Adolf Hitler - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - 'Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike' u ''

2026-04-03T23:40:36Z

Zamjena teksta - 'Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike' u ''

←Starija inačica		Inačica od 3. travanj 2026. u 23:40
Redak 284:		Redak 284:
	[[Kategorija:Njemačka u Drugom svjetskom ratu]]		[[Kategorija:Njemačka u Drugom svjetskom ratu]]
	[[Kategorija:Drugi svjetski rat]]		[[Kategorija:Drugi svjetski rat]]
	~~[[Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]]~~
	[[Kategorija:Njemački vojni zapovjednici u Drugom svjetskom ratu]]		[[Kategorija:Njemački vojni zapovjednici u Drugom svjetskom ratu]]
	[[Kategorija:Njemački nacisti]]		[[Kategorija:Njemački nacisti]]
	[[Kategorija:Njemački predsjednici]]		[[Kategorija:Njemački predsjednici]]
	[[Kategorija:Antisemiti]]		[[Kategorija:Antisemiti]]

Suradnik10 u (test) 22:13, 6. prosinac 2025.

2025-12-06T22:13:21Z

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2025. u 22:13
Redak 130:		Redak 130:
	U [[Noć dugih noževa\|Noći dugih noževa]] [[29. lipnja]] – [[30. lipnja]] 1934. Himmler po naredbi Hitlera ubija [[Ernst Röhm\|Ernsta Röhma]] glavnog komandanta SA i njegov najbliži krug suradnika, kao i druge političke protivnike i potencijalne protivnike, kao što su bili [[Gregor Strasser]] i [[Kurt von Schleicher]].<ref>Bullock 1962., str. 305.</ref> Dana [[2. kolovoza]] 1934. predsjednik Hindenburg umire, i Hitler odmah spaja urede kancelara i predsjednika i imenuje sebe vođom (''Führerom'') Njemačke. Ovim imenovanjem svi pripadnici vojske od sada su davali svoju službenu zakletvu Hitleru, a ne Njemačkoj i njemačkom narodu. Ovo spajanje ureda predsjednika i kancelara bilo je izglasano u parlamentu nekoliko sati nakon Hindenburgove smrti. Plebiscitom na [[19. kolovoza]] 1934. 89.9% birača potvrđuje da se slaže sa spajanjem dvaju ureda i novim ovlastima Hitlera.		U [[Noć dugih noževa\|Noći dugih noževa]] [[29. lipnja]] – [[30. lipnja]] 1934. Himmler po naredbi Hitlera ubija [[Ernst Röhm\|Ernsta Röhma]] glavnog komandanta SA i njegov najbliži krug suradnika, kao i druge političke protivnike i potencijalne protivnike, kao što su bili [[Gregor Strasser]] i [[Kurt von Schleicher]].<ref>Bullock 1962., str. 305.</ref> Dana [[2. kolovoza]] 1934. predsjednik Hindenburg umire, i Hitler odmah spaja urede kancelara i predsjednika i imenuje sebe vođom (''Führerom'') Njemačke. Ovim imenovanjem svi pripadnici vojske od sada su davali svoju službenu zakletvu Hitleru, a ne Njemačkoj i njemačkom narodu. Ovo spajanje ureda predsjednika i kancelara bilo je izglasano u parlamentu nekoliko sati nakon Hindenburgove smrti. Plebiscitom na [[19. kolovoza]] 1934. 89.9% birača potvrđuje da se slaže sa spajanjem dvaju ureda i novim ovlastima Hitlera.
	[[Slika:Hitler Mannerheim.png\|mini\|200px\|Hitler i finski predsjednik [[Carl Gustav Emil Mannerheim]]]]		[[Slika:Hitler Mannerheim.png\|mini\|200px\|Hitler i finski predsjednik [[Carl Gustav Emil Mannerheim]]]]
	Nacistički kabinet 1935. godine s [[~~Nirnberški~~ zakoni\|~~Nirnberškima~~ zakonima]] oduzima Židovima pravo na njemačko državljanstvo, te su protjerani sa svih državnih poslova, te bavljenjem bilo kakvim profesionalnim zvanjima i nije im dozvoljeno posjedovanje tvrtki. Na Židove se obrušila medijska kampanja mržnje. Pritisak na njih je stalno jačao: [[1938.]] u [[Kristalna noć\|Kristalnoj noći]] ''Kristallnacht'' spaljene su sve knjige koje su napisali pisci židovskog podrijetla. Pod ovim pritiscima između studenog 1938. i rujna 1939. iz Njemačke bježi više od 180.000 Židova, dok je sva imovina koja je ostala iza njih nacionalizirana. Od [[1941.]] donesen je zakon gdje su svi Židovi bili primorani nositi žutu Davidovu zvijezdu kada se nalaze na javnim mjestima.		Nacistički kabinet 1935. godine s [[Nürnberški zakoni\|Nürnberškim zakonima]] oduzima Židovima pravo na njemačko državljanstvo, te su protjerani sa svih državnih poslova, te bavljenjem bilo kakvim profesionalnim zvanjima i nije im dozvoljeno posjedovanje tvrtki. Na Židove se obrušila medijska kampanja mržnje. Pritisak na njih je stalno jačao: [[1938.]] u [[Kristalna noć\|Kristalnoj noći]] ''Kristallnacht'' spaljene su sve knjige koje su napisali pisci židovskog podrijetla. Pod ovim pritiscima između studenog 1938. i rujna 1939. iz Njemačke bježi više od 180.000 Židova, dok je sva imovina koja je ostala iza njih nacionalizirana. Od [[1941.]] donesen je zakon gdje su svi Židovi bili primorani nositi žutu Davidovu zvijezdu kada se nalaze na javnim mjestima.

	=== Ponovno naoružanje i nova udruživanja ===		=== Ponovno naoružanje i nova udruživanja ===

WikiSysop: bnz

2022-04-08T17:55:46Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2022. u 17:55
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Adolf Hitler'''-->~~{{Infookvir političar		{{Infookvir političar
	\|ime = Adolf Hitler		\|ime = Adolf Hitler
	\|slika = Bundesarchiv Bild 183-S33882, Adolf Hitler retouched.jpg		\|slika = Bundesarchiv Bild 183-S33882, Adolf Hitler retouched.jpg

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2022-01-02T03:52:34Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 03:52
Redak 251:		Redak 251:

	=== Vanjske poveznice ===		=== Vanjske poveznice ===
	~~{{Commonscat}}~~

	'''Napomena:''' sve vanjske poveznice su na engleskom jeziku		'''Napomena:''' sve vanjske poveznice su na engleskom jeziku

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T01:02:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 01:02
Redak 174:		Redak 174:
	Krajem 1944., sovjetske vojne snage su istisle zadnje njemačke jedinice s teritorija kojeg su držali prije 1941. godine, i počeli su ulaziti u područje Centralne Europe, dok su zapadne vojske započinjale prodor u Njemačku. S vojnog gledišta Njemačka je izgubila rat, no Hitler nije dozvolio nikakve mirovne pregovore sa savezničkom snagama, te su zbog toga njemačke snage nastavljale borbu. Zadnji mjeseci rata prolaze u po njegovom naređenju vršenoj medijskoj kampanji o obnovi [[Čudo dinastije Brandenburg\|čuda dinastije Brandenburg]] koje će spasiti Njemačku. Bez obzira na tu "nadu" u travnju 1945. kad je Crvena armija došla na domak granica [[Berlin]]a, mnogi su Hitlerovi savjetnici predlagali da se Hitler skloni u Bavarsku ili u austrijske planine gdje bi se mogao dulje održati, no Hitler je bio odlučio ostati i umrijeti u glavnom gradu Reicha. Na ovo odluku je uvelike utjecao [[Joseph Goebbels]]{{Nedostaje izvor}}.		Krajem 1944., sovjetske vojne snage su istisle zadnje njemačke jedinice s teritorija kojeg su držali prije 1941. godine, i počeli su ulaziti u područje Centralne Europe, dok su zapadne vojske započinjale prodor u Njemačku. S vojnog gledišta Njemačka je izgubila rat, no Hitler nije dozvolio nikakve mirovne pregovore sa savezničkom snagama, te su zbog toga njemačke snage nastavljale borbu. Zadnji mjeseci rata prolaze u po njegovom naređenju vršenoj medijskoj kampanji o obnovi [[Čudo dinastije Brandenburg\|čuda dinastije Brandenburg]] koje će spasiti Njemačku. Bez obzira na tu "nadu" u travnju 1945. kad je Crvena armija došla na domak granica [[Berlin]]a, mnogi su Hitlerovi savjetnici predlagali da se Hitler skloni u Bavarsku ili u austrijske planine gdje bi se mogao dulje održati, no Hitler je bio odlučio ostati i umrijeti u glavnom gradu Reicha. Na ovo odluku je uvelike utjecao [[Joseph Goebbels]]{{Nedostaje izvor}}.

	Pošto je Crvena armija opkolila kancelariju Reicha (''Reichskanzlei'') u centru grada gdje se Hitler nalazio u jednom od bunkera, smatra se da je Hitler izvršio samoubojstvo [[30. travnja]] 1945. pištoljem u glavu. Hitlerovo tijelo kao i tijelo Eve Braun (dugogodišnje ljubavnice i žene koju je oženio par dana prije smrti), nađeno je spaljeno u vrtu parlamenta.<ref>{{~~cite book~~\|author=Trevor-Roper, H.\|title=The Last Days of Hitler\|date=194.7\|publisher=University of Chicago Press\|year=1992.}}</ref><ref>Kershaw 2000.</ref><ref>Bullock 1962., str. 799–800.</ref>		Pošto je Crvena armija opkolila kancelariju Reicha (''Reichskanzlei'') u centru grada gdje se Hitler nalazio u jednom od bunkera, smatra se da je Hitler izvršio samoubojstvo [[30. travnja]] 1945. pištoljem u glavu. Hitlerovo tijelo kao i tijelo Eve Braun (dugogodišnje ljubavnice i žene koju je oženio par dana prije smrti), nađeno je spaljeno u vrtu parlamenta.<ref>{{Citiranje knjige\|author=Trevor-Roper, H.\|title=The Last Days of Hitler\|date=194.7\|publisher=University of Chicago Press\|year=1992.}}</ref><ref>Kershaw 2000.</ref><ref>Bullock 1962., str. 799–800.</ref>

	Krajem 20. stoljeća otkrilo se da je sovjetska vojska pokupila Hitlerove ostatke<ref name="BBCskull">{{Citiranje weba\|accessdate=2008-05-22\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/725537.stm\|title=Russia displays 'Hitler skull fragment'\|publisher=[[BBC]]\|date=2000.}}</ref> te da su zadržali nekoliko dijelova njegove lubanje. DNK istraživanjem ovih ostataka s osobama s bližim porodičnim vezama, dalo je pozitivnu dijagnozu da su ostaci koji su bili sačuvani u Moskvi bili zaista od Hitlera.<ref name="BBCskull" />		Krajem 20. stoljeća otkrilo se da je sovjetska vojska pokupila Hitlerove ostatke<ref name="BBCskull">{{Citiranje weba\|accessdate=2008-05-22\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/725537.stm\|title=Russia displays 'Hitler skull fragment'\|publisher=[[BBC]]\|date=2000.}}</ref> te da su zadržali nekoliko dijelova njegove lubanje. DNK istraživanjem ovih ostataka s osobama s bližim porodičnim vezama, dalo je pozitivnu dijagnozu da su ostaci koji su bili sačuvani u Moskvi bili zaista od Hitlera.<ref name="BBCskull" />

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-21T23:31:55Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 21. prosinac 2021. u 23:31
Redak 143:		Redak 143:

	Između [[1942.]] i 1945., SS s kolaboracionističkim vladama i regrutima u zemljama pod njemačkom okupacijom su sistematski ubili više od pet milijuna (vidi: [[Holokaust#Broj židovskih žrtava\|Holokaust – broj židovskih žrtava]])		Između [[1942.]] i 1945., SS s kolaboracionističkim vladama i regrutima u zemljama pod njemačkom okupacijom su sistematski ubili više od pet milijuna (vidi: [[Holokaust#Broj židovskih žrtava\|Holokaust – broj židovskih žrtava]])
	Židova u koncentracijskim kampovima, ili kroz robovski rad, izgladnjivanjem, masovnim strijeljanjima, bolešću.<ref>{{~~cite web~~\|accessdate=2008.\|url=http://www1.yadvashem.org/about_holocaust/faqs/answers/faq_3.html\|title=How many Jews were murdered in the Holocaust? How do we know? Do we have their names?\|publisher=[[Yad Vašem]]}}</ref><ref>{{~~cite web~~\|accessdate=2008.\|url=http://www.ushmm.org/wlc/article.php?lang=en&ModuleId=10005143\|title=''The Holocaust''\|publisher=[[USHMM]]}}</ref> Osim Židova u ovo sistematsko ubijanje također su bili uključeni i sljedeći: [[komunist]]i, [[homoseksualci]], [[Romi]], hendikepirane osobe, mentalno zaostale osobe, psihički bolesne osobe, sovjetski ratni zarobljenici, pripadnici vjere Jehovinih svjedoka, poljski intelektualci, protivnici nacističkog režima, katolički i protestantski svećenici i redovnici, vođe radničkih sindikata i mnogi drugi. Ova eliminacija nepoželjnih od strane nacista naziva se [[Holokaust]].		Židova u koncentracijskim kampovima, ili kroz robovski rad, izgladnjivanjem, masovnim strijeljanjima, bolešću.<ref>{{Citiranje weba\|accessdate=2008.\|url=http://www1.yadvashem.org/about_holocaust/faqs/answers/faq_3.html\|title=How many Jews were murdered in the Holocaust? How do we know? Do we have their names?\|publisher=[[Yad Vašem]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|accessdate=2008.\|url=http://www.ushmm.org/wlc/article.php?lang=en&ModuleId=10005143\|title=''The Holocaust''\|publisher=[[USHMM]]}}</ref> Osim Židova u ovo sistematsko ubijanje također su bili uključeni i sljedeći: [[komunist]]i, [[homoseksualci]], [[Romi]], hendikepirane osobe, mentalno zaostale osobe, psihički bolesne osobe, sovjetski ratni zarobljenici, pripadnici vjere Jehovinih svjedoka, poljski intelektualci, protivnici nacističkog režima, katolički i protestantski svećenici i redovnici, vođe radničkih sindikata i mnogi drugi. Ova eliminacija nepoželjnih od strane nacista naziva se [[Holokaust]].

	U ovom istrebljenju (genocidu) glavnu ulogu igrao je Himmler, dok su ostale nacističke glavešine s Hitlerom podržavali ideju o masovnom istrebljenju ''[[Endlösung]]'' Židova korištenjem otrovnog plina. Ova odluka je pala negdje u jeseni 1941, a kasnije se referira i spominje pod nazivom "Završna solucija židovskog pitanja". Da bi se uspostavila bolja koordinacija između raznih državnih tijela organizirala se konferencija u blizini Berlina koja je nazvana [[Konferencija u Wannseeu]], koja je održana [[20. siječnja]] 1942. na kojoj je sudjelovalo petnaest glavnih nacističkih službenika. Konferenciju su predvodili [[Reinhard Heydrich]] i [[Adolf Eichmann]]. Zabilješke i dokumentacija s ove konferencije su najbolje dokazali da je Holokaust bio planiran s vrha. Nekoliko tjedana poslije [[22. veljače]] 1942. Hitler je izjavio svojim najbližim suradnicima, što je zabilježeno: "...zdravlje nacije povratit ćemo kad se riješimo Židova".		U ovom istrebljenju (genocidu) glavnu ulogu igrao je Himmler, dok su ostale nacističke glavešine s Hitlerom podržavali ideju o masovnom istrebljenju ''[[Endlösung]]'' Židova korištenjem otrovnog plina. Ova odluka je pala negdje u jeseni 1941, a kasnije se referira i spominje pod nazivom "Završna solucija židovskog pitanja". Da bi se uspostavila bolja koordinacija između raznih državnih tijela organizirala se konferencija u blizini Berlina koja je nazvana [[Konferencija u Wannseeu]], koja je održana [[20. siječnja]] 1942. na kojoj je sudjelovalo petnaest glavnih nacističkih službenika. Konferenciju su predvodili [[Reinhard Heydrich]] i [[Adolf Eichmann]]. Zabilješke i dokumentacija s ove konferencije su najbolje dokazali da je Holokaust bio planiran s vrha. Nekoliko tjedana poslije [[22. veljače]] 1942. Hitler je izjavio svojim najbližim suradnicima, što je zabilježeno: "...zdravlje nacije povratit ćemo kad se riješimo Židova".
Redak 161:		Redak 161:
	=== Put do poraza ===		=== Put do poraza ===
	[[Slika:Mussolini&Hitler1.gif\|okvir\|lijevo\|Hitler i Benito Mussolini]]		[[Slika:Mussolini&Hitler1.gif\|okvir\|lijevo\|Hitler i Benito Mussolini]]
	U [[Bitka za Staljingrad\|Bitci za Staljingrad]] njemačka vojska je pretrpjela prvi ozbiljni poraz u ratu, dok je u sjevernoj Africi Britanija porazila njemačke snage u bitci kod El Alameina slomivši Hitlerove planove da osvoji Sueski kanal i Srednji Istok. Ovi porazi napravili su preokret u Drugom svjetskom ratu, jer su poslije njih Hitlerovi vojni potezi postali eratični, dok je svakim danom njemačka vojna sila i ekonomija slabila. Hitlerovo zdravlje je postalo sve slabije: lijeva ruka mu je drhtala, a Hitler je imao teškoće kontrolirati je. Biograf [[Ian Kershaw]] smatra da je Hitler bolovao od [[Parkinsonova bolest\|Parkinsonove bolesti]].<ref>{{~~cite web~~\|accessdate=2008.\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/406713.stm\|title=Parkinson's part in Hitler's downfall \|publisher=[[BBC]]\|date=1999.}}</ref>		U [[Bitka za Staljingrad\|Bitci za Staljingrad]] njemačka vojska je pretrpjela prvi ozbiljni poraz u ratu, dok je u sjevernoj Africi Britanija porazila njemačke snage u bitci kod El Alameina slomivši Hitlerove planove da osvoji Sueski kanal i Srednji Istok. Ovi porazi napravili su preokret u Drugom svjetskom ratu, jer su poslije njih Hitlerovi vojni potezi postali eratični, dok je svakim danom njemačka vojna sila i ekonomija slabila. Hitlerovo zdravlje je postalo sve slabije: lijeva ruka mu je drhtala, a Hitler je imao teškoće kontrolirati je. Biograf [[Ian Kershaw]] smatra da je Hitler bolovao od [[Parkinsonova bolest\|Parkinsonove bolesti]].<ref>{{Citiranje weba\|accessdate=2008.\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/406713.stm\|title=Parkinson's part in Hitler's downfall \|publisher=[[BBC]]\|date=1999.}}</ref>

	Hitler je objavio rat [[SAD]]-u [[11. prosinca]] 1941. zbog pakta s [[Japan]]om, i time je stavio Njemačku protiv koalicije koju su sačinjavale:		Hitler je objavio rat [[SAD]]-u [[11. prosinca]] 1941. zbog pakta s [[Japan]]om, i time je stavio Njemačku protiv koalicije koju su sačinjavale:
Redak 176:		Redak 176:
	Pošto je Crvena armija opkolila kancelariju Reicha (''Reichskanzlei'') u centru grada gdje se Hitler nalazio u jednom od bunkera, smatra se da je Hitler izvršio samoubojstvo [[30. travnja]] 1945. pištoljem u glavu. Hitlerovo tijelo kao i tijelo Eve Braun (dugogodišnje ljubavnice i žene koju je oženio par dana prije smrti), nađeno je spaljeno u vrtu parlamenta.<ref>{{cite book\|author=Trevor-Roper, H.\|title=The Last Days of Hitler\|date=194.7\|publisher=University of Chicago Press\|year=1992.}}</ref><ref>Kershaw 2000.</ref><ref>Bullock 1962., str. 799–800.</ref>		Pošto je Crvena armija opkolila kancelariju Reicha (''Reichskanzlei'') u centru grada gdje se Hitler nalazio u jednom od bunkera, smatra se da je Hitler izvršio samoubojstvo [[30. travnja]] 1945. pištoljem u glavu. Hitlerovo tijelo kao i tijelo Eve Braun (dugogodišnje ljubavnice i žene koju je oženio par dana prije smrti), nađeno je spaljeno u vrtu parlamenta.<ref>{{cite book\|author=Trevor-Roper, H.\|title=The Last Days of Hitler\|date=194.7\|publisher=University of Chicago Press\|year=1992.}}</ref><ref>Kershaw 2000.</ref><ref>Bullock 1962., str. 799–800.</ref>

	Krajem 20. stoljeća otkrilo se da je sovjetska vojska pokupila Hitlerove ostatke<ref name="BBCskull">{{~~cite web~~\|accessdate=2008-05-22\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/725537.stm\|title=Russia displays 'Hitler skull fragment'\|publisher=[[BBC]]\|date=2000.}}</ref> te da su zadržali nekoliko dijelova njegove lubanje. DNK istraživanjem ovih ostataka s osobama s bližim porodičnim vezama, dalo je pozitivnu dijagnozu da su ostaci koji su bili sačuvani u Moskvi bili zaista od Hitlera.<ref name="BBCskull" />		Krajem 20. stoljeća otkrilo se da je sovjetska vojska pokupila Hitlerove ostatke<ref name="BBCskull">{{Citiranje weba\|accessdate=2008-05-22\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/725537.stm\|title=Russia displays 'Hitler skull fragment'\|publisher=[[BBC]]\|date=2000.}}</ref> te da su zadržali nekoliko dijelova njegove lubanje. DNK istraživanjem ovih ostataka s osobama s bližim porodičnim vezama, dalo je pozitivnu dijagnozu da su ostaci koji su bili sačuvani u Moskvi bili zaista od Hitlera.<ref name="BBCskull" />

	== Utjecaj ==		== Utjecaj ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T02:43:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 01:02
Redak 174:		Redak 174:
	Krajem 1944., sovjetske vojne snage su istisle zadnje njemačke jedinice s teritorija kojeg su držali prije 1941. godine, i počeli su ulaziti u područje Centralne Europe, dok su zapadne vojske započinjale prodor u Njemačku. S vojnog gledišta Njemačka je izgubila rat, no Hitler nije dozvolio nikakve mirovne pregovore sa savezničkom snagama, te su zbog toga njemačke snage nastavljale borbu. Zadnji mjeseci rata prolaze u po njegovom naređenju vršenoj medijskoj kampanji o obnovi [[Čudo dinastije Brandenburg\|čuda dinastije Brandenburg]] koje će spasiti Njemačku. Bez obzira na tu "nadu" u travnju 1945. kad je Crvena armija došla na domak granica [[Berlin]]a, mnogi su Hitlerovi savjetnici predlagali da se Hitler skloni u Bavarsku ili u austrijske planine gdje bi se mogao dulje održati, no Hitler je bio odlučio ostati i umrijeti u glavnom gradu Reicha. Na ovo odluku je uvelike utjecao [[Joseph Goebbels]]{{Nedostaje izvor}}.		Krajem 1944., sovjetske vojne snage su istisle zadnje njemačke jedinice s teritorija kojeg su držali prije 1941. godine, i počeli su ulaziti u područje Centralne Europe, dok su zapadne vojske započinjale prodor u Njemačku. S vojnog gledišta Njemačka je izgubila rat, no Hitler nije dozvolio nikakve mirovne pregovore sa savezničkom snagama, te su zbog toga njemačke snage nastavljale borbu. Zadnji mjeseci rata prolaze u po njegovom naređenju vršenoj medijskoj kampanji o obnovi [[Čudo dinastije Brandenburg\|čuda dinastije Brandenburg]] koje će spasiti Njemačku. Bez obzira na tu "nadu" u travnju 1945. kad je Crvena armija došla na domak granica [[Berlin]]a, mnogi su Hitlerovi savjetnici predlagali da se Hitler skloni u Bavarsku ili u austrijske planine gdje bi se mogao dulje održati, no Hitler je bio odlučio ostati i umrijeti u glavnom gradu Reicha. Na ovo odluku je uvelike utjecao [[Joseph Goebbels]]{{Nedostaje izvor}}.

	Pošto je Crvena armija opkolila kancelariju Reicha (''Reichskanzlei'') u centru grada gdje se Hitler nalazio u jednom od bunkera, smatra se da je Hitler izvršio samoubojstvo [[30. travnja]] 1945. pištoljem u glavu. Hitlerovo tijelo kao i tijelo Eve Braun (dugogodišnje ljubavnice i žene koju je oženio par dana prije smrti), nađeno je spaljeno u vrtu parlamenta.<ref>{{~~cite book~~\|author=Trevor-Roper, H.\|title=The Last Days of Hitler\|date=194.7\|publisher=University of Chicago Press\|year=1992.}}</ref><ref>Kershaw 2000.</ref><ref>Bullock 1962., str. 799–800.</ref>		Pošto je Crvena armija opkolila kancelariju Reicha (''Reichskanzlei'') u centru grada gdje se Hitler nalazio u jednom od bunkera, smatra se da je Hitler izvršio samoubojstvo [[30. travnja]] 1945. pištoljem u glavu. Hitlerovo tijelo kao i tijelo Eve Braun (dugogodišnje ljubavnice i žene koju je oženio par dana prije smrti), nađeno je spaljeno u vrtu parlamenta.<ref>{{Citiranje knjige\|author=Trevor-Roper, H.\|title=The Last Days of Hitler\|date=194.7\|publisher=University of Chicago Press\|year=1992.}}</ref><ref>Kershaw 2000.</ref><ref>Bullock 1962., str. 799–800.</ref>

	Krajem 20. stoljeća otkrilo se da je sovjetska vojska pokupila Hitlerove ostatke<ref name="BBCskull">{{Citiranje weba\|accessdate=2008-05-22\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/725537.stm\|title=Russia displays 'Hitler skull fragment'\|publisher=[[BBC]]\|date=2000.}}</ref> te da su zadržali nekoliko dijelova njegove lubanje. DNK istraživanjem ovih ostataka s osobama s bližim porodičnim vezama, dalo je pozitivnu dijagnozu da su ostaci koji su bili sačuvani u Moskvi bili zaista od Hitlera.<ref name="BBCskull" />		Krajem 20. stoljeća otkrilo se da je sovjetska vojska pokupila Hitlerove ostatke<ref name="BBCskull">{{Citiranje weba\|accessdate=2008-05-22\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/725537.stm\|title=Russia displays 'Hitler skull fragment'\|publisher=[[BBC]]\|date=2000.}}</ref> te da su zadržali nekoliko dijelova njegove lubanje. DNK istraživanjem ovih ostataka s osobama s bližim porodičnim vezama, dalo je pozitivnu dijagnozu da su ostaci koji su bili sačuvani u Moskvi bili zaista od Hitlera.<ref name="BBCskull" />