WikiSysop: bnz

2022-04-08T18:05:03Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2022. u 18:05
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Adrenalin'''-->~~[[Datoteka:Adrenaline chemical structure.png\|mini\|desno\|250px\|Strukturna formula adrenalina]]		[[Datoteka:Adrenaline chemical structure.png\|mini\|desno\|250px\|Strukturna formula adrenalina]]
	'''Adrenalin''' (u [[Sjedinjene Američke Države\|SAD]]-u katkad poznat i kao ''epinefrin)'' je [[hormon]] kojeg luči srž [[Nadbubrežna žlijezda\|nadbubrežne žljezde]] u situacijama kada je nužno povećati [[Srce\|srčani]] minutni volumen. To je i temeljni [[simpatikomimetik]]. Adrenalin je mono[[amin]]i [[alkaloid]], odnosno [[feniletilamin]], specifično - [[katekolamin]] kao i [[dopamin]] i [[noradrenalin]].		'''Adrenalin''' (u [[Sjedinjene Američke Države\|SAD]]-u katkad poznat i kao ''epinefrin)'' je [[hormon]] kojeg luči srž [[Nadbubrežna žlijezda\|nadbubrežne žljezde]] u situacijama kada je nužno povećati [[Srce\|srčani]] minutni volumen. To je i temeljni [[simpatikomimetik]]. Adrenalin je mono[[amin]]i [[alkaloid]], odnosno [[feniletilamin]], specifično - [[katekolamin]] kao i [[dopamin]] i [[noradrenalin]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-13T10:59:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Adrenaline chemical structure.png|mini|desno|250px|Strukturna formula adrenalina]]
'''Adrenalin''' (u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u katkad poznat i kao ''epinefrin)'' je [[hormon]] kojeg luči srž [[Nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žljezde]] u situacijama kada je nužno povećati [[Srce|srčani]] minutni volumen. To je i temeljni [[simpatikomimetik]]. Adrenalin je mono[[amin]]i [[alkaloid]], odnosno [[feniletilamin]], specifično - [[katekolamin]] kao i [[dopamin]] i [[noradrenalin]].

Formula adrenalina je: <big>'''C9H13NO3'''</big>.

== Djelovanje ==

Adrenalin je zaslužan za karakterističan "fright-fight-flight" učinak nakon pretrpljenog emocionalnog stresa. On priprema [[organizam]] za stanja kada treba hitno reagirati, boriti se ili pobjeći zbog [[opasnost]]i, a također povećava snagu i stanje budnosti.

Naime, pod utjecajem adrenalina dolazi do stimulacije svih adrenergičkih receptora što uzrokuje pozitivno inotropni učinak na [[srce]], povećava se brzina rada srca, pojačava kontraktilnost srca, [[krvni tlak]], protok krvi u [[bubrezi]]ma. U isto vrijeme smanjuje se optok krvi u probavnim organima, a povećava se cirkulacija u skeletalnim mišićima i srcu. [[Bronhije|bronhi]] se šire i ubrzava se frekvencija [[disanje|disanja]] što povećava koncentraciju [[kisik]]a u krvi. Osim toga, iz [[jetra|jetara]] se oslobađa povećana količina [[glukoza|glukoze]] koja postaje dostupna za pretvaranje u energiju u [[mišići]]ma. Sve su to prirodni učinci koji osposobljavaju jedinku za blisku borbu ili bijeg od opasnosti.

Ovaj mehanizam razvijen je tijekom [[evolucija (biologija)|evolucije]] kako bi se jedinka sačuvala od opasnosti.

== Primjena ==
Adrenalin kao lijek, primjenjuje se u slučaju [[Anafilaksija|anafilaktičkog]] šoka, najčešće duboko intramuskularno ili, u slučaju srčanog zastoja, intravenozno. Doziranje i način primjena ovise o stanju koje se nastoji izliječiti i masi pacijenta.

== Nuspojave ==
Danas se adrenalin u slučajevima [[kardiogeni šok|kardiogenog šoka]] uglavnom ne upotrebljava jer može izazvati opasne [[aritmija|aritmije]]. Dok nije bilo drugih sredstava, adrenalin je bio važan [[srčani stimulator]] za izvlačenje pacijenata iz [[šok]]a.

{{feniletilamini}}
{{neurotransmiteri}}

{{mrva-med}}

[[kategorija:Hormoni nadbubrežne žlijezde]]
[[kategorija:neurotransmiteri]]
[[kategorija:amini]]

Adrenalin - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica