WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-16T08:18:40Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 16. ožujak 2022. u 08:18
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Achagua'''-->'''~~Achagua''' je pleme [[Arawakan\|Arawaka]] sa [[llanos]]a oko rijeke [[Meta (rijeka)\|Meta]] u [[Kolumbija\|Kolumbiji]] i [[Venezuela\|Venezueli]], u državam [[Apure (država u Venezueli)\|Apure]], [[Bolívar (država u Venezueli)\|Bolívar]], [[Guárico (država u Venezueli)\|Guárico]] i [[Barinas (država u Venezueli)\|Barinas]]. Dolaze veoma rano u kontakt sa [[Španjolci]]ma. [[1535.]] [[Alonso de Herrera]] istražuje ovaj kraj, ali su ga ubili<ref>[http://www.landofsixpeoples.com/gyeldora.htm The Legend of El Dorado]</ref>.		Achagua''' je pleme [[Arawakan\|Arawaka]] sa [[llanos]]a oko rijeke [[Meta (rijeka)\|Meta]] u [[Kolumbija\|Kolumbiji]] i [[Venezuela\|Venezueli]], u državam [[Apure (država u Venezueli)\|Apure]], [[Bolívar (država u Venezueli)\|Bolívar]], [[Guárico (država u Venezueli)\|Guárico]] i [[Barinas (država u Venezueli)\|Barinas]]. Dolaze veoma rano u kontakt sa [[Španjolci]]ma. [[1535.]] [[Alonso de Herrera]] istražuje ovaj kraj, ali su ga ubili<ref>[http://www.landofsixpeoples.com/gyeldora.htm The Legend of El Dorado]</ref>.

	U vrijeme konkviste Achague su hodali gotovo goli. [[Otrovne strelice]] i [[Koplje\|koplja]] bili su im glavno oružje. Uzgoj gorke [[manioka\|manioke]], [[kukuruz]]a i [[grah]]a, kao i lov na [[divljač]], zbog [[meso\|mesa]], bile su tada najvažnije privredne aktivnosti. Pred kraj 16. stoljeća kontaktiraju ih [[Misionarstvo\|misionari]], te su već do 1630 većina okupljeni na [[Družba Isusova\|jezuitskim]] misijama<ref>[http://books.google.com/books?id=175c4xOpLtYC&pg=PA1&lpg=PA1&dq=The+Indians+of+Central+and+South+America:+an+ethnohistorical+dictionary+++acateco&source=bl&ots=W0eW0phjYc&sig=P68oAwjUSsBKcbvKI9awl8idyYs&hl=en&ei=2WhdTKu8DMGhOI-dtL0J&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CBQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false The Indians of Central and South America: an ethnohistorical dictionary]</ref>. Od [[1661.]] oni ipak žive u naseljima pod kontrolom Španjolaca.		U vrijeme konkviste Achague su hodali gotovo goli. [[Otrovne strelice]] i [[Koplje\|koplja]] bili su im glavno oružje. Uzgoj gorke [[manioka\|manioke]], [[kukuruz]]a i [[grah]]a, kao i lov na [[divljač]], zbog [[meso\|mesa]], bile su tada najvažnije privredne aktivnosti. Pred kraj 16. stoljeća kontaktiraju ih [[Misionarstvo\|misionari]], te su već do 1630 većina okupljeni na [[Družba Isusova\|jezuitskim]] misijama<ref>[http://books.google.com/books?id=175c4xOpLtYC&pg=PA1&lpg=PA1&dq=The+Indians+of+Central+and+South+America:+an+ethnohistorical+dictionary+++acateco&source=bl&ots=W0eW0phjYc&sig=P68oAwjUSsBKcbvKI9awl8idyYs&hl=en&ei=2WhdTKu8DMGhOI-dtL0J&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CBQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false The Indians of Central and South America: an ethnohistorical dictionary]</ref>. Od [[1661.]] oni ipak žive u naseljima pod kontrolom Španjolaca.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T10:19:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Achagua''' je pleme [[Arawakan|Arawaka]] sa [[llanos]]a oko rijeke [[Meta (rijeka)|Meta]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] i [[Venezuela|Venezueli]], u državam [[Apure (država u Venezueli)|Apure]], [[Bolívar (država u Venezueli)|Bolívar]], [[Guárico (država u Venezueli)|Guárico]] i [[Barinas (država u Venezueli)|Barinas]]. Dolaze veoma rano u kontakt sa [[Španjolci]]ma. [[1535.]] [[Alonso de Herrera]] istražuje ovaj kraj, ali su ga ubili<ref>[http://www.landofsixpeoples.com/gyeldora.htm The Legend of El Dorado]</ref>.

U vrijeme konkviste Achague su hodali gotovo goli. [[Otrovne strelice]] i [[Koplje|koplja]] bili su im glavno oružje. Uzgoj gorke [[manioka|manioke]], [[kukuruz]]a i [[grah]]a, kao i lov na [[divljač]], zbog [[meso|mesa]], bile su tada najvažnije privredne aktivnosti. Pred kraj 16. stoljeća kontaktiraju ih [[Misionarstvo|misionari]], te su već do 1630 većina okupljeni na [[Družba Isusova|jezuitskim]] misijama<ref>[http://books.google.com/books?id=175c4xOpLtYC&pg=PA1&lpg=PA1&dq=The+Indians+of+Central+and+South+America:+an+ethnohistorical+dictionary+++acateco&source=bl&ots=W0eW0phjYc&sig=P68oAwjUSsBKcbvKI9awl8idyYs&hl=en&ei=2WhdTKu8DMGhOI-dtL0J&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CBQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false The Indians of Central and South America: an ethnohistorical dictionary]</ref>. Od [[1661.]] oni ipak žive u naseljima pod kontrolom Španjolaca.

Prema [[Henry Rowe Schoolcraft]]-u nisu podnosili [[dlake]] na tijelu, žene su se svojih obrva [[Depilacija|rješavale]] tako da bi ih premazivale sokom '[[jagua]]'-oraha. Nakon ovog postupka dlake na tom dijelu tijela više nikada ne bi rasle. Slični običaji bili su uobičajeni kod nestalih Argentinskih [[Abipón|Abipona]] i brazilskih [[Munde]] Indijanaca.
Achagua danas broje oko 400 duša a nastanjeni su kod [[Puerto Gaitan]]a u [[Kolumbija|Kolumbiji]]. U pravilu su trilingualni, osim achagua govore i španjolski i [[Piapoco jezik|piapoco]], srodnim jezikom porodice [[Arawak jezik|Arawak]].

== Lokalne grupe ==

Achagua Indijanci bijahu sjedilačko stanovništvo. Autori N. Morey, M. E. i C. Romero navode kako su se skupine Achagua naselile u područjima rijeka [[Vichada (rijeka)|Vichada]] i [[Guaviare (rijeka)|Guaviare]] i ljanosima uz rijeke [[Casanare (rijeka)|Casanare]] i [[Barinas (rijeka)|Barinas]] i velikoj rijeci [[Apure (rijeka)|Apure]]. Naseliše se i uz rijeke [[Uvá (rijeka)|Uvá]], [[Iteviare]] i [[Amanaveni]]. Grupe Achagua naselile su se i na rio [[Arriari]].

Ekspanzija Achagua morala je dovesti do stvaranja manjih lokalnih zajednica koje su se mogle osamostaliti, možda čak i jaka plemena kao Amarizanos, pa Catarubenes i Onocutare.

J. Rivero kaže 'La nación Achagua ha sido la más numerosa…’. N Morey navodi sljedeće ‘podgrupe’ Achagua među kojima nalazimo i imena plemena Amarizano i Quirruba. Za ove posljednje prema jezikoslovcima, mogli bi biti ogranak Avani Indijanaca, koji su pak srodni grupi Baniwa. Na Moreyevoj listi nalaze se: Amarizanos, Atarruberrenais, Atarutaquiris, Aycubarrrenais, Aycuvataqueres, Barrias, Berichen, Cajuanacenis (?),Catarubenes, Chanapes (?), Charaberrenais, Chevades, Chichaytaquiri (?), Chubacanamis, Chubuave, Churruibenes, Cuchicavas, Curicurivenis, Curruau, Duberretaquerris, Emataquiris (?), Ereretaquires (?),Guachurribenenais, Guarruberrenayos, Issirriberrenais, Juadevenuis (Guadavenis), Maguaris, Majurribitas, Manuberrenais, Marraiberrenais, Mazata, Mugirris (?),Murriberrenais, Onocutare, Pizzarva (?),Quenabenís, Quirasivenis, Quirichanies, Quiriquiripas (?), Quirrubas (Quirrúpa, Kirrúpa, Quirruva, Chirrupe) (?),Ubabas, Ucataquerris, Univerrenais, Verraliberrenais i Yurreda.

Alonso Jiménez koji 1606. dolazi na rio Metu spominje broj od 4,000 Indiajnaca koji imaju svoje vlastite kasike (caciques) i 'kapetane’ (ratne poglavice ?).

== Privreda ==
Achaguas 16. I 17. stoljeća bijahu lovci, ribari i obrađivači tla. [[Manioka]] i [[kukuruz]] sigurno zauzimaju najvažnije mjesto, no uzgajali su i drugo tropsko [[voće]] i [[povrće]], i hvatali vodozemce. Trgovine je zasigurno bilo sa državama [[Čibča]]. Ašagua Indijanci su sa drugim skupinama trgovali sa barbascom ([[Piscida erythina]]<ref>[http://www.lablaa.org/blaavirtual/geografia/geocol/achagua.htm Achagua]</ref>), biljkom iz porodice [[Leguminosae|Leguminoza]], obično nazivana ''Jamaica Dogwood'', raširena i je po [[Karibi|Zapadnim Indijama]], [[Teksas]]u, [[Meksiko|Meksiku]] i [[Florida|Floridi]], a koristi se kao [[riblji otrov]].

== Achagua danas ==
Achagua Indijanci danas su gotovo potpuno akulturirani.
== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.etniasdecolombia.org/indigenas/achagua.asp Grupos Étnicos: Achagua.]
*[http://internacional.eluniversal.com/2005/09/28/pol_art_28109B.shtml Exigen Renuncia De Alcaldesa Oficialista De Achaguas En Apure]
*[http://colombia.indymedia.org/news/2006/02/37586.php El pueblo Achagua teme por su futuro]

[[Kategorija:Arawakan]]
[[Kategorija:Kolumbijski Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanci, Venezuela]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]

Achagua - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica