Suradnik10 u (test) 22:00, 22. svibanj 2026.

2026-05-22T22:00:07Z

←Starija inačica		Inačica od 22. svibanj 2026. u 22:00
Redak 1:		Redak 1:
	{{dodaj infookvir\|otok~~}}{{Wikiprojekt Europa/Ikona~~}}		{{dodaj infookvir\|otok}}
	[[Datoteka:Map_of_Ada_Kaleh,_early_modern_period.jpg\|mini\|Zemljovid otoka iz ranog novog vijeka.]]		[[Datoteka:Map_of_Ada_Kaleh,_early_modern_period.jpg\|mini\|Zemljovid otoka iz ranog novog vijeka.]]
	'''Ada Kale''' (od [[Turski jezik\|turskog]]: ''Adakale'' – "Otočna tvrđava"; ''mađarski:'' ''Újorsova''; [[Srpski jezik\|srpski]] i [[Bugarski jezik\|bugarski]]: Адакале) bio je otok na [[Dunav]]u u današnjoj [[Rumunjska\|Rumunjskoj]] naseljen većinom [[Turci u Rumunjskoj\|Turcima]], koji je potopljen tijekom izgradnje [[Hidroelektrana Đerdap\|hidroelektrane Đerdap]] 1970. Otok se nalazio oko 3 kilometara nizvodno od [[Orșova\|Orșove]] i bio je dugačak 1,75 km i širok 0,4 do 0,5 km ovisno o vodostaju.		'''Ada Kale''' (od [[Turski jezik\|turskog]]: ''Adakale'' – "Otočna tvrđava"; ''mađarski:'' ''Újorsova''; [[Srpski jezik\|srpski]] i [[Bugarski jezik\|bugarski]]: Адакале) bio je otok na [[Dunav]]u u današnjoj [[Rumunjska\|Rumunjskoj]] naseljen većinom [[Turci u Rumunjskoj\|Turcima]], koji je potopljen tijekom izgradnje [[Hidroelektrana Đerdap\|hidroelektrane Đerdap]] 1970. Otok se nalazio oko 3 kilometara nizvodno od [[Orșova\|Orșove]] i bio je dugačak 1,75 km i širok 0,4 do 0,5 km ovisno o vodostaju.

Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije

2026-05-22T21:57:26Z

preuzeto s hr.wikipedije

Nova stranica

{{dodaj infookvir|otok}}{{Wikiprojekt Europa/Ikona}}
[[Datoteka:Map_of_Ada_Kaleh,_early_modern_period.jpg|mini|Zemljovid otoka iz ranog novog vijeka.]]
'''Ada Kale''' (od [[Turski jezik|turskog]]: ''Adakale'' – "Otočna tvrđava"; ''mađarski:'' ''Újorsova''; [[Srpski jezik|srpski]] i [[Bugarski jezik|bugarski]]: Адакале) bio je otok na [[Dunav]]u u današnjoj [[Rumunjska|Rumunjskoj]] naseljen većinom [[Turci u Rumunjskoj|Turcima]], koji je potopljen tijekom izgradnje [[Hidroelektrana Đerdap|hidroelektrane Đerdap]] 1970. Otok se nalazio oko 3 kilometara nizvodno od [[Orșova|Orșove]] i bio je dugačak 1,75 km i širok 0,4 do 0,5 km ovisno o vodostaju.

Otok Ada Kale vjerojatno je najzanimljivija žrtva izgradnje brane hidroelektrane Đerdap. Nekada [[Osmansko Carstvo|osmanska]] [[eksklava]] koja je više puta mijenjala vladare u 18. i 19. stoljeću, otok je imao [[Džamija|džamiju]] i brojne uličice, a bio je poznat kao [[slobodna luka]] i [[Krijumčarenje|krijumčarsko]] gnijezdo. Postojanje Ade Kale zanemareno je na mirovnim pregovorima [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] 1878. tijekom [[Rusko-turski rat (1877. – 1878.)|Rusko-turskog rata]], poznatog u Rumunjskoj kao [[Rumunjski rat za neovisnost|Rat za neovisnost]], koji joj je omogućio da ostane ''[[de jure]]'' u vlasništvu [[osmanski sultan|Osmanskog sultana]] do 1923.

== Povijest ==
[[Datoteka:Ada_Kaleh.jpg|mini|Pogled na otok, kolorizirana fotografija (između 1890. i 1905.)]]
[[Datoteka:Ada_Kaleh-Bazaar.jpg|mini|[[Bazar]]]]
[[Habsburška Monarhija]] je na otoku sagradila [[Vaubanove utvrde|utvrdu Vaubanovog tipa]] kako bi je obranila od vojske [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], a ta će utvrda postati predmetom konflikta između dva carstva. [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Godine 1699.]] otok je došao pod osmansku vlast, međutim, ponovno su ga zauzeli Austrijanci u [[Habsburško-turski rat 1716. – 1718.|Habsburško-turskom ratu 1716. – 1718.]], a tvrđavu Nova Orșova sagradio je austrijski pukovnik Nicolas Doxat. Nakon četveromjesečne opsade [[Rusko-turski rat (1735. – 1739.)|1738.]] otok ponovno postaje osmanski teritorij, nakon čega su ga Austrijanci ponovno osvojili 1789., ali su morali vratiti otok [[Svištovski mir|Šistovskim ugovorom]] (1791.), kojim je okončan [[Habsburško-turski rat 1788. – 1791.|rat 1787. – 1791.]] između Osmanlija i [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. Nakon toga, otok je izgubio svoju vojnu važnost.

Za vrijeme [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] 1804., srpski pobunjenici predvođeni [[Milenko Stojković|Milenkom Stojkovićem]], zarobili su i pogubili [[dahije]] (odmetnutu [[Janjičari|janjičarsku]] huntu u [[Smederevski sandžak|Smederevskom sandžaku]]) koji su pobjegli iz [[Beograd]]a i sklonili se na otok, čime je okončana dahijska tiranija.

Iako su Osmanlije izgubile područja oko otoka nakon [[Rusko-turski rat (1877. – 1878.)|rusko-turskog rata (1877. – 1878.)]], poznatog iz rumunjske perspektive kao Rumunjski rat za neovisnost, na otok se u potpunosti zaboravilo tijekom mirovnih pregovora na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] [[1878.]], što mu je omogućilo da ostane ''[[de jure]]'' osmanski teritorij i privatni posjed osmanskog sultana, iako je ''[[de facto]]'' 1913. [[Austro-Ugarska]] jednostrano proglasila svoj suverenitet nad otokom, sve do [[Ugovor iz Lausanne|Ugovora iz Lausanne]] 1923.<ref name="Adakale">{{Citiranje weba |title=Adakale Island in River Danube |url=http://alexisphoenix.org/adakaleh.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725000112/http://alexisphoenix.org/adakaleh.php |archive-date=2011-07-25 |access-date=2007-05-14}}</ref>

Između 1878. i 1918., područja oko otoka bila su pod kontrolom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] na sjeveru i [[Kraljevina Srbija|Srbije]] na jugu, ali je otok bio pod osmanskim suverenitetom. Osmanska vlada nastavila je redovito postavljati i slati ''[[Nahija|nahije]]'' (upravne poglavare jedinice manje od okruga i veće od sela) i ''[[Kadija|kadije]]'' (sudce). Stanovnici otoka (službeno građani Osmanskog Carstva) bili su oslobođeni plaćanja [[porez]]a i [[carina]] i nisu bili obveznici vojnog roka. Otočani su također imali [[Biračko pravo|pravo glasa]] tijekom osmanskih općih izbora 1908.<ref name="Avrupa">Hürriyet Avrupa (European version of Hürriyet newspaper), 19–20 January 2013, p. 12</ref>
[[Datoteka:Ada_Kaleh_bazárja_1912.JPG|lijevo|mini|250x250px|Ada Kale 1912.]]
Dana 12. svibnja 1913., iskoristivši [[Balkanski ratovi|Balkanske ratove]], natporučnik [[Županija Krassó-Szörény|Županije Krassó-Szörény dr. Zoltán Medve]] doplovio je na otok pod [[Austro-Ugarska|austro-ugarskom]] zastavom kao predstavnik Dvojne Monarhije i uveo mađarsku upravu. Otok je pretvoren u općinu poznatu kao Újorsova i dodijeljen okrugu Orsova okruga [[Županija Krassó-Szörény|Krassó-Szörény]]. To je bilo posljednje teritorijalno proširenje Mađarske prije izbijanja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] koje osmanska vlada nikada nije službeno priznala.<ref>Jungmayer, Mihály: Ada-Kaleh. in: Zsebatlasz naptárral és statisztikai adatokkal. Szerk.: Kogutowitz, Károly Dr. és Hermann, Győző Dr. Magyar Földrajzi Intézet, Budapest, 1913.</ref>

Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], [[Kraljevina Rumunjska|Rumunjska]] je [[1919.]] jednostrano proglasila svoj suverenitet i ojačala svoje zahtjeve [[Trianonski ugovor|Trianonskim ugovorom]] [[1920.]] Dana [[24. srpnja]] [[1923.]] nova [[Turska|Republika Turska]] službeno je ustupila Adu Kale Rumunjskoj uz članke 25. i 26. [[Ugovor iz Lausanne|Ugovora iz Lausanne]] formalnim priznavanjem srodnih odredbi u [[Trianonski ugovor|Trianonskom ugovoru]].<ref name="Treaty">[http://wwi.lib.byu.edu/index.php/Treaty_of_Lausanne Full text of the Treaty of Lausanne (1923)]</ref>

Stanovništvo je živjelo prvenstveno od uzgoja [[duhan]]a i [[Ribarstvo|ribarstva]], a kasnije i od [[Turizam|turizma]].<ref>{{Cite journal |url=https://regard-est.com/die-erfahrung-des-orients-tourismus-auf-der-gefluteten-donauinsel-ada-kaleh-1878-1918-teil-i |title=Die Erfahrung des Orients: Tourismus auf der gefluteten Donauinsel „Ada-Kaleh“ (1878-1918, Teil I) |journal=Regard sur l'est |date=Prosinac 2014. |last1=Ellensohn |first1=Christian}}</ref><ref>{{Cite journal |url=https://regard-est.com/die-erfahrung-des-orients-tourismus-auf-der-gefluteten-donauinsel-ada-kaleh-1919-1968-teil-ii |title=Die Erfahrung des Orients : Tourismus auf der gefluteten Donauinsel "Ada-Kaleh" (1919-1968, Teil II) |journal=Regard sur l'est |date=Prosinac 2014. |last1=Ellensohn |first1=Christian}}</ref> Posljednjih godina postojanja otok je imao između 600 i 1000 stanovnika. Prije nego što je otok potopljen izgradnjom [[Hidroelektrana Đerdap|hidroelektrane Đerdap]], veći dio stanovništva preselio se u [[Constanța (grad)|Constanțu]] u Rumunjskoj, a na poziv premijera Demirela tijekom svog posjeta otoku ostatak se odselio u Tursku.<ref name="Avrupa2">Hürriyet Avrupa (European version of Hürriyet newspaper), 19–20 January 2013, p. 12</ref>

[[Džamija]] Ada Kale iz [[1903.]] izgrađena je na mjestu ranijeg [[Franjevci|franjevačkog]] [[samostan]]a. Tepih džamije, poklon turskog sultana [[Abdul Hamid II.|Abdülhamida II]], premješten je u džamiju u [[Constanța (grad)|Constanti]] 1965.
[[Datoteka:Romania,_Ada_Kaleh_Fortepan_17602.jpg|mini|Stanovnici otoka 1964.]]
Otok su posjetili [[Karlo II., rumunjski kralj|rumunjski kralj Karlo II.]] 1931. i turski premijer [[Süleyman Demirel]] 13. rujna 1967.
[[Datoteka:Ada-Kaleh_03.jpg|mini|Pošta (lijevo) 1968. ]]

== Potapanje ==
Tijekom izgradnje brane, neke od značajnijih građevina otoka premještene su na obližnji [[Šimijan|otok Šimijan]], poput dijela zidanih katakombi tvrđave, džamije, bazara, Mahmut-pašine kuće, groblja i mnogih drugih. Međutim, dio zajednice Ade Kale nakon evakuacije otoka odlučio je emigrirati u [[Turska|Tursku]], umjesto predloženog preseljenja na Šimijan. Manji dio odselio je u [[Dobrudža|Dobrudžu]], još jedan rumunjski teritorij sa značajnom turskom manjinom, stoga rekonstrukcija " Nove Ade Kale" na Šimijanu nikada nije završena.<ref>{{Citiranje weba |last=Mateescu |first=Mirela Sorina |title=Ada Kaleh, istoria unui paradis îngropat de ape și de vremuri |trans-title=Ada Kaleh: The History of a Paradise Submerged by Water and the Flow of Time |url=https://www.historia.ro/sectiune/general/articol/ada-kaleh-istoria-unui-paradis-ingropat-de-ape-si-de-vremuri |access-date=12. rujna 2021. |website=www.historia.ro |language=ro}}</ref>

== U književnosti ==
Ada Kale jedno je od mjesta događaja u romanu [[Mór Jókai|Móra Jókaija]], jednog od najpoznatijih mađarskih autora. U romanu ''Zlatni čovjek'' ([[Mađarski jezik|mađ.]] ''Az Arany Ember'') objavljenom 1872., Ada Kale se naziva "Ničijim otokom" i postaje gotovo mitski simbol mira, povučenosti i ljepote, nasuprot materijalnom vanjskom svijetu.

U drugom svesku priče [[Patrick Leigh Fermor|Patricka Leigha Fermora]] "Između šuma i voda" ([[Engleski jezik|eng.]] ''Between the Woods and the Water)'' o svom putovanju po Europi 1934., autor opisuje ugodno druženje sa skupinom starijih stanovnika otoka i raspravlja o njegovoj povijesti.

== Literatura ==

* (njemački) Philippe Henri Blasen: ''Mustafa Bego, türkischer Nargileh-Raucher und ungarischer Nationalheld. Nationale Aneignung und internationale Vermarktung der Insel Ada-Kaleh''. Spiegelungen, 2/2014.
* (rumunjski) [https://web.archive.org/web/20060327100741/http://www.jurnalul.ro/articol_39941/asa_a_fost_pe_ada_kaleh.html ''Așa a fost pe Ada Kaleh'' ("Ovako je bilo na Adi Kale")], [[Nacionalni časopis|Jurnalul Național]], 7. studenoga 2005. Pristupljeno 3. veljače 2022.
* (rumunjski) [https://web.archive.org/web/20071013170849/http://www.evz.ro/article.php?artid=277013 ''Supraviețuitorii de pe insula scufundată de Ceaușescu'' (Preživjeli s otoka potopljenog od strane Ceaușescua)], [[Evenimentul Zilei]] 21. listopada 2006. Pristupljeno 3. veljače 2022.
* (rumunjski) [http://www.rastko.rs/rastko/delo/13688 ''Ada Kale''], pristupljeno 3. veljače 2022.
* [http://alexisphoenix.org/adakaleh.php ''Stari otok Ada Kaleh''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110725000112/http://alexisphoenix.org/adakaleh.php}}, pristupljeno 3. veljače 2022.
* [http://alexisphoenix.org/adakalehnew.php ''Obnova Ade Kaleh na otoku Șimian''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070516052456/http://alexisphoenix.org/adakalehnew.php}} 16. svibnja 2007. Pristupljeno 3. veljače 2022.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://bigthink.com/strange-maps/ada-kaleh-an-ottoman-atlantis-on-the-danube Ada Kaleh, osmanska Atlantida na Dunavu], pristupljeno 3. veljače 2022.
* [https://libcom.org/history/ada-kaleh-balkan-island-where-people-once-lived-no-state-or-masters Ada-Kaleh: Balkansko ostrvo na kojem su nekada živjeli bez države i gospodara], memoari Petra Georgijeva Mandžukova ''Harbingers of Storm'' (Sofija: FAB, 2013.), pristupljeno 3. veljače 2022.
* [http://patrickleighfermor.wordpress.com/2012/09/22/on-the-island-of-ada-kaleh-on-the-danube/ ''Ada Kaleh: izgubljeni otok na Dunavu''] – fotogalerija, pristupljeno 3. veljače 2022.

{{Dunav}}

[[Kategorija:Rumunjski otoci na Dunavu]]

Ada Kale - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 22:00, 22. svibanj 2026.

Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije