 26:
	Krzno afričkog divljeg psa crne je, smeđkaste i bijele boje, prošarano mrljama različitih oblika i veličina. Njegovo znanstveno ime glasi ''Lycaon pictus'', koje dolazi iz [[grčki jezik\|grčke riječi]] "obojeni [[vuk]]". Imaju dugačak i kitnjast rep, kao i velike, zaobljene uši. Niži dijelovi udova obično su svijetlije obojeni.		Krzno afričkog divljeg psa crne je, smeđkaste i bijele boje, prošarano mrljama različitih oblika i veličina. Njegovo znanstveno ime glasi ''Lycaon pictus'', koje dolazi iz [[grčki jezik\|grčke riječi]] "obojeni [[vuk]]". Imaju dugačak i kitnjast rep, kao i velike, zaobljene uši. Niži dijelovi udova obično su svijetlije obojeni.

	Mužjaci obično teže od 17 do 36 kilograma.<ref name="AP">{{~~cite web~~ \| url = http://www.encyclopedia.com/doc/1G1-17909878.html \| title = Animal Info - Wild Dog \| work = \| publisher = \| accessdate = 2007-06-08}}</ref> U ramenima je visok 75 centimetara, a dužina tijela prosječno iznosi 100 centimetara, dok je rep dužine od 30 do 45 centimetara. Psi iz južnijih dijelova Afrike su obično krupniji od onih iz istočnih i zapadnih područja Afrike. [[Spolni dimorfizam]] je prisutan u maloj mjeri, sudeći po kosturu mužjaka, koji je za 3-7% veći od ženkinog.		Mužjaci obično teže od 17 do 36 kilograma.<ref name="AP">{{Citiranje weba \| url = http://www.encyclopedia.com/doc/1G1-17909878.html \| title = Animal Info - Wild Dog \| work = \| publisher = \| accessdate = 2007-06-08}}</ref> U ramenima je visok 75 centimetara, a dužina tijela prosječno iznosi 100 centimetara, dok je rep dužine od 30 do 45 centimetara. Psi iz južnijih dijelova Afrike su obično krupniji od onih iz istočnih i zapadnih područja Afrike. [[Spolni dimorfizam]] je prisutan u maloj mjeri, sudeći po kosturu mužjaka, koji je za 3-7% veći od ženkinog.

	Afrički lovački psi imaju 42 [[zub]]a u [[čeljust]]ima. Zubna formula je:		Afrički lovački psi imaju 42 [[zub]]a u [[čeljust]]ima. Zubna formula je:
Redak 36:		Redak 36:
	\|}		\|}

	[[Pretkutnjak\|Pretkutnjaci]] su relativno krupni u usporedbi s pretkutnjacima drugih [[psi\|pasa]]. Ovo im omogućuje snažan ugriz, dopuštajući im da svladaju velike količine kostiju, kao što je slučaj s [[hijene\|hijenama]].<ref name="SA">{{~~cite web~~ \| url = http://www.lioncrusher.com/animal.asp?animal=2 \| title = African Wild Dog (Lycaon pictus) \| work = \| publisher = Lioncrusher's Domain \| accessdate = 2007-06-08 \| archiveurl = https://web.archive.org/web/20070708095409/http://www.lioncrusher.com/animal.asp?animal=2 \| archivedate = 8. srpnja 2007. }}</ref> Na osnovu izvršenih studija, ustanovljeno je da, od svih ostalih [[Grabežljivac\|grabežljivih]] sisavaca, afrički divlji psi imaju najviši kvocijent snage ugriza koji iznosi 142.<ref>Wroe, Stephen & McHenry, Colin (16. listopad 2004), "Bite club: comparative bite force in big biting mammals and the prediction of predatory behaviour in fossil taxa", Proc. R. Soc. B, doi:10.1098/rspb.2004.29867y</ref>		[[Pretkutnjak\|Pretkutnjaci]] su relativno krupni u usporedbi s pretkutnjacima drugih [[psi\|pasa]]. Ovo im omogućuje snažan ugriz, dopuštajući im da svladaju velike količine kostiju, kao što je slučaj s [[hijene\|hijenama]].<ref name="SA">{{Citiranje weba \| url = http://www.lioncrusher.com/animal.asp?animal=2 \| title = African Wild Dog (Lycaon pictus) \| work = \| publisher = Lioncrusher's Domain \| accessdate = 2007-06-08 \| archiveurl = https://web.archive.org/web/20070708095409/http://www.lioncrusher.com/animal.asp?animal=2 \| archivedate = 8. srpnja 2007. }}</ref> Na osnovu izvršenih studija, ustanovljeno je da, od svih ostalih [[Grabežljivac\|grabežljivih]] sisavaca, afrički divlji psi imaju najviši kvocijent snage ugriza koji iznosi 142.<ref>Wroe, Stephen & McHenry, Colin (16. listopad 2004), "Bite club: comparative bite force in big biting mammals and the prediction of predatory behaviour in fossil taxa", Proc. R. Soc. B, doi:10.1098/rspb.2004.29867y</ref>

	=== Razmnožavanje i društveni život ===		=== Razmnožavanje i društveni život ===

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-31T21:30:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir
|boja = pink
|naziv = Afrički divlji pas<ref>Wozencraft, W. C. (16 November 2005). in Wilson, D. E., and Reeder, D. M. (eds): Mammal Species of the World, 3rd edition, Johns Hopkins University Press. {{ISBN|0-801-88221-4}}.</ref>
|slika = Lycaon pictus.jpg|slika_širina = 240px
|slika_opis = Afrički divlji pas
|status = EN
|regnum = [[Životinje|Animalia]]
|phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
|classis = [[Sisavci|Mammalia]]
|ordo = [[Carnivora]]
|familia = [[Canidae]]
|subfamilia = [[Caninae]]
|genus = '''''Lycaon'''''
|genus_autorstvo = [[Joshua Brookes|Brookes]], 1827
|species = '''''L. pictus'''''
|dvoimeno = ''Lycaon pictus''
|dvoimeno_autorstvo = ([[Coenraad Jacob Temminck|Temminck]], [[1820.]])
|karta_raspon = African Wild Dog Distrbution.jpg
|karta_raspon_širina = 240px
|karta_raspon_opis = Rasprostranjenost afričkog divljeg psa
}}

'''Afrički divlji pas''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Lycaon pictus'') [[sisavac]] je [[mesožder]] iz porodice [[pas]]a, rasprostranjen jedino u Africi, obično u savanama i ostalim osvijetljenim šumskim područjima. U engleskom je jeziku također poznat pod nazivima kao što su '''afrički lovački pas''', '''pjegavi pas''' i '''obojeni vuk''', '''Wildehond''' u afrikaans jeziku, i '''Mbwa mwitu''' u shvahili jeziku. Jedina je vrsta unutar roda '''''Lycaon'''''. U starijoj ali i u novijoj literaturi ovu vrstu nazivaju '''hijenski pas'''<ref>Život životinja, Alfred Edmund Brehm, nakladnici: Cankarjeva založba Ljubljana, Prosvjeta Zagreb, Sveučilišna naklada Liber Zagreb, izdanje Ljubljana, Zagreb 1983.</ref><ref>Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod ''Miroslav Krleža'', Zagreb, 2002., {{ISBN|953-6036-34-7}} (dio 4.)</ref>, a danas ga nazivaju i ''afrički lovački pas''.
== Anatomija ==

Krzno afričkog divljeg psa crne je, smeđkaste i bijele boje, prošarano mrljama različitih oblika i veličina. Njegovo znanstveno ime glasi ''Lycaon pictus'', koje dolazi iz [[grčki jezik|grčke riječi]] "obojeni [[vuk]]". Imaju dugačak i kitnjast rep, kao i velike, zaobljene uši. Niži dijelovi udova obično su svijetlije obojeni.

Mužjaci obično teže od 17 do 36 kilograma.<ref name="AP">{{cite web | url = http://www.encyclopedia.com/doc/1G1-17909878.html | title = Animal Info - Wild Dog | work = | publisher = | accessdate = 2007-06-08}}</ref> U ramenima je visok 75 centimetara, a dužina tijela prosječno iznosi 100 centimetara, dok je rep dužine od 30 do 45 centimetara. Psi iz južnijih dijelova Afrike su obično krupniji od onih iz istočnih i zapadnih područja Afrike. [[Spolni dimorfizam]] je prisutan u maloj mjeri, sudeći po kosturu mužjaka, koji je za 3-7% veći od ženkinog.

Afrički lovački psi imaju 42 [[zub]]a u [[čeljust]]ima. Zubna formula je:

{| style="margin: 0 0 0.5em 1em; border-collapse:collapse; text-align:center;" border="1"
|'''3.1.4.2'''
|-
|'''3.1.4.3'''
|}

[[Pretkutnjak|Pretkutnjaci]] su relativno krupni u usporedbi s pretkutnjacima drugih [[psi|pasa]]. Ovo im omogućuje snažan ugriz, dopuštajući im da svladaju velike količine kostiju, kao što je slučaj s [[hijene|hijenama]].<ref name="SA">{{cite web | url = http://www.lioncrusher.com/animal.asp?animal=2 | title = African Wild Dog (Lycaon pictus) | work = | publisher = Lioncrusher's Domain | accessdate = 2007-06-08 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070708095409/http://www.lioncrusher.com/animal.asp?animal=2 | archivedate = 8. srpnja 2007. }}</ref> Na osnovu izvršenih studija, ustanovljeno je da, od svih ostalih [[Grabežljivac|grabežljivih]] sisavaca, afrički divlji psi imaju najviši kvocijent snage ugriza koji iznosi 142.<ref>Wroe, Stephen & McHenry, Colin (16. listopad 2004), "Bite club: comparative bite force in big biting mammals and the prediction of predatory behaviour in fossil taxa", Proc. R. Soc. B, doi:10.1098/rspb.2004.29867y</ref>

=== Razmnožavanje i društveni život ===
Afrički divlji psi su izraženo socijalne životinje koje žive u [[čopor]]ima. U prosjeku, čopor čini oko 20 jedinki, no čini se da je ranije, dok je vrsta još bila brojnija, bio moguć i čopor od 40 do 100 jedinki. Hijerarhija u skupini nije tako izražena kao kod [[vuk]]ova tako da se u starijoj literaturi mogu naći navodi, da uopće ne postoji hijerarhija. No, zapravo kao i kod vukova, i u čoporu ovih pasa postoji [[alfa jedinka|alfa par]]. Ali nema borbi za hijerarhijski položaj, a agresivnost između članova čopora gotovo da ne postoji.

Spolno zreli ovi psi postaju s 12 do 18 mjeseci. Pare se u bilo koje doba godine, najčešće od ožujka do lipnja, kad je u Africi druga polovina kišne sezone. U jednom okotu, na svijet dolazi od 2 do 19 mladunaca, ali najčešće postoji 10 mladunaca. Vrijeme koje prođe između dva okota je od 12 do 14 mjeseci, s tim da će se ženka već poslije 6 mjeseci ošteniti ako prethodno leglo ugine. Mladunci dolaze na svijet u iskopanoj jami napuštenoj od strane neke druge životinje. [[sisanje|Sišu]] oko 10 tjedana. Poslije tri mjeseca provedena u jazbini, mladi je napuštaju i počinju pratiti čopor. Kad su stari otprilike 11 mjeseci, sposobni su ubiti manji plijen, ali tek s 12-14 mjeseci su spremni brinuti se sami o sebi. U vrijeme dok mladunci ne mogu pratiti čopor, jedna ili više jedinki ostaje uz mladunce do povratka čopora. Jedino majka ih doji, ali svu ostalu brigu o mladuncima preuzima cijeli čopor. Životinje koje su sudjelovale u lovu, po povratku "povrate" dio plijena kojim se hrane jedinke koje su ostale uz mladunce, kao i mladunci.

Nakon 14 do 30 mjeseci, kada dostignu punu spolnu zrelost, ženke će se odvojiti od svog matičnog čopora i prići će čoporu drugih mladih ženki, za razliku od mužjaka, koji najčešće ostaju s čoporom gdje su se rodili. Ova osobina razlikuje ih od ostalih pasa i [[mačke|mačaka]] koji žive u čoporima. Kod afričkih divljih pasa, ženke su te koje se bore oko prevlasti za parenje sa mužjacima. Često je dominantna ženka ta koja će jedina uspjeti podići svoje potomke.

=== Lov i prehrana ===
Afrički divlji psi imaju najjači ugriz od svih ostalih pripadnika porodica pasa i mačaka. Afrički divlji psi love u čoporu. Kao i većina ostalih pripadnika porodice pasa, oni jure za svojim plijenom na otvorenim ravnicama. Tijekom lova, razvijaju brzinu veću od 70 kilometara na sat, a vrlo su izdržljivi, i mogu dugo pratiti lovinu. Blizu 80% od ukupnog lova završi uspješno. Čopor koristi različite zvukove kako bi obavijestio članove o poziciji tijekom lova, a u praćenju lovine se smjenjuju. To je razlog zašto blizu 80% od ukupnog [[lov]]a završi uspješno.

Dominantni mužjak daje signal kada je vrijeme za napad. Jureći za njim, plijen dovode do iznemoglosti, kada se okupljaju oko njega žestoko ga zaskačući. Grizu ga za slabine i trbuh, skidajući [[koža|kožu]] svojim jakim [[zubi]]ma. Žrtva je pojedena poluživa u roku od nekoliko minuta. Pri podjeli plijena sudjeluju svi psi čopora, čak i oni koji nisu sudjelovali pri lovu. Veličina plijena kojeg mogu savladati kreće se od 20 do 90 kilograma, a [[Thompsonova gazela]] je vrlo česti plijen afričkih divljih pasa. Oni katkada love i krupnije životinje, težine oko 300 kilograma. Srazmjerno težini čopora, na dan pojedu oko 150 kilograma mesa. Potreba za vodom je minimalna, jer svu potrebnu tekućinu nalaze u tijelu žrtve. Događa se da plijen koji ubiju bude ukraden od strane [[lav]]ova, [[hijene|hijena]] ili [[leopard]]a.

== Status ==
Afrički divlji psi ugrožena su vrsta. Prijeti im opasnost od lova i gubitka staništa. Potrebna su im velika lovišta, često 500 km<sup>2</sup> ili više, i u stalnoj su opasnosti od većih grabežljivaca, posebno lavova i [[pjegava hijena|pjegavih hijena]]. Lavovi često ubiju mnogo pasa, ali ih ne jedu. Nažalost, većina afričkih [[nacionalni park|nacionalnih parkova]] ne pokriva dovoljnu površinu potrebnu za normalan život i lov ovih sisavaca, zato mnogi divlji psi prelaze na nezaštićene teritorije. Čak [[Krügerov nacionalni park]] s veličinom od 20.000 km<sup>2</sup>, dobro stanište s dovoljno lovine, nastanjuje samo oko 400 jedinki ove vrste.

Njihova izražena društvenost ih također ugrožava. Jednako kako brinu o mladuncima, brinu i o ranjenim i bolesnim članovima čopora. Kako su ugroženi [[bjesnoća|bjesnoćom]] i [[štenećak]]om, ako se jedna jedinka razboli, to najčešće biva pogubno za cijeli čopor.

== Izvori ==
{{izvori}}

==Drugi projekti==
{{WProjekti
|commons = Lycaon pictus
|commonshr = Afrički divlji pas
|commonscat =
|commonscathr =
|wikivrste = Lycaon pictus
|wikivrstehr = Afričkom divljem psu
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

[[Kategorija:Pravi psi]]