WikiSysop: bnz

2022-04-08T16:40:10Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2022. u 16:40
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Adenovirus'''-->~~{{Taksokvir		{{Taksokvir
	\| boja= violet		\| boja= violet
	\| naziv= Adenovirus		\| naziv= Adenovirus

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T01:40:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir
| boja= violet
| naziv= Adenovirus
| status
| raspon_fosila
| slika=Adenovirus.jpg
| slika_širina=200px
| slika_opis=Adenovirus
| skupina_virusa= i
| familia='''''Adenoviridae'''''
| razdioba = ''[[Aviadenovirus]]''<br />
''[[Atadenovirus]]''<br />
''[[Mastadenovirus]]''<br />
''[[Siadenovirus]]''}}
'''Adenovirusi''' su virusi koji mogu inficirati [[sisavci|sisavce]] (domaće govedo, konja i svinju, ali i ovcu i kozu) ili neke vrste [[ptica]] i [[riba]]. Do sada je poznato 47 humanih i životinjskih patogenih adenovirusa s velikim brojem podtipova.
[[Datoteka:DSC 0183.JPG|left|thumb|163x163px|Citopatični učinak adenovirusa (HeLa)]]
Porodica Adenoviridae ([[Grčki jezik|gr]]. ''αδένας'', što znači ''žlijezda'') obuhvaća tzv. [[Virusi (biologija)|viruse]] bez ovojnice čija kapsida ima ikosaedričnu simetriju.

Prve adenoviruse je [[1953.]] godine izolirao i u staničnim kulturama umnožavao istraživački tim na čelu s W. P. Rowe. Tipični adenovirus je prosječnog promjera oko 100 nm. Njegov [[genom]] se sastoji od linearne dvonize [[DNK]] dužine oko 36 [[kilobajt|kb]].

Adenovirusi imaju širok spektar [[stanica]] domaćina. Oni mogu inficirati stanice u diobi, stanice koje miruju ili pak već izdiferencirane stanice (npr. [[neuron]]e). Općenito, kod čovjeka adenovirusi napadaju stanice epitela dišnih putova. Tamo prouzrokuju oko 15% svih oboljenja koje općenito nazivamo [[obična prehlada|prehladama]]. Iako pretežno izazivaju oboljenja koja nisu opasna ipak mogu biti i uzročnici teških oboljenja kao što je [[bronhitis]]. U vrlo rijetkim slučajevima infekcije adenovirusima mogu izazvati smrt.

== Adenovirusi kao vektori ==

U [[molekularna biologija|molekularnoj biologiji]] adenovirusi imaju vrlo značajnu ulogu, posebno od [[1977.]] godine kada su otkriveni osnovni principi tzv. genekspresije. Adenovirusi se s tim u vezi koriste kao gentehnički [[vektor u genetici|vektori]] za unošenje strane DNK u jednu stanicu ili jednostanični [[organizam]].

Porodica adenovirusa pripada DNK-virusima. Poznato je ukupno 12 virusa ovoga tipa. Kada adenovirus napadne stanicu on tamo donosi svoj linearnu dvonizu (dupli helix) DNK. Virus će se u stanici razmnožavati, ali sadržaji njegove DNK neće ući u sastav čovječjeg genoma.

Da bi virus koji kod čovjeka izaziva oboljenje tipa prehlade mogao biti upotrijebljen kao terapeutsko sredstvo u medicini, on mora gen-tehničkim metodama biti nešto izmijenjen. U te svrhe "željeni virus" treba da zadrži sposobnost prodiranja u stanicu i da donese svoju DNK. S druge strane , pacijent ne smije trpjeti zbog infekcije adenovirusom. Znači, njegovo razmnožavanje mora biti obuzdano. To se postiže gen-tehničkom metodom pri kojoj E-1 region virusa biva izrezan (izdvojen) iz njegove cjelokupne dužine. Region E-1 je naime gen koji je neophodan za razmnožavanje virusa. Umjesto regiona E-1 ubaci se strana DNK. Na taj način ovaj virus postaje idealan za prenošenje gena, ali više nije u stanju da se razmnožava. Ovo se postiže jednim "trikom": Gen-tehnički promijenjen adenovirus (zajedno sa stranom DNK) biće [[kloniranje|kloniran]] na [[plazmid]]. Taj plazmid biti će dodat određenoj staničnoj kulturi čije stanice su također prethodno gen-tehnički promijenjene i u svom genomu sadrže region E-1 virusa. Ove nazovimo ih "stanice" pomoćnici zajedno sa plazmidima omogućavaju razmnožavanje virusa u staničnim kulturama. Sada nastaje mnoštvo virusa koji sadrže stranu DNK, te oni mogu biti korišteni kao prenosnici genetskih informacija. Na ovaj način možemo doći do vektora koji može poslužiti u [[medicina|medicini]] za genetičku terapiju. Taj vektor sadrži željeni gen. Adenovirus kao vektor taj gen može dalje prenositi, a da kod čovjeka ne izazove štetne infekcije kroz njegovo [[razmnožavanje]].

Prednost ovog sistema je u dobrim mogućnostima uzgoja virusa i u činjenici da se on ne može samostalno razmnožavati, te tako izazvati neželjene infekcije. Ovaj sistem je manje povoljan kada je riječ o kapacitetu preuzimanja strane DNK. Naime, moguće je preuzeti dio jedne DNK dužine 7-10 kb. Adenovirusi se koriste za [[gen]]etsku terapiju ljudskih stanica.[[Datoteka:Adenovirus structure.png|mini|220px|Struktura '''adenovirusa''']]
[[Kategorija:Virusi]]

Adenovirus - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica