WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-05T04:56:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir životopis
| ime = Žuži Jelinek
| slika = Žuži_Jelinek_1960.jpg
| veličina = 200px
| opis slike = Žuži Jelinek (druga desno) pozira zajedno sa svojim modelima [[1960.]] godine
| rodno_ime = Zsuzsanna Ferber
| pseudonim =
| rođenje = [[17. srpnja]] [[1920.]] [[Budimpešta]], [[Kraljevina Mađarska]]
| smrt = [[23. siječnja]] [[2016.]] [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| uzrok_smrti =
| posljednje_pocivalište =
| prebivalište =
| nacionalnost = [[Hrvati]]ca
| etnicitet = [[Židovi u Hrvatskoj|Židovka]]<ref name="jl1">{{Citiranje www|naslov=Nakon Zagreba Žuži Jelinek slavila u Rijeci|url=http://www.jutarnji.hr/nakon-zagreba-zuzi-jelinek-slavila-u-rijeci/189509/|autor=|autorpoveznica=|prezime=|ime=|suautori=|urednik=|izdavač=Jutarnji list|format=|jezik=|web_stranica=|nadnevak=26. srpnja 2008.|preuzeto=24. lipnja 2019.|arhivurl=http://archive.isEQule|arhivnadnevak=17. veljače 2013.|citat=}}</ref><ref name="hrt">{{Citiranje www|naslov=Portreti – Žuži Jelinek|url=http://www.hrt.hr/index.php?id=471&tx_ttnews%5Btt_news%5D=152007&cHash=8d5ea64e1d|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavac=Hrvatska radiotelevizija|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=2. veljače 2012.|preuzeto=24. lipnja 2019.|arhivurl=http://archive.isA4bz8|arhivnadnevak=17. veljače 2013.|citat=}}</ref>
| državljantvo =
| poznat_po =
| obrazovanje =
| poslodavac =
| zanimanje = [[Moda|modna dizajnerica]], [[Pisac|spisateljica]]
| godine_rada =
| plača =
| bogatstvo =
| titula =
| mandat =
| prethodnik =
| nasljednik =
| stranka =
| odbori =
| vjera = [[Ateizam|Ateistica]]<ref name="žj">Žuži Jelinek, Žuži – Život Žuži Jelinek, 2014., str. 7., 97.</ref>
| visina =
| supruga =
| suprug = Erih Jelinek Frank Lyti Vladimir Majder Milorad Ronkulin
| partner =
| djeca = Dijana (Jelinek) Marazza Ivica Jelinek
| roditelji = Izidor Ferber Ruža Ferber
| rođaci =
| web =
| potpis =
| nagrade =
| napomena =
}}

'''Žuži Jelinek''' (pravo ime '''Zsuzsanna Ferber'''<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=70285|title=Žuži Jelinek na Hrvatskoj enciklopediji|accessdate=June 24 2019}}</ref>) ([[Budimpešta]], [[Kraljevina Mađarska]], [[17. srpnja]] [[1920.]] – [[Zagreb]], [[23. siječnja]] [[2016.]]) je bila [[Hrvatska|hrvatska]] [[Moda|modna dizajnerica]], stilistica, kolumnistica i [[Pisac|spisateljica]]. Za života je bila poznata kao arbitar ukusa u doba stvaranja jugoslavenskog potrošačkog društva, te kao kao neosporiva interpretatorica žensko-muških odnosa u modernoj hrvatskoj državi. U jugoslavensko doba je također stekla ugled kao osobna krojačica [[Jovanka Broz|Jovanke Broz]].<ref name="tl">{{Citiranje www|naslov=Kako je genijalnost Žuži Jelinek pobijedila troma socijalistička tekstilna poduzeca|url=http://www.telegram.hr/zivot/umrla-je-zadnja-hrvatska-grande-dame/|autor=Ivan Violic|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavac=Telegram|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=23. siječnja 2016.|preuzeto=24. lipnja 2019.|arhivurl=|arhivnadnevak=|citat=}}</ref>

== Životopis ==
=== Podrijetlo i rani život ===
