WikiSysop: bnz

2022-04-08T18:47:20Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2022. u 18:47
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Aerostat'''-->~~[[datoteka:2006 Ojiya balloon festival 006.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Balon na vrući zrak\|Baloni na vrući zrak]].]]		[[datoteka:2006 Ojiya balloon festival 006.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Balon na vrući zrak\|Baloni na vrući zrak]].]]

	[[datoteka:Zeppellin NT amk.JPG\|mini\|desno\|250px\|[[Zračni brod]] [[Zeppelin NT]].]]		[[datoteka:Zeppellin NT amk.JPG\|mini\|desno\|250px\|[[Zračni brod]] [[Zeppelin NT]].]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-18T03:28:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:2006 Ojiya balloon festival 006.jpg|mini|desno|250px|[[Balon na vrući zrak|Baloni na vrući zrak]].]]

[[datoteka:Zeppellin NT amk.JPG|mini|desno|250px|[[Zračni brod]] [[Zeppelin NT]].]]

'''Aerostat''' je šuplja [[letjelica]] od lagana [[materijal]]a, ispunjena toplim [[zrak]]om ili plinom lakšim od zraka (najčešće [[helij]]em ili [[vodik]]om), što joj omogućuje da lebdi u zraku. Upravljivi aerostat (s [[motor]]nim pogonom) naziva se [[zračni brod]] ili dirižabl; neupravljivi aerostat (bez pogona ili s pomoćnim motornim pogonom) naziva se [[balon]]. <ref> '''aerostat''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=641] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Uzgon u zraku ==
{{Glavni|Arhimedov zakon}}

Arhimedov zakon ne vrijedi samo za [[tekućine]], nego i za [[plin]]ove. Svako [[fizikalno tijelo]] u [[zrak]]u, odnosno u plinu, izgubi toliko na [[težina|težini]] koliko je težak istisnuti zrak, odnosno plin. Arhimedov zakon za plinove glasi: '''"Svako tijelo u zraku ili u bilo kojem plinu postaje za onoliko lakše koliko važe istisnuti zrak, odnosno plin"'''. [[Uzgon]] u zraku dolazi do izražaja kod tijela koja su razmjerno lagana obzirom na svoj [[obujam]] (volumen). Tako na primjer tijelo obujma 1 m3 dobiva uzgon od 12,93 [[njutn|N]] (tijelo težine 1,293 [[kilogram]]a i obujma 1 m3 bi lebdilo u zraku), jer je tolika težina 1 m3 istisnutog zraka. Ako je težina tog tijela manja od uzgona, tijelo će se dizati. U većim visinama, gdje je zrak rjeđi, uzgon je manji zbog manje [[gustoća|gustoće]] zraka. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

Baloni i zračni brodovi (dirižabli) zovu se zajedničkim imenom aerostati. Njihovo se dizanje osniva na [[uzgon]]u u zraku. Baloni se grade od platna presvučenog [[kaučuk]]om (ili nekim modernijim sintetskim [[materijal]]om), a ispunjeni su lakšim plinom od zraka. Obično su punjeni [[vodik]]om koji je 14 puta lakši od zraka, ali mu je nedostatak što je lako upaljiv. Zato se baloni po mogućnosti pune [[helij]]em koji nije zapaljiv. Balon je otvoren prema dolje da suvišak plina može izaći ako unutarnji [[tlak]] plina veći od vanjskog tlaka ([[atmosferski tlak]]), jer bi inače balon mogao prsnuti. Preko lopte prebačena je mreža [[uže]]ta na kojima visi [[Gondola (promet)|gondola]] za smještaj ljudi i tereta. Uzmemo li da je [[težina]] mreže, gondole i tereta ''G'', a težina plina u balonu ''ρp ∙ V ∙ g'', gdje je ''V'' - volumen balona, ''ρp'' - [[gustoća]] plina, a ''g'' - [[ubrzanje zemljine sile teže]] (oko 9,81 [[Metar u sekundi na kvadrat|m/s2]]), onda je cjelokupna težina balona ''Gu'':

:<math>G_u = G + \rho_p \cdot V \cdot g </math>

Ako je [[gustoća]] zraka ''ρz'', onda je [[uzgon]] balona ''ρz ∙ V ∙ g'', to jest jednak je težini istisnutog zraka. Balon će se dizati ako mu je cjelokupna težina manja od uzgona, to jest ako je:

:<math>G + \rho_p \cdot V \cdot g < \rho_z \cdot V \cdot g </math>

pa će [[sila]] koja će balon dizati uvis biti:

:<math> F = \rho_z \cdot V \cdot g - (G + \rho_p \cdot V \cdot g) </math>

ili pojednostavljeno:

:<math> F = V \cdot g \cdot (\rho_z - \rho_p) - G </math>

pa se ''F'' naziva [[pogon]]ska sila balona ili zračnog broda.

== Balon ==
{{glavni|Balon}}

'''Balon''' ([[Francuski jezik|franc]]. ''ballon'' < [[Talijanski jezik|tal]]. ''pallone'': lopta, [[dijalekt]]alno ''ballone'') je šuplja letjelica od lagana materijala, bez vlastita pogona (ili samo s pomoćnim motornim pogonom) i s ograničenom mogućnošću upravljanja (upravljivi balon s motornim pogonom naziva se zračni brod ili ponekad dirižabl). Ispunjen je plinom lakšim od okolnoga zraka, a to mu omogućuje lebdenje u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosfer]]i. Plin se nalazi unutar nepropusna višeslojnog [[spremnik]]a od balonskoga [[tekstil]]nog materijala, [[guma|gume]] ili [[plastika|plastične]] folije, o kojem na mreži i užetima visi košara (gondola) za smještaj posade i opreme. Osim balona, koji je kao nosač [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]] za ispitivanje nižih zračnih slojeva dugačkim [[čelik|čeličnim]] [[uže]]tom vezan za tlo, baloni se mogu dizati, spuštati i letjeti nošeni zračnim strujama (takozvani '''slobodni baloni'''). Balon punjen plinom lakšim od zraka (vodik ili helij) diže se odbacivanjem nekorisna tereta ([[balast]]a), a spušta se ispuštanjem plina kroz [[ventil]] na vrhu spremnika. Drukčiji je balon koji se diže tako što se spremnik puni toplim zrakom, a to se postiže izgaranjem ukapljenog [[propan]]a u [[Gorionik za tekuće gorivo|gorionicima]] smještenima ispod donjeg otvora spremnika. Balon se održava u zraku povremenim paljenjem [[plamen]]a, a spušta se [[hlađenje]]m zraka zbog prestanka zagrijavanja. <ref> '''balon''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=5569] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

==Zračni brod ==
{{glavni|Zračni brod}}

'''Zračni brod''' je upravljiva zračna letjelica lakša od zraka (aerostat) s vlastitim pogonom, kadšto se kaže i '''dirižabl'''. Čini ga tijelo [[Aerodinamika|aerodinamičkoga]] [[vreteno|vretenasta]] oblika od [[tekstil]]ne ili [[Lim (kovina)|limene]] ovojnice, koja se isprva ispunjavala vodikom, a danas se puni helijem ili vrućim zrakom. Tijelo može biti s krutom [[konstrukcija|potkonstrukcijom]], koja mu daje stalan oblik bez obzira na okolne uvjete, ili bez takve konstrukcije, kada se oblik zadržava nad[[tlak]]om plina unutar tijela. Zračni brod opremljen je i [[motor]]om s [[Propeler zrakoplova|propelerom]], sustavom za upravljanje s aerodinamički oblikovanim pokretnim plohama, te gondolom s prostorom za posadu i putnike. Zračni brodovi pojavili su se potkraj 19. stoljeća kao prve upravljive zračne letjelice. U njihovu je razvoju bio ključan rad hrvatskog inženjera [[David Schwarz|D. Schwarza]], koji je 1896. konstruirao prvi zračni brod krute konstrukcije. Otkupivši Schwarzove nacrte, na temelju njegovih tehničkih rješenja svoje je letjelice gradio [[Ferdinand von Zeppelin]], koji se nepravedno smatra ocem zračnih brodova krute konstrukcije, a koji se gdjekad nazivaju [[cepelin]]ima. Nakon početnoga razdoblja primjene u vojništvu i zračnom prijevozu putnika, zaredale su katastrofe takvih brodova s ljudskim žrtvama (na primjer [[Hindenburg (cepelin)|zračnoga broda Hindenburg]], 1937.), pa se za te namjene dulje vrijeme nisu upotrebljavali. Danas se rabe u reklamne i turističke svrhe, katkad i za snimanja ili istraživanja iz zraka, prijevoz tereta, a istražuju se i druge mogućnosti njihove primjene. <ref> '''zračni brod''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67443] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Zrakoplovi]]

Aerostat - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica