WikiSysop: bnz

2022-04-08T15:54:04Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2022. u 15:54
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Adam Riess'''-->~~{{Znanstvenik		{{Znanstvenik
	\| ime = Adam Riess		\| ime = Adam Riess
	\| slika = Nobel Prize 2011-Press Conference KVA-DSC 7764.jpg		\| slika = Nobel Prize 2011-Press Conference KVA-DSC 7764.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T22:24:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Adam Riess
| slika = Nobel Prize 2011-Press Conference KVA-DSC 7764.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[16. prosinca]] [[1969.]]
| mjesto_rođenja = [[Washington]], [[Washington, D.C.]], [[SAD]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = Znanstveni institut svemirskoga teleskopa, Sveučilište Johns Hopkins u [[Baltimore, Maryland|Baltimoreu]]
| alma_mater = [[Massachusetts Institute of Technology|Massachusettski institut za tehnologiju]] (MIT), [[Harvardovo sveučilište]] u [[Cambridge, Massachusetts|Cambridgeu]], Kalifornijsko sveučilište u [[ Berkeley, Kalifornija|Berkeleyu]]
| doktorski_mentor = [[Hans Georg Dehmelt]]
| doktorski_studenti =
| poznat_po = Otkrio da se [[Veliki prasak|širenje svemira]] [[ubrzanje|ubrzava]] [[Supernova]] [[Tamna energija]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (2011.)
| religija =
| fusnote =
}}

'''Adam Riess''', punim imenom '''Adam Guy Riess''' ([[Washington]], 16. prosinca 1969.), američki [[Astrofizika|astrofizičar]]. [[Diploma|Diplomirao]] (1994.) na [[Massachusetts Institute of Technology|Massachusettskom institutu za tehnologiju (MIT)]], a [[doktor]]irao (1996.) na [[Harvardovo sveučilište|Harvardovu sveučilištu]] u [[Cambridge, Massachusetts|Cambridgeu]]. Radi u Znanstvenom institutu svemirskoga teleskopa (od 1999.) i na Sveučilištu Johns Hopkins (od 2005.) u [[Baltimore, Maryland|Baltimoreu]]. Istraživanje [[supernova]] dalekoga [[svemir]]a dovelo ga je do otkrića kojim se potpuno promijenila [[kozmologija|kozmologiju]]. Otkrio je da se [[Veliki prasak|širenje svemira]] [[ubrzanje|ubrzava]], za što je s [[Brian Schmidt|B. Schmidtom]] i [[Saul Perlmutter|S. Perlmutterom]] 2011. dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. <ref> '''Riess, Adam''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69388] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Supernova ==
{{glavni|Supernova}}
[[datoteka:Crab Nebula.jpg|mini|lijevo|300px|[[Maglica Rakovica]] ili [[Messier 1]].]]
'''Supernova''' je [[zvijezda]] u [[eksplozija|eksploziji]], kojoj se [[Prividna magnituda|sjaj]] tijekom nekoliko tjedana poveća i za 20 [[magnituda]] te u [[svemir]] velikom brzinom, bliskom [[brzina svjetlosti|brzini svjetlosti]], odbacuje velik dio svoje [[tvar]]i. Velika količina oslobođene [[energija|energije]] ([[zračenje]] supernove neko je vrijeme usporedivo sa zračenjem cijele [[galaktike]]) omogućava sintezu [[kemijski elementi|kemijskih elemenata]] masivnijih od [[željezo|željeza]]. U središtu nakon eksplozije ostaje, ovisno o preostaloj [[masa|masi]], [[neutronska zvijezda]] ili [[crna rupa]].

Prema vrsti spektra i uzroku eksplozije razlikuju se supernove prve vrste (tip I) i supernove druge vrste (tip II):
* supernove prve vrste su supernove kojima [[Spektar (fizika)|spektri]] ne sadrže linije [[vodik]]a. Bilježe se u starim [[Populacija zvijezda|populacijama zvijezda]], [[galaktika|galaktičkom halou]]. Nastaju kad u bliskom [[Dvojna zvijezda|dvojnom sustavu zvijezda]] u kojem je jedna [[zvijezda]] [[bijeli patuljak]] druga zvijezda dođe u fazu [[Crveni div|crvenoga diva]] i njezina se tvar počne prelijevati na bijeloga patuljka. Do eksplozije bijeloga patuljka dolazi kada njegova masa nadmaši [[Subrahmanyan Chandrasekhar|Chandrasekharovu granicu]] ili, rjeđe, ako se dvije zvijezde približe i spoje i njihova zajednička masa nadmaši Chandrasekharovu granicu.
* supernove druge vrste su supernove kojima spektri sadrže linije vodika. Bilježe se u mlađim populacijama zvijezda, galaktičkom disku. Nastaju pri eksploziji zvijezda velikih [[masa]] (više od 8 [[Sunce|Sunčevih]] masa) koje su iscrpile svoje [[nuklearno gorivo]]. Zvijezda kojoj je u jezgri preostalo samo željezo naglo se stišće i zagrijava (stvaranje atoma masivnijih od željeza apsorbira energiju pa se zvijezda ne može suprotstaviti djelovanju [[gravitacija|gravitacijske sile]]). Kada se jezgra zvijezde stisne na [[gustoća|gustoću]] [[Atomska jezgra|jezgre atoma]], stiskanje se zaustavlja, stvara se [[val]] koji se počinje gibati prema vanjskim slojevima zvijezde te dolazi do sudara i eksplozije.

Prema obliku krivulje sjaja supernove prve vrste (tip I) mogu se podijeliti na tri podvrste (a, b i c), a supernove druge vrste (tip II) na četiri podvrste (b, L P i n).

Pojave supernova zabilježili su [[Povijest astronomije|kineski astronomi]] 1054. u [[Bik (zviježđe)|zviježđu Biku]] (ostatak je [[maglica Rakovica]] ili [[Messier 1]]), [[Tycho Brahe|T. Brahe]] 1572. u [[Kasiopeja (zviježđe)|zviježđu Kasiopeji]] (ostatak je radioizvor Cassiopeia A) i [[Johannes Kepler|J. Kepler]] 1604. u zviježđu [[Zmijonosac|Zmijonoscu]]. U prosjeku se u [[galaktika]]ma poput naše pojavljuje po jedna supernova svakih stotinu godina. Označuju se kraticom, godinom pojave i redoslijedom pojave; na primjer kratica SN 1987A označava da se ta supernova (SN) pojavila prva (slovo A) u 1987.

Zbog velikoga sjaja supernove služe za utvrđivanje udaljenosti galaktika u kojima se nalaze, posebno one prve vrste (tip Ia) koje, zbog toga što su svi bijeli patuljci međusobno slični, postižu podjednaki najveći sjaj ([[Apsolutna magnituda|apsolutne magnitude]] – 19). <ref> '''supernove''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=58823] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Riess, Adam}}
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Američki znanstvenici]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

Adam Riess - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica