WikiSysop: bnz

2022-04-08T16:02:15Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2022. u 16:02
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Addisonova bolest'''-->~~{{Infookvir bolest		{{Infookvir bolest
	\| latinski =		\| latinski =
	\| kod-1 = E27.1		\| kod-1 = E27.1

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-21T06:22:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir bolest
| latinski =
| kod-1 = E27.1
| naziv-1 = Primarna adrenokortikalna insuficijencija
| kod-2 = E85
| naziv-2 = Amiloidoza
| kod-3 = E35.1
| naziv-3 = Poremećaji nadbubrežnih žlijezda u bolestima svrstanim drugamo
| kod-4 = A39.1
| naziv-4 = Waterhouse-Friderichsenov sindrom (E35.1*)
| kod-5 = A18.7
| naziv-5 = Tuberkuloza nadbubrežne žlijezde (E35.1*), Addisonova bolest, tuberkulozna
| kod-6 = E23.0
| naziv-6 = Hipopituitarizam
}}

'''Addisonova bolest''' je rijetka kronična bolest, koja nastaje kao posljedica obostranog razaranja kore [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežnih žljezda]]. U većini slučajeva dolazi do obostrane atrofije, ali nije u potpunosti razjašnjen uzrok ove pojave. Kao posljedica, dolazi do smanjenog ili potpunog prestanka lučenja [[hormon]]a kore nadbubrežne žlijezde i odgovarajuće simptomatologije.<ref name="vet">[http://www.ritelefax.hr/stalnerubrike.asp?ib=757&sr=37 Adisonova bolest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071210143854/http://www.ritelefax.hr/stalnerubrike.asp?ib=757&sr=37 |date=10. prosinca 2007. }}, pristupljeno 12. prosinca 2007.</ref>

Pojavljuje se obično između 25. i 45. godine života i to češće kod [[muškarac]]a.<ref name="stetoskop">[http://www.stetoskop.info/hormonski-poremecaji-i-poremecaji-metabolizma/adisonova-bolest.html Hormonski poremećaji i poremećaji metabolizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071214052650/http://www.stetoskop.info/hormonski-poremecaji-i-poremecaji-metabolizma/adisonova-bolest.html |date=14. prosinca 2007. }}, pristupljeno 12. prosinca 2007.</ref>
Naziv je dobila po liječniku [[Thomas Addison|Thomasu Addisonu]] ([[1793.]] – [[1860.]]), koji je opisao ovu [[bolest]] [[1855.]] godine.<ref name="bio">[http://www.moljac.hr/biografije/kennedy.htm Biografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071206133523/http://www.moljac.hr/biografije/kennedy.htm |date=6. prosinca 2007. }}, pristupljeno 12. prosinca 2007.</ref><ref name="eng">{{eng oznaka}} [http://www.wehner.org/addison/x1.htm Thomas Addison: ''On The Constitutional And Local Effects Of Disease Of The Supra-Renal Capsules'', 1855.]</ref>

== Etiologija ==
Najčešći etiološki čimbenici su [[tuberkuloza]] i tzv. primarna atrofija kore nadbubrežne žlijezde, koja predstavlja autoimuni proces. Rjeđi etiološki čimbenici su: gljivične [[infekcije]], [[hemokromatoza]], [[amiloidoza]], leukemična infiltracija i bilateralne metastaze malignih tumora, vaskularne tromboze, obostrana adrenalektomija (uklanjanje nadbubrežne žlijezde) i dr.<ref name="stetoskop"/>

== Klinička slika ==
[[Datoteka:Cortisol2.svg|mini|desno|150px|[[Kortizol]]]]
[[Datoteka:Aldosterone-2D-skeletal.svg|mini|desno|150px|[[Aldosteron]]]]

Zbog difuznog razaranja nadbubrežnih žlijezda dolazi do nedostatka sve tri skupine [[hormon]]a koji se luče u kori (glukokortikoidi, mineralokortikoidi i nadbubrežni androgeni), što dovodi do odgovarajuće kliničke simptomatologije. Početak je najčešće postupan, gotovo neprimjetan. Tamna pigmentacija zahvaća [[koža|kožu]] i vidljive sluznice, počinje na otkrivenim dijelovima kože, na mjestima koja su inače jače pigmentirana (bradavice, ožiljci i sl). Tipičan je izgled šaka - dorzalna strana je jako pigmentirana, osobito u predjelu zglobova, a palmarna strana je pošteđena. Postoji pigmentacija i na sluznici [[usna šupljina|usne šupljine]], očnih kapaka i anogenitalne regije. Ostali simptomi su opća slabost, nemoć i izuzetno brzo zamaranje, hipotenzija (snižen krvni tlak), probavni poremećaji (gubitak apetita, mučnina, [[povraćanje]], [[proljev]] i nekarakteristični bolovi u trbuhu), osjećaj [[žeđ]]i, potreba za uzimanjem [[sol]]i i slanih jela, bolovi i grčevi u [[mišić]]ima i [[zglob]]ovima, [[Hipoglikemija|hipoglikemične]] krize (pad koncetracije [[glukoza|glukoze]] u [[krv]]i), i kod [[žena]] često pojava [[amenoreja|amenoreje]] (izostanak [[menstruacija|menstruacije]]).<ref name="stetoskop"/> U neliječenim i zapuštenim slučajevima, bolesnici oboljeli od Adisonove bolesti mogu toliko oslabiti da se ne mogu niti nahraniti.<ref name="svet">[http://www.svetzdravlja.com/show_text.php?id=156&catid=11 Oboljenja nadbubrežne žlezde] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924112147/http://www.svetzdravlja.com/show_text.php?id=156&catid=11 |date=24. rujna 2015. }}, pristup 12. prosinca 2007.</ref>

== Dijagnoza ==
[[Dijagnoza]] se postavlja na osnovu kliničke slike i dopunskih dijagnostičkih postupaka. Određuje se razina [[hormon]]a u plazmi, radi se pregled [[mokraća|mokraće]], pregled [[elektroliti|elektrolita]] u serumu, krvna slika, određivanje glikemije itd.<ref name="stetoskop"/>

== Liječenje ==
Prije nego je uzrok bio poznat, Addisonova bolest se nije mogla liječiti i završavala je prilično brzo [[smrt|smrću]] pacijenta.<ref name="svet"/> Danas se provodi doživotna nadomjesna terapija (uzimanje sintetičkih hormona i drugih tvari). Najvažnije je nadoknaditi manjak glukokortikoida, što se postiže davanjem kortizona ili hidrokortizona. [[hrana|Hranom]] se unose povećane količine soli i [[Ugljikohidrati|ugljikohidrata]]. Potrebne su i znatno veće doze [[kortizol]]a za vrijeme svake [[infekcija|infekcije]], kirurške intervencije, [[trauma|traume]] i [[stres]]a.<ref name="stetoskop"/>

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Upozorenje-medicina}}

[[Kategorija:Bolesti endokrinoga sustava]]

Addisonova bolest - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica