WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

2022-01-03T05:16:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

←Starija inačica		Inačica od 3. siječanj 2022. u 05:16
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Abhaski jezik'''-->~~{{Infookvir jezik		{{Infookvir jezik
	\|ime=Abhaski (aphaski)		\|ime=Abhaski (aphaski)
	\|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici= {{unicode\|Аҧсуа}}		\|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici= {{unicode\|Аҧсуа}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-27T00:30:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir jezik
|ime=Abhaski (aphaski)
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici= {{unicode|Аҧсуа}}
|države=[[Gruzija]], [[Turska]]
|regije=[[Kavkaz (regija)|Kavkaz]]
|etnicitet=[[Abhazi]]
|govornici=112.740<ref name="17._izdanje">Paul M. Lewis, Gary F. Simons, Charles D. Fennig (ur.), ''Ethnologue : Languages of the World'', Knjiga ''Languages of Africa and Europe'', 17. izd., [[SIL International]], Dallas (Teksas), 2014., URL: http://www.ethnologue.com/language/ABK (Pristupljeno: 7. listopada 2014.).</ref>
|rang=
|jezična porodica=[[Sjeverozapadni kavkaski jezici|sjeverozapadni kavkaski]]
: '''abhaski'''
|država=[[Abhazija]]
|ustanova=
|pismo=prilagođena [[ćirilica]]
|iso1=ab|iso2=[[silcode:abk|abk]]|sil=abk
}}

'''Abhaski jezik''' ili '''aphaski jezik'''<ref name="Gluhak">[[Alemko Gluhak]], »O nekim imenima zemalja«, ''[[Jezik (časopis)|Jezik]] : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika'', god. 40., br. 4., mjeseca travnja 1993., str. 115. – 126., navodi sa str. 116. i 117., ISSN {{ISSN|0021-6925}}, {{NSK-zapis|id=000034026}}</ref> (аҧсуа бызшәа, aṗsua byzš˚a; ISO 639-3: [[ethnologue:abk|abk]]) je jezik koji se govori u [[Abhazija|Abhaziji]], autonomnoj republici u [[Gruzija|Gruziji]] koja je samoproglasila neovisnost, te u [[Turska|Turskoj]]. U [[Gruzija|Gruziji]] ga govori 101.000 (1993.) i 4000 u [[Turska|Turskoj]] (1980.).<ref name="SIL_International_16_ed">»[http://archive.ethnologue.com/16/show_language.asp?code=abk Abkhaz : a language of Georgia]«.  '''<tt>U publikaciji:</tt>''' Paul M. Lewis, ur., ''Ethnologue : Languages of the World'', 16. izd., [[SIL International]], Dallas (Teksas), 2009., {{ISBN|1-55671-216-2}}, {{ISBN|978-1-55671-216-6}}, {{eng oznaka}}, Mrježovnica: http://www.ethnologue.com/, pristupljeno: 7. listopada 2014.</ref>

Jezik pripada u skupinu [[sjeverozapadni kavkaski jezici|sjeverozapadnih kavkaskih jezika]] i poznat je po velikom broju [[suglasnik]]a (preko 50) i istodobno samo dva [[samoglasnik]]a, što ga čini jezikom s najmanje samoglasnika na svijetu. Postoje dva glavna dijalekta, sjeverni bzâp i južni (literalni) abz'âwa. kao ocem abhaske literature smatra se [[Dârmit' Gulia]] (1874. – 1960.), koji je napisao prvu novelu, utemeljivač je prvih abhaskih novina, pjesnik i prevoditelj.<ref>[http://www.omniglot.com/writing/abkhaz.htm Omniglot]</ref>

== Osobine ==

=== Pismo ===

=== Glasovi ===

U sljedećoj tablici je prikazan sustav [[suglasnici|suglasnika]] abhaskog, koristeći simbole međunarodnoga fonetskog alfabeta ([[IPA]]):

{| border="1" cellpadding="2" style="border-collapse: collapse; background: #f9f9f9; margin: 1em 1em 1em 0; vertical-align: top; border: 1px solid #ccc; line-height: 1.1em; text-align: center;"
|- style="background: #f2f2f2;"
| rowspan="2" colspan="2" |  
! style="font-size: 95%;" rowspan="2" | [[labijalni suglasnik|labijalni]]
! style="font-size: 95%;" colspan="2" | [[alveolarni suglasnik|alveolarni]]
! style="font-size: 95%;" colspan="2" | [[postalveolarni suglasnik|postalv.]]
! style="font-size: 95%;" colspan="2" | alvelo-palat.
! style="font-size: 95%;" rowspan="2" | retro- fleksni
! style="font-size: 95%;" colspan="3" | [[velarni suglasnik|velarni]]
! style="font-size: 95%;" colspan="5" | [[uvularni suglasnik|uvularni]]
! style="font-size: 95%;" colspan="2" | [[faringalni suglasnik|faringalni]]
|- style="font-size: 85%; background: #f2f2f2;"
| obični
| [[labijalizacija|labijalni]]
| obični
| [[labijalizacija|labijalni]]
| obični
| [[labijalizacija|labijalni]]
| [[palatalizacija|palatal.]]
| obični
| [[labijalizacija|labijalni]]
| [[palatalizacija|palatal.]]
| obični
| [[labijalizacija|labijalni]]
| [[faringalizacija|faring.]]
| lab. + far.
| obični
| [[labijalizacija|labijalni]]
|-
! style="font-size: 95%; text-align: left; background: #f2f2f2;" rowspan="3" | [[plozivi]]
| style="font-size: 85%; text-align: left; background: #f2f2f2;" | bezv.
| {{IPA|p}}
| {{IPA|t}}
| {{IPA|tʷ}}
|
|
|
|
|
| {{IPA|kʲ}}
| {{IPA|k}}
| {{IPA|kʷ}}
|
|
|
|
|
|
|-
| style="font-size: 85%; text-align: left; background: #f2f2f2;" | zvučni
| {{IPA|b}}
| {{IPA|d}}
| {{IPA|dʷ}}
|
|
|
|
|
| {{IPA|ɡʲ}}
| {{IPA|ɡ}}
| {{IPA|ɡʷ}}
|
|
|
|
|
|
|-
| style="font-size: 85%; text-align: left; background: #f2f2f2;" | [[izbačajnici|ejektivni]]
| {{IPA|pʼ}}
| {{IPA|tʼ}}
| {{IPA|tʷʼ}}
|
|
|
|
|
| {{IPA|kʲʼ}}
| {{IPA|kʼ}}
| {{IPA|kʷʼ}}
| {{IPA|qʲʼ}}
| {{IPA|qʼ}}
| {{IPA|qʷʼ}}
|
|
|
|-
! style="font-size: 95%; text-align: left; background: #f2f2f2;" rowspan="3" | [[afrikate]]
| style="font-size: 85%; text-align: left; background: #f2f2f2;" | bezv.
|
| {{IPA|ʦ}}
|
| {{IPA|ʧ}}
|
| {{IPA|ʨ}}
| {{IPA|ʨʷ}}
| {{IPA|ʈʂ}}
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
| style="font-size: 85%; text-align: left; background: #f2f2f2;" | zvučni
|
| {{IPA|ʣ}}
|
| {{IPA|ʤ}}
|
| {{IPA|ʥ}}
| {{IPA|ʥʷ}}
| {{IPA|ɖʐ}}
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
| style="font-size: 85%; text-align: left; background: #f2f2f2;" | [[izbačajnici|ejektivni]]
|
| {{IPA|ʦʼ}}
|
| {{IPA|ʧʼ}}
|
| {{IPA|ʨʼ}}
| {{IPA|ʨʷʼ}}
| {{IPA|ʈʂʼ}}
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
! style="font-size: 95%; text-align: left; background: #f2f2f2;" rowspan="2" | [[frikativi]]
| style="font-size: 85%; text-align: left; background: #f2f2f2;" | bezvučni
| {{IPA|f}}
| {{IPA|s}}
|
| {{IPA|ʃ}}
| {{IPA|ʃʷ}}
| {{IPA|ɕ}}
| {{IPA|ɕʷ}}
| {{IPA|ʂ}}
|
|
|
| {{IPA|χʲ}}
| {{IPA|χ}}
| {{IPA|χʷ}}
| {{IPA|χˁ}}
| {{IPA|χˁʷ}}
| {{IPA|ħ}}
| {{IPA|ħʷ}}
|-
| style="font-size: 85%; text-align: left; background: #f2f2f2;" | zvučni
| {{IPA|v}}
| {{IPA|z}}
|
| {{IPA|ʒ}}
| {{IPA|ʒʷ}}
| {{IPA|ʑ}}
| {{IPA|ʑʷ}}
| {{IPA|ʐ}}
|
|
|
| {{IPA|ʁʲ}}
| {{IPA|ʁ}}
| {{IPA|ʁʷ}}
|
|
|
|-
! style="font-size: 95%; text-align: left; background: #f2f2f2;" colspan="2" | [[nazali]]
| {{IPA|m}}
| {{IPA|n}}
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
! style="font-size: 95%; text-align: left; background: #f2f2f2;" colspan="2" | [[aproksimanti]]
|
|
|
|
|
| {{IPA|j}}
| {{IPA|ɥ}}
|
|
|
| {{IPA|w}}
|
|
|
|
|
|
|-
! style="font-size: 95%; text-align: left; background: #f2f2f2;" colspan="2" | [[vibranti]]
|
| {{IPA|r}}
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
! style="font-size: 95%; text-align: left; background: #f2f2f2;" colspan="2" | [[lateralni aproksimanti|laterali]]
|
| {{IPA|l}}
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|}

Fonemi označeni bojama:

* zeleno se nalaze u [[dijalekt]]ima ''Bzyp'' i ''Sadz'', ali ne u ''Abzhywa'';
* crveno su ograničeni na dijalekt ''Bzyp''.

Ukupno broj suglasnika u abhaskom je (po dijalektima):

* 58 u ''Abzhywa'';
* 60 u ''Sadz'';
* 67 u ''Bzyp''.

Dijalekt ''Sadz'' posjeduje distinktivnu [[geminacija|geminaciju]] suglasnika:

* na dijalektu ''Sadz'' se razlikuju {{IPA|/a.χʷa/}} "pepeo" prema {{IPA|/a.χːʷa/}} "crv"
* dijalekti ''Abzhywa'' i ''Bzyp'' imaju samo jedan oblik {{IPA|/a.χʷa/}} za oboje.

Što se tiče [[samoglasnici|samoglasnika]], abhaski posjeduje samo /a/ i /ǝ/, doduše s brojnim [[alofon]]ima.

== Literatura ==

* Čirikba, Vjačeslav A. 2003. ''Abkhaz'' (''Languages of the world''). München: LINCOM Europa. (engl.)
* Hewitt, B. G. 1979. ''Abkhaz'' (''Lingua Descriptive Studies''). Amsterdam: North-Holland. (engl.)
* Lomtatidze, K. V. 1968. ''Grammatika abchazskogo jazyka: fonetika i morfologija.'' Suchumi. (engl.)
* Marr, N. Ja. 1938. ''O jazyke i istorii abchazov''. Moskau [u.a.]: Izdatel'stvo Akademii Nauk SSSR. (rus.)

== Poveznice ==
* [[Abhazija]]
* [[Gruzija]]
* [[Kavkaz]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://archive.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=ABK Ethnologue (14th), kôd ABK]
*[http://archive.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=abk Ethnologue (15th)]
*[http://archive.ethnologue.com/16/show_language.asp?code=abk Ethnologue (16th)]
*[http://ab.wikipedia.org Wikipedija na abhaskom]
* [[ethnologue:abk|Trenutačno izdanje Ethnolguea: kôd '''abk''']]
*[https://baltoslav.eu/apsua/index.php?mova=hr Korpus abhaskog jezika]

{{mrva-jezik}}

[[Kategorija:Sjeverozapadni kavkaski jezici]]
[[Kategorija:Jezici Gruzije]]
[[Kategorija:Jezici Turske]]
[[Kategorija:Abhazija]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi:A]]

Abhaski jezik - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica