https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=AequumAequum - Povijest promjena2026-08-07T11:47:28ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Aequum&diff=430220&oldid=prevWikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova2022-03-16T08:45:43Z<p>brisanje nepotrebnih znakova</p>
<table style="background-color: #fff; color: #202122;" data-mw="interface">
<col class="diff-marker" />
<col class="diff-content" />
<col class="diff-marker" />
<col class="diff-content" />
<tr class="diff-title" lang="hr">
<td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">←Starija inačica</td>
<td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">Inačica od 16. ožujak 2022. u 08:45</td>
</tr><tr><td colspan="2" class="diff-lineno" id="mw-diff-left-l1">Redak 1:</td>
<td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 1:</td></tr>
<tr><td class="diff-marker" data-marker="−"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div><del style="font-weight: bold; text-decoration: none;"><!--'''Aequum'''-->'''</del>Aequum''' je bio rimska kolonija u selu [[Čitluk (Sinj)|Čitluk]] kraj Sinja.</div></td><td class="diff-marker" data-marker="+"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>Aequum''' je bio rimska kolonija u selu [[Čitluk (Sinj)|Čitluk]] kraj Sinja.</div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>==Položaj==</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>==Položaj==</div></td></tr>
</table>WikiSysophttps://enciklopedija.cc/index.php?title=Aequum&diff=147908&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-22T01:44:21Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Aequum'''-->'''Aequum''' je bio rimska kolonija u selu [[Čitluk (Sinj)|Čitluk]] kraj Sinja.<br />
<br />
==Položaj==<br />
<br />
Dolina srednjeg toka rijeke Cetine i njeno okolno-gravitirajuće pripadajuće područje tzv. [[Cetinska krajina]] predstavlja okosnicu čitave regije i zasebnu geografsku regiju brdovite Dalmatinske Zagore. Njen 100 km dug tok prolazi kroz tamošnja suha [[krška polja]] pokrivena submediteranskom vegetacijom, u čijem se krilu upravo sačuvalo najviše arheoloških ostataka materijalne kulture.<br />
<br />
Današnji Čitluk nalazi se u neposrednoj blizini grada [[Sinj]]a i na rubnom području njegovog prostranog Sinjskog polja. U antičko vrijeme dosegao je doseljenjem rimskih vojnika, odnosno, kolonista sredinom 1.st.po.Kr. status agrarne veteranske kolonije, osnovane za vrijeme vladavine cara [[Klaudije|Klaudija]] (41.-54.godine) koja po njemu i nosi sluzbenu carsku titulaturu grada ''colonia Claudia Aequum'', kao jedino naselje takvog stupnja u unutrašnjosti rimske provincije Dalmacije. Grad četvrtasta oblika odlikuje klasični antički urbanizam (''urbs quadrata'') s pravilnim ortogonalnim rasterom ulica, brojnim javnim građevinama te gradskim fortifikacijama kao atributom antičkog grada. To je posljednje rimska kolonija utemeljena na istočnojadranskoj obali, odnosno, u njoj gravitirajućem području. Dotičan grad također je pravilno strukturiran, sa središtem i forumom na križanju karda i dekumana. Aequum je zapravo je središte širega okolnog područja na kojem žive kolonisti, gdje pretežu javni sadržaji i gdje ima malo prostora predviđenog za stanovanje. Kolonisti iz okolice u naseobini zadovoljavaju svoje upravne, kulturne, religijske kao i društveno-rekreacijske potrebe. Također se na području rimskog Aequuma pretpostavlja postojanje građevine amfiteatra, namijenjene za priređivanje surovih i krvavih gladijatorskih igara.<br />
<br />
== Opis dobra ==<br />
'''Arheološko nalazište Čitluk, antički grad Aequum''' jest [[arheološko nalazište]] na području sela [[Čitluk (Sinj)|Čitluka]], Grad [[Sinj]], predstavlja [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="min-kulture-RH">[https://web.archive.org/web/20200604210018/https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=409174381 ''Sinj, Arheološko nalazište Čitluk, antički grad Aequum''] Ministarstvo kulture RH. Arhivirano 4. lipnja 2020. Pristupljeno 4. lipnja 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].</ref><br />
Nastalo u 1. stoljeću. ''Colonia Aequum'' podignuta je na mjestu današnjega sela Čitluka sredinom 1. st. Arheološko nalazište smješteno je na području sela Čitluk kod Sinja. Osnivanje veteranske kolonije Aequum neposredno je povezano uz ugušenje pobune namjesnika Dalmacije Skribonijana 42. godine, nakon čega su uz pomoć cara Klaudija veterani vjerne Sedme legije dobili posjede u dolini Cetine. Otkriveni su ostaci foruma s kapitolijem, kule fortifikacijskog sklopa istočnih gradskih vrata, termi te dijelovi kultnih građevina i ostaci monumentalnog fortifikacijskog sklopa južnih gradskih vrata. Iznimno su vrijedni nalazi monumentalne skulpture-ulomci Heraklova kipa te kip Dijane Lucifere. <ref name="min-kulture-RH"/><br />
<br />
== Zaštita ==<br />
Pod oznakom Z-4690 zavedeno je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "arheološka baština".<ref name="min-kulture-RH"/><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Literatura ==<br />
<br />
* Marin Buovac: ''Amphitheatres in the Republic of Croatia'', 13th Annual Meeting of the European Association of Archaeologists, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2007.<br />
* Mate Suić: Antički grad na istočnom Jadranu, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Golden marketing, Zagreb, 2003.<br />
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=174135 Marin Buovac: Duhovni svijet i božanstva gladijatora u sklopu rimskih amfiteatara na tlu današnje Hrvatske / The spiritual world and deities of gladiators in Roman amphitheatres in the territory of present-day Croatia, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Vol. 46 - 2014., str. 135 - 157.]<br />
* [https://www.academia.edu/35711422/Marin_Buovac_Rimski_amfiteatri_na_tlu_isto%C4%8Dnog_Jadrana_i_zaobalja_R%C3%B6mische_Amphitheater_auf_dem_ostadriatischen_Gebiet Marin Buovac: ''Rimski amfiteatri na tlu istočnog Jadrana i zaobalja / Römische Amphitheater auf dem ostadriatischen Gebiet und Hinterland'', Histria Antiqua, vol. 22, Pula, 2013., str. 129 - 156.]<br />
* Marin Buovac: Kultovi, mitovi i vjerovanja rimskih gladijatora na području Republike Hrvatske, u: Zbornik radova – međunarodni kongres Kost.ar – kult i religija, br. 1, Zadar, 2013, str. 40-50.<br />
<br />
{{Ministarstvo kulture}}<br />
<br />
[[Kategorija:Rimski gradovi na tlu Hrvatske]]<br />
[[Kategorija:Sinj]]<br />
[[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]]</div>WikiSysop