Abisalna ravnica - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Fizička geografija' u '[[Fizički zemljopis'

2025-06-14T04:17:32Z

Zamjena teksta - '[[Fizička geografija' u '[[Fizički zemljopis'

←Starija inačica		Inačica od 14. lipanj 2025. u 04:17
Redak 8:		Redak 8:
	Vjeruje se da su abisalne ravnice, djelomično zbog svoje velike veličine, glavni rezervoari [[Bioraznolikost\|biološke raznolikosti]]. Također vrše značajan utjecaj na [[Ugljikov ciklus\|kruženje ugljika u]] oceanu, otapanje [[Kalcijev karbonat\|kalcijevog karbonata]] i atmosferske koncentracije ugljikovog dioksida tijekom [[Geološko razdoblje\|vremenskih razmjera]] od stotinu do tisuću godina. Na strukturu [[Ekosustav\|ekosustava]] u abisalnim ravnicama snažno utječu brzina dotoka hrane na morsko dno i sastav materijala koji se taloži. Čimbenici poput [[Globalno zatopljenje\|klimatskih promjena]], [[Ribolov\|ribolovai]] i gnojidbe oceana značajno utječu na obrasce primarne proizvodnje u [[Fotička zona\|eufotičkoj zoni]].<ref name="CRS2008" /><ref>{{Harvnb\|Smith\|Paterson\|Lambshead\|Glover\|Gooday\|Rogers\|Sibuet\|Kitazato\|Galéron\|Menot\|2008}}</ref> Životinje apsorbiraju otopljeni kisik iz voda siromašnih kisikom. Mnogo otopljenog kisika u ponornim ravnicama dolazilo je iz polarnih područja koja su se davno otopila. Zbog oskudice kisika, abisalne su ravnice negostoljubive za organizme koji bi cvjetali u vodama obogaćenim kisikom iznad. Koraljni grebeni dubokog mora uglavnom se nalaze u dubinama od 3000 metara i dublje u abisalnoj i hadalnoj zoni.		Vjeruje se da su abisalne ravnice, djelomično zbog svoje velike veličine, glavni rezervoari [[Bioraznolikost\|biološke raznolikosti]]. Također vrše značajan utjecaj na [[Ugljikov ciklus\|kruženje ugljika u]] oceanu, otapanje [[Kalcijev karbonat\|kalcijevog karbonata]] i atmosferske koncentracije ugljikovog dioksida tijekom [[Geološko razdoblje\|vremenskih razmjera]] od stotinu do tisuću godina. Na strukturu [[Ekosustav\|ekosustava]] u abisalnim ravnicama snažno utječu brzina dotoka hrane na morsko dno i sastav materijala koji se taloži. Čimbenici poput [[Globalno zatopljenje\|klimatskih promjena]], [[Ribolov\|ribolovai]] i gnojidbe oceana značajno utječu na obrasce primarne proizvodnje u [[Fotička zona\|eufotičkoj zoni]].<ref name="CRS2008" /><ref>{{Harvnb\|Smith\|Paterson\|Lambshead\|Glover\|Gooday\|Rogers\|Sibuet\|Kitazato\|Galéron\|Menot\|2008}}</ref> Životinje apsorbiraju otopljeni kisik iz voda siromašnih kisikom. Mnogo otopljenog kisika u ponornim ravnicama dolazilo je iz polarnih područja koja su se davno otopila. Zbog oskudice kisika, abisalne su ravnice negostoljubive za organizme koji bi cvjetali u vodama obogaćenim kisikom iznad. Koraljni grebeni dubokog mora uglavnom se nalaze u dubinama od 3000 metara i dublje u abisalnoj i hadalnoj zoni.

	Abisalne ravnice nisu prepoznate kao zasebne [[~~Fizička geografija~~\|fiziografske]] značajke morskog dna do kasnih 1940-ih, a sve donedavno niti jedna nije sustavno proučavana. Oni su slabo sačuvani u [[Geološki zapis\|sedimentnom zapisu]], jer ih obično troši proces subdukcije. Zbog mraka i pritiska vode koji može doseći 76 megapaskala, abisalne ravnice nisu dobro istražene.		Abisalne ravnice nisu prepoznate kao zasebne [[Fizički zemljopis\|fiziografske]] značajke morskog dna do kasnih 1940-ih, a sve donedavno niti jedna nije sustavno proučavana. Oni su slabo sačuvani u [[Geološki zapis\|sedimentnom zapisu]], jer ih obično troši proces subdukcije. Zbog mraka i pritiska vode koji može doseći 76 megapaskala, abisalne ravnice nisu dobro istražene.

	== Izvori ==		== Izvori ==

	[[Kategorija:Oceanografija]]		[[Kategorija:Oceanografija]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

2022-01-03T05:30:39Z

Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

←Starija inačica		Inačica od 3. siječanj 2022. u 05:30
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Abisalna ravnica'''-->~~
	[[Datoteka:Oceanic_basin.svg\|desno\|mini\| Dijagramski presjek oceanskih zona, koji prikazuje odnos abisalne ravnice prema [[Epikontinentalni pojas\|epikontinentalnom pojasu]] i oceanskoj brazdi]]		[[Datoteka:Oceanic_basin.svg\|desno\|mini\| Dijagramski presjek oceanskih zona, koji prikazuje odnos abisalne ravnice prema [[Epikontinentalni pojas\|epikontinentalnom pojasu]] i oceanskoj brazdi]]
	[[Datoteka:Oceanic_divisions.svg\|desno\|mini\| Prikaz [[Abisal\|abisalne zone]] u odnosu na druge glavne [[Oceanska zona\|oceanske zone]]]]		[[Datoteka:Oceanic_divisions.svg\|desno\|mini\| Prikaz [[Abisal\|abisalne zone]] u odnosu na druge glavne [[Oceanska zona\|oceanske zone]]]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-12T05:01:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Oceanic_basin.svg|desno|mini| Dijagramski presjek oceanskih zona, koji prikazuje odnos abisalne ravnice prema [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalnom pojasu]] i oceanskoj brazdi]]
[[Datoteka:Oceanic_divisions.svg|desno|mini| Prikaz [[Abisal|abisalne zone]] u odnosu na druge glavne [[Oceanska zona|oceanske zone]]]]
'''Abisalna ravnica''' je podvodna [[ravnica]] na dubokom [[Oceansko dno|dnu oceana]], koja se obično nalazi na dubinama između 3.000 i 6.000 metara. Ležeći općenito između podnožja [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalnog pojasa]] i [[Srednjooceanski hrbat|srednjooceanskog hrpta]], abisalne ravnice pokrivaju više od 50% [[Zemlja|Zemljine]] površine.<ref name="CRS2008">{{Citiranje časopisa|author=Craig R. Smith|title=Abyssal food limitation, ecosystem structure and climate change|url=http://cmbc.ucsd.edu/Students/Current_Students/SIO277/Smith%20et%20al.%20TREE%202008.pdf|year=2008|journal=Trends in Ecology and Evolution|volume=23|issue=9|pages=518–528|accessdate=18 June 2010}}</ref><ref name="Vino1997">{{Citiranje knjige|title=The Biogeography of the Oceans|author=N.G. Vinogradova|chapter=Zoogeography of the Abyssal and Hadal Zones|pages=325–387|isbn=9780120261321}}</ref> Oni su među najravnijim, glatkim i najmanje istraženim regijama na Zemlji.<ref name="Weaver">{{Citiranje knjige|title=Geology and Geochemistry of Abyssal Plains|author=P.P.E. Weaver|url=http://sp.lyellcollection.org/cgi/issue_pdf/frontmatter_pdf/31/1.pdf|publisher=Blackwell Scientific Publications|location=Oxford|accessdate=18 June 2010|isbn=978-0-632-01744-7}}</ref> Abisalne ravnice su ključni geološki elementi oceanskih bazena (ostali elementi su povišeni greben srednjeg oceana i bočna abisalna brda).

Stvaranje abisalne ravnice rezultat je širenja morskog dna ([[tektonika ploča]]) i topljenja donje [[Oceanska kora|oceanske kore]]. Magma se uzdiže iznad [[Astenosfera|astenosfere]] (sloj gornjeg plašta) i dok ovaj [[Bazalt|bazalni]] materijal doseže površinu na srednjoceanskim hrptovima, tvori novu oceansku koru, koja se neprestano povlači bočno šireći se morskim dnom. Abisalne ravnice nastaju prekrivanjem izvorno neravne površine oceanske kore sitnozrnim [[Sedimenti|sedimentima]], uglavnom [[Glina (tlo)|glinom]] i muljem. Veći dio ovog sedimenta taloži se strujama koje su usmjerene s [[Kontinentski rub|kontinentskih rubova]] duž [[Podmorski kanjon|podmorskih kanjona]] u dublje vode. Ostatak je sastavljen uglavnom od pelagijskih sedimenata. Metalni čvorići česti su u nekim područjima ravnice, s različitim koncentracijama metala, uključujući [[mangan]], [[željezo]], [[nikal]], [[kobalt]] i [[Bakar (element)|bakar]]. Tu su i količine [[Ugljik|ugljika]], [[Dušik|dušika]], [[Fosfor|fosfora]] i [[Silicij|silicija]] zbog materijala koji se spušta i razgrađuje.

Vjeruje se da su abisalne ravnice, djelomično zbog svoje velike veličine, glavni rezervoari [[Bioraznolikost|biološke raznolikosti]]. Također vrše značajan utjecaj na [[Ugljikov ciklus|kruženje ugljika u]] oceanu, otapanje [[Kalcijev karbonat|kalcijevog karbonata]] i atmosferske koncentracije ugljikovog dioksida tijekom [[Geološko razdoblje|vremenskih razmjera]] od stotinu do tisuću godina. Na strukturu [[Ekosustav|ekosustava]] u abisalnim ravnicama snažno utječu brzina dotoka hrane na morsko dno i sastav materijala koji se taloži. Čimbenici poput [[Globalno zatopljenje|klimatskih promjena]], [[Ribolov|ribolovai]] i gnojidbe oceana značajno utječu na obrasce primarne proizvodnje u [[Fotička zona|eufotičkoj zoni]].<ref name="CRS2008" /><ref>{{Harvnb|Smith|Paterson|Lambshead|Glover|Gooday|Rogers|Sibuet|Kitazato|Galéron|Menot|2008}}</ref> Životinje apsorbiraju otopljeni kisik iz voda siromašnih kisikom. Mnogo otopljenog kisika u ponornim ravnicama dolazilo je iz polarnih područja koja su se davno otopila. Zbog oskudice kisika, abisalne su ravnice negostoljubive za organizme koji bi cvjetali u vodama obogaćenim kisikom iznad. Koraljni grebeni dubokog mora uglavnom se nalaze u dubinama od 3000 metara i dublje u abisalnoj i hadalnoj zoni.

Abisalne ravnice nisu prepoznate kao zasebne [[Fizička geografija|fiziografske]] značajke morskog dna do kasnih 1940-ih, a sve donedavno niti jedna nije sustavno proučavana. Oni su slabo sačuvani u [[Geološki zapis|sedimentnom zapisu]], jer ih obično troši proces subdukcije. Zbog mraka i pritiska vode koji može doseći 76 megapaskala, abisalne ravnice nisu dobro istražene.

== Izvori ==

[[Kategorija:Oceanografija]]