Žuži Jelinek je rođena [[17. srpnja]] [[1920.]] u [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Kraljevina Mađarska|Kraljevini Mađarskoj]]. Odrasla je uz trojicu braće: Imre, Aleksandar (''kojeg su odmilja zvali Šanji'') i Ivan, u siromašnoj [[Židovi u Hrvatskoj|židovskoj]] obitelji Izidora i Ruže Ferber.<ref name="žj"/> Izidor Ferber, rodom iz [[Ludbreg]]a, je promijenio obiteljsko ime iz Farber u Ferber. Žužin djed, Moritz Farber, je bio trgovac tekstilom u Ludbregu.<ref>Ha-Kol (Glasilo Židovske zajednice u Hrvatskoj), broj 102, stranica 34, Zagreb, 2007.</ref><ref>{{Citiranje www|naslov=Holocaust Survivors and Victims Database: Zuzi Jelinek|url=http://resources.ushmm.org/hsv/person_view.php?PersonId=4969898|autorlink=|prezime=|ime=|suautori=|urednik=|izdavač=United States Holocaust Memorial Museum|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=|preuzeto=24. lipnja 2019.|arhivurl=http://archive.is8Jz9y|arhivnadnevak=16. travnja 2013.|citat=}}</ref> Oba Žužina roditelja su bili gluhonijemi, a upoznali su se u [[Budimpešta|Budimpešti]] kamo su ih na školovanje poslale njihove obitelji pošto je u Budimpešti bila jedina specijalizirana škola za gluhonijeme.<ref name="vl1">{{Citiranje www|naslov=Žuži Jelinek: U 92. pišem knjigu "Živjeli muškarci"|url=http://www.vecernji.hr/scena/zuzi-jelinek-u-92-pisem-knjigu-zivjeli-muskarci-clanak-398266|autorlink=|prezime=Božić|ime=Tanja|koautori=|urednik=|izdavač=Večernji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=15. travnja 2012.|preuzeto=24. lipnja 2019. |arhivurl=http://archive.isvyAdD|arhivnadnevak=17. veljače 2013.|citat=}}</ref> Zbog [[Domoljublje|domoljublja]] Izidora Ferbera, obitelj Ferber se nakon rođenja Žuži odlučila vratiti iz [[Mađarska|Mađarske]] u [[Hrvatska|Hrvatsku]], tj. [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Nastanili su se u [[Zagreb]]u gdje su živjeli na kraju [[Maksimir]]ske ceste, na broju 54a u sirotinjskom dijelu grada u teškim uvjetima.<ref name="hrt"/><ref name="vl1"/> U školu je išla na [[Borongaj]]u. Žužina majka je bila domačica, a otac Izidor je izrađivao četke koje je prodavao po kućama. Iako se Žužina teta, očeva sestra, udala za bogatog zagrebačkog [[Židov]]a u Ulici baruna Trenka, Žuži i njezina braća nisu imali puno koristi od nje. Teta se sramila svog siromašnog, gluhonijemog brata, pa ih je, kad su je posjećivali, primala u kuhinji. Upravo zbog toga, Žuži se već s 12 godina zaklela da će imati uspješan život i karijeru, poniženja koja je pretrpjela u djetinjstvu bila su odlučujuća u njezinoj namjeri da ima pristojan život bez oskudjevanja. Završila je školu za krojačice u [[Zagreb]]u.<ref name="hrt"/><ref name="vl1"/><ref name="jl2">{{Citiranje www|naslov=Moj savjet svim ženama: Svakoga si jutra recite da ste mlade, lijepe i sretne|url=http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=965157|autorlink=|prezime=Bolanča|ime=Sandra|koautori=|urednik=|izdavač=Jutarnji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=11. kolovoza 2011.|preuzeto=24. lipnja 2019.|arhivurl=http://archive.isIhOjU|arhivnadnevak=17. veljače 2013.|citat=}}</ref><ref name="sd1">{{Citiranje www|naslov=Žuži Jelinek: Nemoralne ponude prihvatite s 50 godina|url=http://www.slobodnadalmacija.com/Linija-X/tabid/243/articleType/ArticleView/articleId/145399/Default.aspx|autorlink=|prezime=Celevska|ime=Ivančica|koautori=|urednik=|izdavač=Slobodna Dalmacija|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=7. kolovoza 2011.|preuzeto=24. lipnja 2019.|arhivurl=http://archive.isscnaq|arhivnadnevak=2. veljače 2013.|citat=}}</ref>

=== Karijera, Drugi svjetski rat i kasniji život ===
Već sa 17 godina Žuži je krenula raditi u [[Pariz]], [[Treća Francuska Republika]], kao krojačica u tvornici poznate dizajnerice [[Nina Ricci|Nine Ricci]]. U to vrijeme, upoznala je i [[Coco Chanel]] za koju je kratko radila. U [[Zagreb]] se vratila [[1939.]] godine zbog početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Po povratku je otvorila krojačku radnju u kojoj je šivala za bogate [[Židovi|židovske]] obitelji. Također je bila vrlo zainteresirana i aktivna u učenju stranih jezika pa je tako za života govorila čak sedam jezika. [[1941.]] godine udala se za prvog supruga, uglednog zagrebačkog zubara dr. Eriha Jelineka. Iz tog braka imala je dvoje djece, sina Ivicu i kćer Dijanu.<ref name="vl1"/><ref name="jl2"/> Uspostavom [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] sva trojica Žužina brata su stradala, Imre [[1941.]] u [[Zatvor Kerestinec|zatvoru Kerestinec]], Aleksandar-Šanji u [[Koncentracijski logor|Koncentracijskom logoru Jadovno]] i Ivan na nepoznatom stratištu.<ref name="žj"/><ref name="vl1"/> Za vrijeme boravka u [[Rijeka|Rijeci]], gdje se odselila sa suprugom, Žuži je saznala da će joj roditelji biti deportirani u [[Sabirni logor Jasenovac|Koncentracijski logor Jasenovac]]. Na [[Sušak|Sušaku]] je otišla do talijanskog časnika, kojeg je zavela te na taj način spasila roditelje od sigurne smrti. Nekoliko noći je odlazila časniku u riječku Esplanadu. Da joj komentari i mišljenja drugih o svojim postupcima nisu bitni, pokazala je rekavši: "''Život svojih roditelja platila sam seksom i nije mi žao. A kaj će te vi misliti o meni, baš me briga.''"<ref name="jl2"/> U rujnu [[1943.]] pridružila se [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]] (NOVJ). U NOVJ-u je bila bolničarka u zubnoj ambulanti [[35. lička divizija NOVJ|35. ličke divizije]].<ref name="jr">Jaša Romano, 1980., str. 395.</ref> Nakon rata opet je započela raditi kao krojačica. [[1960.]] preselila se u [[Sjedinjene Američke Države]] gdje je nastavila sa šivanjem, te je u tome bila prilično uspješna. Po povratku u [[Zagreb]], Žuži je saznala da ju je muž varao s kućnom pomoćnicom, te da ju je ostavio. Njezini uspjesi i putovanja u ono vrijeme zasmetali su [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]] koji je smatrao da promoviranje njezinih modela nije dobro za samoupravni [[socijalizam]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. Umjesto toga, Tito joj je ponudio mjesto direktora [[Socijalistička Republika Makedonija|makedonske]] modne tvrtke "Teteks", pod čijim imenom bi predstavljala svoje modele. Žuži je tu ponudu odbila, te ju je ubrzo nakon toga Tito u svojemu govoru, u [[Split]]u [[1962.]] godine, spomenuo kao negativan element za [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviju]], te joj je bilo rečeno da otiđe iz zemlje. Žuži se ubrzo potom preselila s djecom i roditeljima u [[Ženeva|Ženevu]], [[Švicarska]]. U [[Zagreb]] se vratila [[1964.]] godine na [[Tito]]v poziv, a nakon povratka je šivala modne kreacije za [[Jovanka Broz|Jovanku Broz]].<ref name="jl2"/><ref name="jl3">{{Citiranje www|naslov=Žužina životna priča stiže na male ekrane|url=http://www.jutarnji.hr/zuzina-zivotna-prica-stize-na-male-ekrane/178478/|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Jutarnji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=14. srpnja 2007.|preuzeto=24. lipnja 2019.|arhivurl=http://archive.issan9E|arhivnadnevak=18. veljače 2013.|citat=}}</ref>

Krajem [[1950-ih]] godina Žuži je prva svoje modele prikazala na revijama u inozemstvu, te je tako obišla [[Europa|Europu]], [[Sjeverna Amerika|Ameriku]], [[Bliski Istok|Bliski]] i [[Daleki Istok]]. Prva se proslavila u modnom svijetu izvan granica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], a domaći tisak ju je zbog toga prozvao ambasadorom mode. Svoj nadimak je dobila i u inozemnom tisku koji ju je nazivao najpoznatijom modnom kreatoricom iza [[Željezna zavjesa|Željezne zavjese]]. Od [[1994.]] bila je redovna kolumnistica hrvatskog časopisa Glorija, a tijekom života napisala je deset knjiga, od kojih je zadnja objavljena [[2013.]] godine pod imenom "Živjeli muškarci" i sastoji se od njezinih kolumni iz časopisa Glorija. Ostale Žužine knjige su "Mijenjaju li se muškarci", "Žene, osvajajte...", "Od seksa do vječnosti", a pisala je i o svakodnevnim problemima, zdravstvenom odgoju, osobnoj higijeni i odnosu prema novcu. O Žuži je također snimljen i biografski dokumentarac redatelja Darka Halapije i scenaristice [[Andrea Ćakić|Andree Ćakić]], a u produkciji [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]]. Četrdesetominutni film pod nazivom "Mislim da ja to ne zaslužujem" je premijerno prikazan [[2007.]] godine u kinu Tuškanac. On prati četiri životna razdoblja u Žužinom životu, četiri njezina uspona i pada. I sam [[Steven Spielberg]] je želio snimiti film o njezinom životu. Naime, nakon što je čuo priču o ženi iz [[Židovi|židovske]] obitelji koja je tijekom [[Holokaust]]a riskirala svoj život kako bi spasila roditelje, Spielberg ju je pozvao da radi kao glavni savjetnik u filmu. Ipak, iako vrlo počašćena ponudom, Žuži nije htjela živjeti u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] dvije godine, pa je ponudu odbila. Žuži živjela na relaciji [[Zagreb]]-[[Ženeva]]-[[Opatija]]. Do kraja života je bila braku s četvrtim suprugom, sucem Miloradom Ronkulinom za kojega se udala u 80. godini života. Žuži je bila dugogodišnji član Vijeća [[Židovska općina Zagreb|Židovske općine Zagreb]] (ŽOZ). [[2006.]] godine dr. [[Ognjen Kraus]], predsjednik ŽOZ-a, joj je uručio posebno priznanje, odavši tako divljenje njezinom filantropizmu i posebno pomoći "Domu umirovljenika Lavoslav Schwartz".<ref name="sd1"/><ref name"jl4">{{Citiranje www|naslov=Žuži Jelinek: ‘Muškarci su zbog feminizma postali oholi: čekaju da žene njih osvoje’|url=http://www.jutarnji.hr/zuzi-jelinek---muskarci-su-zbog-feminizma-postali-oholi--cekaju-da-zene-njih-osvoje-/774065/|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Jutarnji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=16. svibnja 2010.|preuzeto=24. lipnja 2019.|arhivurl=http://archive.isYMpu0|arhivnadnevak=17. veljače 2013.|citat=}}</ref><ref name"gl1">{{Citiranje www|naslov=Ljubav kao kamen smutnje|url=http://gloria.com.hr/kolumne/zuzi.php?id=82|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Gloria|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=16. svibnja 2010.|preuzeto=24. lipnja 2019.|arhivurl=http://archive.isrMmF0|arhivnadnevak=18. veljače 2013.|citat=}}</ref><ref name"jl5">{{Citiranje www|naslov=Dr. Kraus: Sinagogu ćemo graditi sami!|url=http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=161191|autorlink=|prezime=Pavičić|ime=Darko|koautori=|urednik=|izdavač=Jutarnji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=6. studenog 2010.|preuzeto=24. lipnja 2019.|arhivurl=http://archive.isIDneK|arhivnadnevak=17. veljače 2013.|citat=}}</ref> U [[Prosinac|prosincu]] [[2014.]], u ŽOZ-u, je bila predstavljena autobiografija Žuži Jelinek pod nazivom "Žuži – Život Žuži Jelinek".<ref>{{Citiranje www|naslov=Promocija najnovije knjige Žuži Jelinek: Žuži - Život Žuži Jelinek|url=http://www.urbancult.hr/23928.aspx|autorlink=|prezime=Pavičić|ime=Darko|koautori=|urednik=|izdavač=urbancult.hr|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=2. prosinca 2014.|preuzeto=24. lipnja 2019. |arhivurl=http://archive.isaNZI5|arhivnadnevak=27. prosinca 2014.|citat=}}</ref> U navedenoj autobiografiji Žuži je napisala da je vjerski gledajući [[Ateizam|ateist]], i to još od [[1941.]] kada su joj ubijena sva tri brata. U tim mračnim vremenima pomislila je i postavila si pitanje: "''Gdje je bio Bog?''".<ref name="žj"/> Žuži Jelinek je preminula u [[Zagreb]]u [[23. siječnja]] [[2016.]] godine.<ref>{{Citiranje www|naslov=UMRLA JE ŽUŽI JELINEK, DUGOGODIŠNJA KOLUMNISTICA GLORIJE Legendarna dizajnerica preminula u 96. godini|url=http://www.jutarnji.hr/umrla-je-zuzi-jelinek---dugogodisnja-kolumnistica--glorije-legendarna-dizajnerica--i-stilistica-preminula-u-96--godini/1505360/|autorlink=|prezime=Körbler|ime=Jurica|koautori=|urednik=|izdavač=Jutarnji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=23. siječnja 2016.|preuzeto=24. lipnja 2019.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref><ref>{{Citiranje www|naslov=Preminula legendarna Žuži Jelinek|url=http://www.vecernji.hr/zvijezde/u-96-godini-preminula-legendarna-spisateljica-zuzi-jelinek-1054461|autorlink=|prezime=Puljić Šego|ime=Iva|koautori=Mia Buva|urednik=|izdavač=Večernji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=23. siječnja 2016.|preuzeto=24. lipnja 2019-|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref>

== Djela ==
* ''Seks liječi sve'', [[2004.]]
* ''Žene, osvajajte...'', [[2010.]]
* ''Mijenjaju li se muškarci'', [[2011.]]
* ''Žuži – Život Žuži Jelinek'', [[2014.]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* {{Citiranje knjige|last=Jelinek|first=Žuži|title=Žuži – Život Žuži Jelinek|year=2014.|publisher=Nova knjiga Rast|location=Zagreb|isbn=978-953-237-167-3|ref=harv}}
* {{Citiranje knjige|last=Romano|first=Jaša|title=Jevreji Jugoslavije 1941-1945: žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata|year=1980.|publisher=Jevrejski Istorijski Muzej, Saveza jevrejskih opština Jugoslavije|location=Beograd|isbn=|ref=harv}}

== Vanjske poveznice ==

* ''[https://tehnika.lzmk.hr/jelinek-zuzi/ Jelinek, Žuži].''Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
{{GLAVNIRASPORED:Jelinek, Žuži}}
[[Kategorija:Životopisi, Mađarska]]
[[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Modni kreatori]]
[[Kategorija:Hrvatski poduzetnici]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Partizani]]

Žuži Jelinek - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica