WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-16T08:17:40Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 16. ožujak 2022. u 08:17
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Acetanhidrid'''-->'''~~Acetanhidrid''' je [[anhidrid]] [[Octena kiselina\|octene kiseline]]. Acetanhidrid je jedini važan član anhidrida kiselina. To je bezbojna tekućina prodorna mirisa, slabo topljiva u hladnoj vodi, topljiva u organskim otapalima. Na povišenoj temperaturi ili u prisutnosti anorganskih kiselina žestoko reagira s vodom. Najčešće se proizvodi od octene kiseline oduzimanjem vode, reakcijom s ketenom ili oksidacijom acetaldehida. Upotrebljava se za acetiliranje u organskoj sintezi, najviše pri proizvodnji ''acetilceluloze''.		Acetanhidrid''' je [[anhidrid]] [[Octena kiselina\|octene kiseline]]. Acetanhidrid je jedini važan član anhidrida kiselina. To je bezbojna tekućina prodorna mirisa, slabo topljiva u hladnoj vodi, topljiva u organskim otapalima. Na povišenoj temperaturi ili u prisutnosti anorganskih kiselina žestoko reagira s vodom. Najčešće se proizvodi od octene kiseline oduzimanjem vode, reakcijom s ketenom ili oksidacijom acetaldehida. Upotrebljava se za acetiliranje u organskoj sintezi, najviše pri proizvodnji ''acetilceluloze''.

	==Osobine==		==Osobine==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-05T08:42:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Acetanhidrid''' je [[anhidrid]] [[Octena kiselina|octene kiseline]]. Acetanhidrid je jedini važan član anhidrida kiselina. To je bezbojna tekućina prodorna mirisa, slabo topljiva u hladnoj vodi, topljiva u organskim otapalima. Na povišenoj temperaturi ili u prisutnosti anorganskih kiselina žestoko reagira s vodom. Najčešće se proizvodi od octene kiseline oduzimanjem vode, reakcijom s ketenom ili oksidacijom acetaldehida. Upotrebljava se za acetiliranje u organskoj sintezi, najviše pri proizvodnji ''acetilceluloze''.

==Osobine==

Acetanhidrid i njegovi viši homolozi ne otapaju se u [[voda|vodi]].<br />
Moglo bi se očekivati da će se acetanhidrid otapati u vodi s obzirom na relativno veliku količinu prisutna kisika. Rezonantna energija, međutim, koja potječe od interacije orbitala ''p'' atoma [[kisik]]a i [[ugljik]]a velika je (40 kcal). Zbog toga će kod atoma kisika postojati mala tendencija da s molekulama vode stvaraju protonske veze.

== Dobivanje ==
Dok je glavni izvor octene kiseline bio destilat suhe destilacije drveta iz kojeg se dobivala kao kalcijev ili natrijev acetat, anhidrid se priređivao reakcijom natrijeva acetata s polovinom količine sulfurilklorida ili sumpornog klorida i klora, potrebne za dobivanje acetilklorida. Tako nastali acetilklorid reagira s ostatkom soli dajući anhidrid. Pojavom sintetske octene kiseline i drugih metoda za dobivanje iz vodenih otopina razvijene su nove metode za priređivanje anhidrida. Po jednom se postupku octena kiselina adira na acetilen u prisustvu živinih soli dajući etilidenacetat, koji se tada razgrađuje grijanjem s kiselim katalizatorima, kao što je sumporna kiselina ili cinkov klorid, dajući acetaldehid i acetanhidrid.

'''2.'''
U drugom procesu anhidrid nastaje iz acetaldehida kontroliranom oksidacijom sa zrakom. U sintezi octene kiseline iz acetaldehida nastaje uvijek i nešto anhidrida, jer peroksioctena kiselina, koja nastaje kao muđuspoj, očito reagira s acetaldehidom, dajući anhidrid i vodu.

Uz katalizator kobaltov acetat-bakreni acetat na 50°C brzina oksidacije se povećava, a ako se za polinjanje reakcije dodaje još neko sredstvo kao etilacetat, moguće je dvije trećine aldehida pretvoriti u acetanhidrid, dok se jedna trećina pretvara u octenu kiselinu. Destilacijom pri sniženom pristisku temperatura se održava dovoljno niskom da omogući uklanjanje azeotropne smjese s vodom bez hidrolize anhidrida.

'''3.'''
Treći, danas važan proces, jest adicija octene kiseline na [[keten]]. Pare octene kiseline koje sadrže etilfosfat griju se na 700-720°C ili se pare octene kiseline prevode pri 600-700°C iznad aluminijeva fosfata.

Smjesa ketena, vode i para octene kiseline brzo se hladi da bi se kondezirala voda i neproreagirana octena kiselina. Keten se tada u tornju apsorbira u octenoj kiselini dajući acetanhidrid.

Po drugom postupku keten se dobiva nekatalitičkom razgradnjom acetona pri 700°C.

==Upotreba==

Acetanhidrid služi za acetiliranje kod organskih sinteza.<ref>{{Citiranje knjige|title=Mali kemijski leksikon|author=dr. Ljubiša Grlić|authorlink=|coauthors=|origdate=15.veljače 2019.|date=|chapter=|chapterurl=|editor=Ivan Tržan|url=|format=|edition=|language=|pages=7|publisher=Radovan Radovinović|location=Zageb|others=|quote=|accessdate=15. veljače 2019.|isbn=|id=}}</ref> Najviše se upotrebljava za priređivanje [[ester]]a koji se ne mogu dobiti neporednom esterifikacijom [[alkohol]]a s octenom kiselinom.
Najvažniji od njih je [[celulozni acetat]]. Proizvodnja acetanhidrida porasla je od 1940 do 1955 sa 114 tisuća tona na 382 tisuće tona, a cijena mu je tada bila oko 32 cetnta po kg.

==Izvori==
{{izvori}}
* Carl R. Noller; Kemija organskih spojeva. Glavni urednik: Zvonko Vistrička. Izdavač: Tehnička knjiga, listopad 1968.g.. Zagreb. Str. 164.-165..

[[Kategorija:Kemijski spojevi]]

Acetanhidrid - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica