Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije

2026-03-16T17:40:03Z

preuzeto s hr.wikipedije

Nova stranica

'''ASM-135 ASAT''' je protusatelitska višestupanjska raketa koja se lansira iz zraka koju je razvio Ling-Temco-Vought odjel LTV Aerospace. '''ASM-135''' nosio je isključivo [[Borbeni zrakoplovi|borbeni zrakoplov]] [[F-15 Eagle]] [[Zračna snaga Sjedinjenih Država|Zračnih snaga Sjedinjenih Država]] (USAF).

[[Datoteka:An air-to-air left side view of an F-15 Eagle aircraft releasing an anti-satellite (ASAT) missile during a test.jpeg|mini|ASAT (Protusatelitski) projektil lansiran 13. rujna 1985. na Pacific Missile Test Range, CA.]]

== Razvoj ==
Kasnih 1950-ih Sjedinjene Države počele su razvijati protusatelitsko oružje. Prvo američko protusatelitsko oružje bio je Bold Orion Weapon System 199B. Kao i ASM-135, [[projektil]] Bold Orion lansiran je iz zraka, ali u ovom slučaju iz B-47 Stratojet. Bold Orion testiran je 13. listopada 1959. protiv satelita Explorer 6.<ref name="SPACEWPN">Edited By Bhupendra Jasani, ''Space Weapons and International Security'', A SIPRI Publication, Oxford University Press, 1987.</ref> Dvostupanjska raketa Bold Orion prošla je unutar 6.4 od Explorera 6. S ove udaljenosti, samo bi nuklearna bojeva glava relativno velike jačine vjerojatno uništila metu.<ref name="ASTRO-BOLD">Encyclopedia Astronautica, ''Bold Orion'', {{Citiranje weba|title=Archived copy|url=http://www.astronautix.com/lvs/bolorion.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080103174537/http://www.astronautix.com/lvs/bolorion.htm|archive-date=2008-01-03|access-date=2008-02-03}}</ref>

Godine 1979. USAF je izdao ugovor s tvrtkom LTV Aerospace za početak rada na ALMV-u. Dizajn LTV Aerospace sadržavao je višestupanjski projektil s [[Infracrveno zračenje|infracrvenom]] [[Bojna glava|bojnom glavom]] za navođenje [[Kinetička energija|kinetičke energije]].

== Dizajn ==
[[Datoteka:20180328 ASM-135 ASAT Udvar-Hazy.jpg|mini|ASM-135 ASAT u centru Steven F. Udvar-Hazy]]
[[Datoteka:ASM-135 ASAT 5.jpg|mini|Paljenje motora]]
ASM-135 dizajniran je za lansiranje s F-15A u nadzvučnom zumiranju. Računalo misije F-15 i heads-up [[Računalni monitor|zaslon]] modificirani su kako bi pilotu davali upute za upravljanje.

Modificirana raketa [[Boeing]] AGM-69 SRAM s dvopulsnim [[Raketa|raketnim]] motorom na čvrsto gorivo Lockheed Propulsion Company LPC-415 korištena je kao prvi stupanj ASM-135 ASAT.<ref name="vought_asat_hist">{{Citiranje weba|title=Producst - Missiles - Anti Satelite Missile|url=http://www.vought.com/heritage/products/html/asat.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070131173354/http://www.vought.com/heritage/products/html/asat.html|archive-date=2007-01-31|access-date=2007-01-18}}</ref>

LTV Aerospace Altair 3 korišten je kao drugi stupanj ASM-135.<ref name="ASTRO-ALTAIR">Encyclopedia Astronautica. </ref> Altair 3 koristio je raketni motor na čvrsto gorivo Thiokol FW-4S. Stupanj Altair 3 također je korišten kao četvrti stupanj za raketu Scout<ref name="ASTRO-ALTAIR" /> i prethodno je korišten u pokušajima protusatelitskog oružja Bold Orion i Hi-Hoe (Caleb).<ref name="FAS-MILSPACE">[http://www.fas.org/spp/military/program/asat/overview.htm Federation of American Scientists Web Site, ''FAS Space Policy Project - Military Space Programs'', web page retrieved on 3 November 2007].</ref> Altair je bio opremljen potisnicima na [[hidrazin]] koji su se mogli koristiti za usmjeravanje projektila prema ciljnom satelitu.

LTV Aerospace također je osigurao treći stupanj za ASM-135 ASAT. Ovaj stupanj je nazvan presretač Miniature Homing Vehicle (MHV). Prije postavljanja drugi stupanj korišten je za okretanje MHV-a do otprilike 30 okretaja u sekundi i usmjeravanje MHV-a prema meti.

Honeywellov prstenasti laserski žiroskop korišten je za određivanje brzine vrtnje i za dobivanje inercijalne vremenske reference prije nego što se MHV odvoji od drugog stupnja.<ref name="F15ASAT">{{Citiranje weba|title=ASAT|url=http://www.svengrahn.pp.se/histind/ASAT/F15ASAT.html|url-status=live|website=www.svengrahn.pp.se}}</ref> Infracrveni senzor je razvijen od strane Hughes Research Laboratories. Senzor je koristio trakasti [[detektor]] gdje su četiri trake indij bizmuta bile raspoređene u križ, a četiri trake su bile raspoređene kao logaritamske spirale. Dok se detektor vrtio, položaj infracrvene mete mogao se mjeriti dok je prelazila trake u vidnom polju senzora. MHV infracrveni detektor hlađen je tekućim helijem iz dewara instaliranog umjesto bubnja za streljivo na F-15 i iz manjeg dewara smještenog u drugom stupnju ASM-135.

Sustav za navođenje MHV pratio je samo ciljeve u vidnom polju infracrvenog senzora, ali nije određivao visinu, položaj ili domet do cilja. Izravno proporcionalno vođenje vidnog polja koristilo se informacijama s detektora za manevriranje i poništavanje bilo kakve promjene vidnog polja. Bang-bang kontrolni sustav korišten je za ispaljivanje 56 raketnih motora s punim punjenjem za "skretanje" i smanjenje potiska s 8 polunapunjenih "end-game" raketnih motora na čvrsto gorivo raspoređenih po obodu MHV-a. Pola punjenja 8 "end-game" motora korišteni su za izvođenje finijih prilagodbi putanje neposredno prije presretanja ciljanog satelita. Četiri kapsule na stražnjoj strani MHV-a sadržavale su male raketne motore za kontrolu položaja. Motori su se koristili za prigušivanje središnje rotacije od strane MHV-a.

== Testna lansiranja ==
{| class="wikitable" style="margin: 1em auto 1em auto"
|+Probna lansiranja ASM-135
! Broj leta
! Datum
! Opis
|-
| 1
| 21. siječnja 1984
| Projektil uspješno testiran bez minijaturnog vozila
|-
| 2
| 13. studenog 1984
| Projektil je zakazao kada je MHV bio usmjeren na zvijezdu.
|-
| 3
| 13. rujna 1985
| Projektil uspješno uništava satelit P78-1 Solwind
|-
| 4
| 22. kolovoza 1986
| Projektil uspješno testiran kada je MHV bio usmjeren na zvijezdu.
|-
| 5
| 29. rujna 1986
| Projektil uspješno testiran kada je MHV bio usmjeren na zvijezdu.
|}

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]

[[Kategorija:Navođeni projektili]]
[[Kategorija:Američko raketno oružje]]

ASM-135 ASAT - Povijest promjena

Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije