WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

2022-01-03T05:29:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

←Starija inačica		Inačica od 3. siječanj 2022. u 05:29
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Abipón'''-->~~'''Abipón''' (pl. Abipones; Callagá), južnoamerički indijanski narod koji je živio na donjem toku rijeke Barmejo u [[Argentina\|argentinskom]] [[Chaco\|Chacu]]. –Jezik što su ga govorili pripada porodici [[Guaycuruan]] i imao je najmanje tri dijalekta što nose imena njihovih plemenskih skupina, to su: [[Nakaigetergehè]] ili 'šumski narod' ("gente del bosque";), [[Riikahè]] ili 'narod sa ravnice' ("gente del campo";) i [[Yaaukanigá]] (Yaaucaniga) ili 'narode vode' ("gente del agua"). Posljednja skupina Yaaukanigá često se posebno navodi a i dovode se u vezu sa [[Mepene]] Indijancima. Značenje njihovog imena navodilo bi da su Yaaukanige nekada bili ljudi 'kanua'. -Abipóni su lutali velikim područjem između istočne Parane pa na sjever do Bermeja i rijeke [[Salado]] na jugu. Od oružja imali su [[koplje]], [[luk i strijela\|luk i strijelu]], a kada su se dokopali španjolskih konja, postali su ozbiljna opasnost španjolskom naseljavanju. -Brojno stanje Abipóna iznosilo je oko 5,000, no kroz vrijeme kolonizacije oni su od [[Španjolci\|Španjolaca]] ukrali preko 100,000 konja. U borbama su uzimali trofeje [[skalp]]a, uključujući i kožu nosa i ušiju, odvodili su zarobljenike, i držali domorodačke žene i djecu za robove. Od ljudskih kostiju Abipóni su izrađivali lule i zviždaljke, a iz neprijateljskih lubanja posude. –Španjolska kruna od ranog do sredine 18. stoljeća slala je Jezuite da uspostave mir i zaštite domoroce od abiponskih napada. Ovi utemeljuju misije [[Reconquista]] (1748) i [[Resistancia]] (1750) na koje su smješteni Abipóni. Plemena [[Toba]] i [[Mocoví]] što nisu bili obuhvaćeni misijama terorizirali su ove misije i misijske Indijance. Na koncu misije su zatvorene. Misionari su iz Paragvaja protjerani 1768. i 1769., a Abipóni se pokušavaju vratiti svojim lovnim područjima, u čemu su spriječeni od Španjolaca i drugih plemena. Španjolske utvrde i plemena Toba i Mocoví spriječit će ih da se vrate svojim lovištima. Oni će nestati kroz sljedećih 50 godina, biti će pobijeni ili će ih dotući boginje. Ostaci će nestati u kreolskoj populaciji.		'''Abipón''' (pl. Abipones; Callagá), južnoamerički indijanski narod koji je živio na donjem toku rijeke Barmejo u [[Argentina\|argentinskom]] [[Chaco\|Chacu]]. –Jezik što su ga govorili pripada porodici [[Guaycuruan]] i imao je najmanje tri dijalekta što nose imena njihovih plemenskih skupina, to su: [[Nakaigetergehè]] ili 'šumski narod' ("gente del bosque";), [[Riikahè]] ili 'narod sa ravnice' ("gente del campo";) i [[Yaaukanigá]] (Yaaucaniga) ili 'narode vode' ("gente del agua"). Posljednja skupina Yaaukanigá često se posebno navodi a i dovode se u vezu sa [[Mepene]] Indijancima. Značenje njihovog imena navodilo bi da su Yaaukanige nekada bili ljudi 'kanua'. -Abipóni su lutali velikim područjem između istočne Parane pa na sjever do Bermeja i rijeke [[Salado]] na jugu. Od oružja imali su [[koplje]], [[luk i strijela\|luk i strijelu]], a kada su se dokopali španjolskih konja, postali su ozbiljna opasnost španjolskom naseljavanju. -Brojno stanje Abipóna iznosilo je oko 5,000, no kroz vrijeme kolonizacije oni su od [[Španjolci\|Španjolaca]] ukrali preko 100,000 konja. U borbama su uzimali trofeje [[skalp]]a, uključujući i kožu nosa i ušiju, odvodili su zarobljenike, i držali domorodačke žene i djecu za robove. Od ljudskih kostiju Abipóni su izrađivali lule i zviždaljke, a iz neprijateljskih lubanja posude. –Španjolska kruna od ranog do sredine 18. stoljeća slala je Jezuite da uspostave mir i zaštite domoroce od abiponskih napada. Ovi utemeljuju misije [[Reconquista]] (1748) i [[Resistancia]] (1750) na koje su smješteni Abipóni. Plemena [[Toba]] i [[Mocoví]] što nisu bili obuhvaćeni misijama terorizirali su ove misije i misijske Indijance. Na koncu misije su zatvorene. Misionari su iz Paragvaja protjerani 1768. i 1769., a Abipóni se pokušavaju vratiti svojim lovnim područjima, u čemu su spriječeni od Španjolaca i drugih plemena. Španjolske utvrde i plemena Toba i Mocoví spriječit će ih da se vrate svojim lovištima. Oni će nestati kroz sljedećih 50 godina, biti će pobijeni ili će ih dotući boginje. Ostaci će nestati u kreolskoj populaciji.

	== Plemenske skupine ==		== Plemenske skupine ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-05T04:36:26Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Abipón''' (pl. Abipones; Callagá), južnoamerički indijanski narod koji je živio na donjem toku rijeke Barmejo u [[Argentina|argentinskom]] [[Chaco|Chacu]]. –Jezik što su ga govorili pripada porodici [[Guaycuruan]] i imao je najmanje tri dijalekta što nose imena njihovih plemenskih skupina, to su: [[Nakaigetergehè]] ili 'šumski narod' ("gente del bosque";), [[Riikahè]] ili 'narod sa ravnice' ("gente del campo";) i [[Yaaukanigá]] (Yaaucaniga) ili 'narode vode' ("gente del agua"). Posljednja skupina Yaaukanigá često se posebno navodi a i dovode se u vezu sa [[Mepene]] Indijancima. Značenje njihovog imena navodilo bi da su Yaaukanige nekada bili ljudi 'kanua'. -Abipóni su lutali velikim područjem između istočne Parane pa na sjever do Bermeja i rijeke [[Salado]] na jugu. Od oružja imali su [[koplje]], [[luk i strijela|luk i strijelu]], a kada su se dokopali španjolskih konja, postali su ozbiljna opasnost španjolskom naseljavanju. -Brojno stanje Abipóna iznosilo je oko 5,000, no kroz vrijeme kolonizacije oni su od [[Španjolci|Španjolaca]] ukrali preko 100,000 konja. U borbama su uzimali trofeje [[skalp]]a, uključujući i kožu nosa i ušiju, odvodili su zarobljenike, i držali domorodačke žene i djecu za robove. Od ljudskih kostiju Abipóni su izrađivali lule i zviždaljke, a iz neprijateljskih lubanja posude. –Španjolska kruna od ranog do sredine 18. stoljeća slala je Jezuite da uspostave mir i zaštite domoroce od abiponskih napada. Ovi utemeljuju misije [[Reconquista]] (1748) i [[Resistancia]] (1750) na koje su smješteni Abipóni. Plemena [[Toba]] i [[Mocoví]] što nisu bili obuhvaćeni misijama terorizirali su ove misije i misijske Indijance. Na koncu misije su zatvorene. Misionari su iz Paragvaja protjerani 1768. i 1769., a Abipóni se pokušavaju vratiti svojim lovnim područjima, u čemu su spriječeni od Španjolaca i drugih plemena. Španjolske utvrde i plemena Toba i Mocoví spriječit će ih da se vrate svojim lovištima. Oni će nestati kroz sljedećih 50 godina, biti će pobijeni ili će ih dotući boginje. Ostaci će nestati u kreolskoj populaciji.

== Plemenske skupine ==
:Plemenske skupine Abipona u 17. stoljeću:
*[[Chaguahazagues]], u dolini Calchaquí
*[[Estoyubec]].
:U 18. i 19. stoljeću:
*[[Riikahè|Rukahes]],
*[[Nakaigetergehè|Naquetagué]], nalazimo ih i pod sličnim varijantama Nacaiguetergehé, Kakaikétergehe, Nakaiketergehe i Nakikergěhe.
*[[Acaguitaggauehec]],
*[[Yaaukanigá|Yaukanigas]] (porijeklom od starih Mepene).
*¿[[Cayjafaes]]?,
*[[Sauceros]].

== Etnografija ==

''Socijalna organizacija''

Suvremeni Caduveo Indijanci koje je posjetio Lévi –Strauss i opisao u knjizi ''Tristes Tropiques'' sačuvali su kulturu starih [[Mbayá]]. To je ratničko društvo kakvo nalazimo i kod drugih Guaycuru plemena, pa i kod Abipóna. -Ratničko plemstvo, običan puk i robovi, klase su Guaycuru-zajednice, i Caduvea i Abipóna. Kod Mbayá ti robovi i kmetovi bijahu [[Guana]] i [[Chamacoco]] Indijanci. Kod Abipóna nalazimo iste klase, pa vjerojatno i sličnu situaciju i u Abipón-plemstvu. Tetoviranje koje također nalazimo u kulturi Abipóna, sredstvo je označavanje staleške pripadnosti. [[Caduveo]] Indijanci tetovirali su samo lice, puk cijelo tijelo, slično je vjerojatno vladalo i kod Abipóna, čije su žene tetovirale lice, ruke i grudi.

''Običaji''

Abipón i su pripadali kulturnom krugu Chaca, i bijahu veoma srodni drugim Guaycuru plemenima. Martinu Dobrizhofferu, koji je [http://www.catholicity.com/encyclopedia/d/dobrizhoffer,martin.html 18 godina] proveo među njima zahvaljujemo na opisu Abipóna. Slično ostalim Guaycuru plemenima, ratovali su zbog ratnih zarobljenika i brzo gubili identitet. Jezik Abipóna također je bio izložen jakim promjenama zbog zabranjivanja upotrijebe svih riječi koje su podsjećale na ime pokojnika (slično nalazimo i kod [[Puyallup]] Indijanaca u [[Washington]]u). Ova zabrana, dovodila je do nastanka velikog broja novih riječi. -Neke simbole kultura drugih američkih plemena, kao kod [[Munde]] Indijanaca, a i još nekih, također nalazimo kod starih Abipóna -to je čupanje [[obrve|obrva]] i [[trepavice|trepavica]], kako ne bi smetale oštrom pogledu abiponskog ratnika ili lovca.

Bila je prisutna i [[kuvada]]<ref>[http://www.christusrex.org/www1/pater/ethno/abipon.html Abipones]</ref>.

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.mnsu.edu/emuseum/cultural/southamerica/abipon.html Abipon]
*[http://books.google.com/books?id=wQFt2mqbFq8C&pg=PA241&lpg=PA241&dq=isistin%C3%A9s&source=web&ots=YMSVeaefOG&sig=cvutuNkTJjKgbND5IJg-P-QPnr0&hl=en&sa=X&oi=book_result&resnum=4&ct=result#PPR1,M1 Martin Dobrizhoffer, An Account of the Abipones]
*[http://www.britannica.com/eb/article-9003362?hook=233203 Abipón]
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Guaycuruan]]
[[Kategorija:Argentinski Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]

Abipón - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica