Suradnik10: Zamjena teksta - '{{asteroidi_niz' u '{{Infookvir asteroidi niz'

2025-04-19T23:37:29Z

Zamjena teksta - '{{asteroidi_niz' u '{{Infookvir asteroidi niz'

←Starija inačica		Inačica od 19. travanj 2025. u 23:37
Redak 82:		Redak 82:
	[[Kategorija:Vesta asteroids\|Vesta]]		[[Kategorija:Vesta asteroids\|Vesta]]
	-->		-->
	{{~~asteroidi_niz~~\|3 Juno\|5 Astraea}}		{{Infookvir asteroidi niz\|3 Juno\|5 Astraea}}

	[[Kategorija:Asteroidi Glavnog pojasa\|Vesta]]		[[Kategorija:Asteroidi Glavnog pojasa\|Vesta]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Asteroid +{{Infookvir asteroid)

2021-12-17T12:13:35Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Asteroid +{{Infookvir asteroid)

←Starija inačica		Inačica od 17. prosinac 2021. u 12:13
Redak 1:		Redak 1:
	{{~~Asteroid~~		{{Infookvir asteroid
	\|name=4 Vesta		\|name=4 Vesta
	\| boja pozadine = #000000		\| boja pozadine = #000000

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

2021-12-14T12:07:16Z

Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

←Starija inačica		Inačica od 14. prosinac 2021. u 12:07
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''4 Vesta'''-->~~{{Asteroid		{{Asteroid
	\|name=4 Vesta		\|name=4 Vesta
	\| boja pozadine = #000000		\| boja pozadine = #000000

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-27T06:29:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Asteroid
|name=4 Vesta
| boja pozadine = #000000
| slika = Vesta in natural color (cropped).jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis = Vesta snimljena s letjelice ''Dawn''
|discoverer=[[Heinrich Wilhelm Olbers]]
|discovery_date=[[29. ožujka]] [[1807.]]
| discovery_place =
|designations=
|category=[[Glavni asteroidni pojas]]<br>([[obitelj Vesta]])
|epoch=[[14. srpnja]] [[2004.]] ([[Julijanski dan|JD]] 2453200.5)
|semimajor=353.323 [[Gm]] (2.362 [[AJ]])
|perihelion=321.956 Gm (2.152 AJ)
|aphelion=384.689 Gm (2.571 AJ)
|eccentricity=0.089
|period=1325.768 [[dan|d]] (3.63 [[Julijanska godina (astronomija)|a]])
|inclination=7.133[[stupanj (kut)|°]]
|asc_node=103.936°
|arg_peri=150.271°
|mean_anomaly=69.905°
|speed=19.38 [[km/s]]
|dimensions=578×560×458 [[km]]
|mass=2.701×10<sup>20</sup> [[kilogram|kg]]
|density=5.0 [[g/cm³]]
|gravity=0.30 [[m/s²]]
|escape_velocity=0.39 km/s
|rotation=0.2226 d
|spectral_class=[[Asteroidi V-tipa]]
|abs_mag=3.20
|albedo=0.423
|temperature=~162 [[kelvin|K]]}}

'''4 Vesta''', s promjerom od oko 525 km, jedan od najvećih [[asteroid]]a [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]]. Otkrio ga je [[Heinrich Wilhelm Olbers]] 29. ožujka 1807. te je nazvan po [[Vesta (mitologija)|Vesti]], djevičanskoj božici doma i ognjišta u [[Rimska mitologija|rimskoj mitologiji]].

Drugi je najmasivniji asteroid nakon patuljastog planeta [[1 Ceres|Ceresa]], te sačinjava oko 9% mase [[Asteroidni pojas|asteroidnog pojasa]]. Manje masivni [[2 Pallas]] neznatno je veći, što Vestu čini trećom po [[volumen]]u. Posljednji je kameniti [[protoplanet]] (s [[Planeterna diferencijacija|diferenciranom unutrašnjosti]]), vrste iz koje su se formirali [[terestrički planet]]i. Prije manje od milijardu godina izgubila je 1% svoje mase uslijed sudara koji je stvorio golemi [[krater]] koji obuhvaća veći dio južne hemisfere. Ostaci iz navedenog događaja pali su na [[Zemlja|Zemlju]] u obliku [[HED meteoriti|HED meteorita]] koji predstavljaju jedan od glavnih izvora znanstvenih saznanja o Vesti.

Najsjajniji je asteroid vidljiv sa Zemlje. Maksimalna udaljenost od Sunca neznatno je veća od minimalne udaljenosti [[1 Ceres|Ceresa]] od [[Sunce|Sunca]], iako mu se orbita u potpunosti nalazi unutar Ceresove.

[[NASA|NASA-ina]] letjelica ''[[Dawn (svemirska letjelica)|Dawn]]'' ušla je u orbitu oko Veste [[16. srpnja]] [[2011.]] s ciljem jednogodišnjeg istraživanja. Vestu je napustila [[5. rujna]] [[2012.]] te se zaputila prema Ceresu.

== Otkriće ==
[[Datoteka:Moon and Asteroids 1 to 10 at 10 km per px.png|mini|lijevo|Usporedba dimenzija [[Mjesec]]a (veliki krug) i prvih 10 asteroida. Vesta je 4. s lijeva.]]
Vestu je [[29. ožujka]] [[1807.]] otkrio [[njemačka|njemački]] astronom [[Heinrich Wilhelm Olbers]]. Olbers je prepustio poznatom matematičaru [[Carl Friedrich Gauss|Gaussu]] da odabere ime za asteroid, pa je Gauss asteroid nazvao po [[Vesta (mitologija)|Vesti]], [[rimska mitologija|rimskoj]] božici doma i srca. Nakon otkrića Veste 1807. godine, čak je 38 godina proteklo do otkrića sljedećeg ([[5 Astraea]]) asteroida.

== Fizičke karatkteristike ==
Vesta je, u ranoj fazi [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]], bila dovoljno vruća da omogući topljenje svoje unutrašnjosti, pa se je Vesta prošla kroz proces [[planetna diferencijacija|planetne diferencijacije]]. Vesta vjerojatno ima slojevitu strukturu: [[metal]]nu [[jezgra|jezgru]] od [[željezo|željeza]] i [[nikal|nikla]] te [[olivin]]ski [[omotač (geologija)|omotač]]. Kora asteroida je [[bazalt]]na stijena stvorena tokovima [[lava|lave]] tijekom, vjeruje se, kratkog perioda [[vulkan]]ske aktivnosti. Bazaltna kora čini Vestu različitom od svih ostalih asteroida i srodnom [[terestrički planet|terestričkim planetima]] koji su pretrpjeli slične [[geologija|geološke]] procese.

[[Datoteka:4 Vesta 1 Ceres Moon at 20 km per px.png|mini|lijevo|4 Vesta i [[1 Ceres]] u usporedbi sa [[Mjesec]]om]]
No, čini se da Vesta nije uvijek bila jedinstvena. Vjeruje se da je u vrijeme stvaranja Sunčevog sustava postojalo na desetke ovakvih [[planetezimal]]a, ali su se ostala slična tijela uslijed sudara rasula u manje asteroide okupljene u [[Hirajamine obitelji]]. Vjeruje se da su od jezgri ovih tijela nastali, metalni [[meteorid]]i od željeza i nikla nastali, dok su od krhotina omotača i kore vjerojatno nastali kameni meteoridi.

Svemirska letjelica ''[[Dawn (svemirska letjelica)|Dawn]]'', koja je orbitirala oko Veste u periodu od 16. srpnja 2011. do 5. rujna 2012., otkrila je impozantne detalje na površini asteroida. Dvije najuočljivije pojave na asteroidu su krateri [[Rheasilvia]] i [[Veneneja]] u južnoj polarnoj regiji. Rheasilvia je bila uočena već teleskopima s Zemlje i pomoću svemirskog teleskopa Hubble. Promjer kratera je bio procijenjen na oko 430 km. Detaljne snimke s ''Dawna'' pokazale su krater ima promjer od 505 km, gotovo 90% promjera asteroida. Krater je dubok 13 km, a njegov rub se uzdiže do 12 km iznad okolnog terena. U sredini kratera se nalazi 23 km visok središnji vrhunac s oko 180 km u promjeru, a riječ je o najvišoj planini Sunčevog sustava. Vjeruje se da je udar od kojeg je nastala Rheasilvia u Svemir izbacio gotovo 1% mase asteroida. Spektroskopski nalazi ukazuju na to da je krater probio koru asteroida i da su njegovi najdublji dijelovi zagrebali omotač.

[[Image:A False-Color Topography of Vesta's South Pole.jpg|thumb|left|200px|Krateri Rheasilvia i Veneneja jasno su vidljivi na visinskom prikazu terena južne polutke]]

Rheasilvia je svojim nastankom djelomično sakrila stariji krater Veneneju, od kojeg je ostao samo dio rubnog uzvišenja. Promjer Veneneje je oko 395 km ili 70% promjera asteroida.

Uz ekvator se nalaze kanjoni i pukotine za koje se vjeruje da su posljedica širenja udarnih valova kroz koru asteroida prilikom nastanka kratera Rheasilvia i Veneneja. Svojim dimenzijama ovne među najdužim pukotinama u Sunčevom sustavu i paririju Itacha Chasma na satelitu [[Tethys (satelit)|Tethys]].

No, iako je preživjela [[period bombardiranja]], ni Vesta nije ostala pošteđena udara, čemu svjedoči krater Rheasilvia. Udar koji je stvario ovaj krater vjerojatno je u svemir izbacio krhotine koji čine grupu [[asteroid V-tipa|asteroida V-tipa]] (tzv. [[Vestoid]]i).

Za asteroid [[1929 Kollaa]] je [[2001.]] godine utvrđeno ne samo da je nekad bio dio Veste nego čak i sloj u kori Veste iz kojeg potječe.

[[Efekt Yarkovskog]], zajedno s preturbacijama usred bliskih susreta sa [[planet]]ima, uzrok je raspršenja putanja asteroida u [[obitelj Vesta|asteroidnoj obitelji Vesta]]. Neki članovi obitelji, kao npr. [[9969 Braille]], već su postali [[Zemlji bliski asteroidi]] ('''NEA'''), a manji fragmenti već su udarili u Zemlju kao meteoriti. Vjeruje se da je Vesta izvor [[HED meteorit]]a, koji svakako predstavljaju glavni izvor znanstvenih spoznaja o Vesti prije dolaska letjelice Dawn.

== Izvori ==

* K. Keil, ''Geological History of Asteroid 4 Vesta: The Smallest Terrestrial Planet'' in Asteroids III, William Bottke, Alberto Cellino, Paolo Paolicchi, und Richard P. Binzel, (Editors), Univ. of Arizona Press (2002), {{ISBN|0816522812}}
* [https://web.archive.org/web/20050224095554/http://dorothy.as.arizona.edu/DSN/IRAS/index_iras.html IRAS Minor Planet Survey (1994)]
* [http://www.cosis.net/abstracts/COSPAR04/02014/COSPAR04-A-02014.pdf E. V. Pitjeva, ''Estimations of Masses of the Largest Asteroids and the Main Asteroid Belt From Ranging to Planets, Mars Orbiters And Landers'' (2004)]

== Vanjske poveznice ==

*Views of the Solar System: [http://www.solarviews.com/eng/vesta.htm Vesta]
*[http://hubblesite.org/newscenter/newsdesk/archive/releases/1995/40/ HubbleSite]: Hubble Maps the Asteroid Vesta
*[http://hubblesite.org/newscenter/newsdesk/archive/releases/1997/27/ HubbleSite]: Hubble Reveals Huge Crater on the Surface of the Asteroid Vesta
*Adaptive optics views of Vesta from [http://www2.keck.hawaii.edu/ao/vesta-ao.html Keck Observatory]


{{asteroidi_niz|3 Juno|5 Astraea}}

[[Kategorija:Asteroidi Glavnog pojasa|Vesta]]

4 Vesta - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{asteroidi_niz' u '{{Infookvir asteroidi niz'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Asteroid +{{Infookvir asteroid)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica