WikiSysop: bnz

2022-04-08T15:59:54Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2022. u 15:59
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Adaptacija oka'''-->~~[[datoteka:Eye dilate-thumb 300px.gif\|mini\|desno\|300px\|Prikaz adaptacije oka.]]		[[datoteka:Eye dilate-thumb 300px.gif\|mini\|desno\|300px\|Prikaz adaptacije oka.]]

	[[datoteka:Schematic diagram of the human eye hr.svg\|mini\|desno\|300px\|Presjek kroz [[ljudsko oko]].]]		[[datoteka:Schematic diagram of the human eye hr.svg\|mini\|desno\|300px\|Presjek kroz [[ljudsko oko]].]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-08T06:00:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Eye dilate-thumb 300px.gif|mini|desno|300px|Prikaz adaptacije oka.]]

[[datoteka:Schematic diagram of the human eye hr.svg|mini|desno|300px|Presjek kroz [[ljudsko oko]].]]

[[datoteka:Focus in an eye.svg|mini|desno|300px|[[Akomodacija]] oka: [[svjetlost]] iz jedne točke udaljenog predmeta i svjetlost iz jedne točke bliskog predmeta su dovedeni u [[žarište]] (fokus) promjenom zakrivljenosti [[očna leća|očne leće]].]]

'''Adaptacija oka''' je sposobnost [[Ljudsko oko|oka]] da se prilagodi promjenama [[Svjetlosna jakost|jakosti (intenziteta) svjetlosti]], pri čemu adaptacija na mrak teče mnogo sporije nego adaptacija na [[svjetlost]]. Poremećaj adaptacije na mrak naziva se [[hemeralopija]]. <ref> '''adaptacija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=424] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>

== Objašnjenje ==
[[Ljudsko oko]] može djelovati od jako tamnih do jako svijetlih razina [[svjetlost]]i. Njegove senzorne sposobnosti dosežu devet redova [[Magnituda (astronomija)|magnitude]]. To znači da je udaljenost između najsvjetlijeg i najtamnijeg svjetlosnog signala čimbenik od približno tisuću milijuna. Usprkos tome, u svakom trenutku, oko može [[osjeti]]ti samo razliku od jedne tisuće. Ono što onemogućuje veći raspon je to da oko adaptira svoj pojam o tome što je crno. Razina svjetlosti koja se interpretira kao 'crno'' može se protezati preko šest redova magnitude - čimbenik od jednog milijuna.

Spajanje [[signal]]a pomoću rasprostranjenih [[ganglij|ganglijskih stanica]], isto kao i vodoravnih i amakrinih stanica, dozvoljava kumulativni učinak. To znači da područje podraživanja se mijenja obrnuto s [[jakost]]i (intenzitetom), jaki stimulus s više od 100 štapića ili manje je jednak jednome koji je slab, a iznad 1 000 štapića. Kod dovoljno jake svjetlosti, [[Konvergencija (oko)|konvergencija]] je slaba, ali tokom adaptacije u tami, konvergencija signala štapića se pojačava. To se ne može pripisati strukturalnim promjenama, nego mogućem prestanku [[inhibicija|inhibicije]] koja zaustavlja konvergenciju podataka pri svjetlijoj svjetlosti. Ako je samo jedno oko otvoreno, zatvoreno oko mora se adaptirati posebno kod otvaranja kako bi se prilagodilo već otvorenom oku.

''Fovea'' je slijepa za prigušenu svjetlost (zbog samih čunjića) a štapići su više osjetljivi, tako se na primjer prigušena [[zvijezda]] u noći bez [[Mjesec]]a mora gledati sa strane, kako bi bili stimulirani štapići. To nije vezano uz širinu zjenice pošto umjetna zjenica s fiksiranom širinom daje iste rezultate.

Oku treba prosječno od 20 do 30 [[minuta]] kako bi se potpuno adaptiralo od izrazite svjetlosti do potpune tame i postalo deset tisuća do jednog milijuna puta osjetljivije nego u potpunoj svjetlosti. U tom procesu mijenja se također i opažanje ([[percepcija]]) oka za boje. Međutim, oku treba samo oko 5 minuta kako bi se adaptiralo potpunoj svjetlosti nakon tame. To se događa zato što čunjići zadržavaju jaču osjetljivost pri ulasku u tamu prvih 5 minuta, a štapići preuzimaju tek nakon pet ili više minuta.

Štapići i čunjići u oku koriste se tokom adaptacije na tamu. Štapići su osjetljiviji na svjetlost i zato im treba dulje kako bi se potpuno prilagodili promjeni u svjetlosti, Štapići, čiji se [[fotopigment]]i sporije obnavljaju (regeneriraju), ne dosežu svoju najveću osjetljivost oko pola sata. Čunjićima treba prosječno 9 minuta za prilagodbu tami.

Senzitivnost prema svjetlu modulira se promjenama u intracelularnim [[kalcij]]evim [[ion]]ima i cikličkim gvanozin-monofosfatom. Inhibicija koju jedan [[neuron]] vrši na neki drugi jednako je bitna kao i aktivacija u [[sinapsa]]ma. Zajedno s bijeljenjem [[pigment]]a jednog štapića ili čunjića, spajanje (fuzioniranje) [[signal]]a na ganglijskim stanicama je inhibirano, smanjujući konvergenciju. Alfa-adaptacija, to jest brza [[fluktuacija]] senzitivnosti, odvija se pod živčanom kontrolom.

== Akomodacija oka ==
{{Glavni|Akomodacija}}

'''Akomodacija''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''accommodatio'': prilagodba, usklađivanje), u [[medicina|medicini]], je prilagodba, sposobnost čovječjeg i životinjskog [[oka]] da gleda na različitu [[daljina|daljinu]], a da pritom slika promatranog predmeta ostane jednako oštra. Temelji se na tome što prednja ploha [[Leća (oko)|leće u oku]] može mijenjati svoju [[Sabirna leća|izbočenost (konveksnost)]], a time i [[žarišna daljina|žarišnu daljinu]]. Sposobnost je akomodacije ograničena, a starenjem slabi, jer očna leća gubi [[elastičnost]]. <ref> '''akomodacija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1132] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref> Bez naročitog napora normalno oko se akomodira na daljinu od 250 milimetara, koja se zove daljina jasnoga vida. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Oftalmologija]]
[[Kategorija:Fiziološki procesi]]
[[Kategorija:Optika]]

Adaptacija oka - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica