Žminj - Povijest promjena

Suradnik10: /* Žminj i ostala sela Općine Žminj */

2025-12-21T04:06:55Z

Žminj i ostala sela Općine Žminj

←Starija inačica		Inačica od 21. prosinac 2025. u 04:06
Redak 189:		Redak 189:
	Žminjština ima ukupno 108 (112) naselja.		Žminjština ima ukupno 108 (112) naselja.

	Bezjaki (Bezaki) je [[etnonim]], koji se u užem smislu i osobito do polovice [[20. stoljeće\|XX. stoljeća]] odnosi na stanovnike [[Žminjština\|Žminjštine]] i zahvaća i dio Pazinštine. Susjedi na [[Kanfanarština\|Kanfanarštini]] su Vlasi (Vlahi).		[[Bezjaci\|Bezjaki]] (Bezaki) je [[etnonim]], koji se u užem smislu i osobito do polovice [[20. stoljeće\|XX. stoljeća]] odnosi na stanovnike [[Žminjština\|Žminjštine]] i zahvaća i dio [[Pazinština\|Pazinštine]]. Susjedi na [[Kanfanarština\|Kanfanarštini]] su Vlasi (Vlahi).

	== Uprava ==		== Uprava ==

Suradnik10: /* Poznate osobe */

2025-12-21T02:45:29Z

Poznate osobe

Suradnik10 u (test) 02:37, 21. prosinac 2025.

2025-12-21T02:37:23Z

←Starija inačica		Inačica od 21. prosinac 2025. u 02:37
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Žminj'''-->~~{{Općina		{{Općina
	\|ime = Žminj		\|ime = Žminj
	\|grb = Žminj (grb).gif		\|grb = Žminj (grb).gif
Redak 324:		Redak 324:
	{{GiO IŽ}}		{{GiO IŽ}}
	{{Žminj}}		{{Žminj}}
	[[Kategorija:~~Općine u Istarskoj županiji~~]]
			[[Kategorija:Žminj\| ]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu Općine Žminj' u '{{Žminj'

2025-04-06T15:27:26Z

Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu Općine Žminj' u '{{Žminj'

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 15:27
Redak 323:		Redak 323:

	{{GiO IŽ}}		{{GiO IŽ}}
	{{~~Naselja u sastavu Općine~~ Žminj}}		{{Žminj}}
	[[Kategorija:Općine u Istarskoj županiji]]		[[Kategorija:Općine u Istarskoj županiji]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T13:06:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Općina
|ime = Žminj
|grb = Žminj (grb).gif
|slika = Zminj, Croatia.JPG
|slika_opis = Pogled na Žminj
|županija = {{ZD+X/HŽ|ISŽ}}
|broj stanovnika2011. = 3.447
|površina =72
|naselja = 33 naselja, vidi [[#Općinska naselja|Općinska naselja]]
|načelnik = Željko Plavčić
|poštanski broj = 52341
|z. širina = 45.14
|z. dužina = 13.908
}}

'''Žminj''' je naselje i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja se sastoji od 33 naselja na 72 km². Nalazi se u [[Istarska županija|Istarskoj županiji]].

== Općinska naselja ==
Općina se (stanje 2006) sastoji od 33 naselja, to su:
{| class="wikitable"
|
*[[Balići I]]
*[[Benčići (Žminj)|Benčići]]
*[[Cere (Žminj)|Cere]]
*[[Debeljuhi]]
*[[Domijanići]]
|
*[[Gradišće (Žminj)|Gradišće]]
*[[Gržini]]
*[[Jurići (Žminj)|Jurići]]
*[[Karlovići]], [[Klimni]]
*[[Krajcar Breg]], [[Krculi]]
|
*[[Kresini]]
*[[Križanci]]
*[[Krničari]]
*[[Kršanci]]
*[[Laginji]]
|
*[[Matijaši]]
*[[Modrušani]]
*[[Mužini]]
*[[Orbanići (Žminj)|Orbanići]]
*[[Pamići]]
|
*[[Pifari]]
*[[Prkačini]]
*[[Pucići]]
*[[Rudani]]
*[[Šivati]]
|
*[[Tomišići]]
*[[Vadediji]]
*[[Vidulini]]
*[[Zeci]]
|
*[[Žagrići]]
*Žminj
|}

== Zemljopis ==
Naselje u središnjoj [[Istra|Istri]], 15 km južno od [[Pazin]]a. (45 st, 8 min, 30 sec. N; 13 st, 54 min, 30 sec. E). 379 m nadmorske visine. Smješten je na vapnenačkom brdu.

== Stanovništvo ==
Godine [[2001.]] Žminj je imao 722 stanovnika, a Žminjština 3.447.

=== Žminj i ostala sela Općine Žminj ===
{{nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Zminj2009, Croatia.JPG|250px|mini|desno|Žminjska crkva]]
{| class="wikitable"
|Antončići 11
|Blagari 5
|Blažučići 1
|Dolenji Pucići 9
|Jurkoti 13
|Krajcar Brijeg 36
|Kršanci 20
|-
|Maraškini 17
|Matijaši 17
|Paladnjaki 6
|Petešići 1
|Pifari 13
|Prkačini 25
|Roži 19
|-
|Stancije Roži ?
|Švogari 2
|Tudari 2
|Vidulini 44
|Brkići 6
|Folići 3
|Gradišće 27
|-
|Grizili 18
|Haluzi 26
|Kadriol 0
|Karnevali 15
|Leprinčani 27
|Lucijani 8
|Mengići 13
|-
|Mužini 43
|Tomišići 71
|Andrijaši 8
|Domijanići 64
|Hrusteti 12
|Kmeti 31
|Laginji 46
|-
|Petarcoli 17
|Petrići 11
|Gorenj Pucići 34
|Sveta Foška 10
|Šoštari 15
|Dolenji Tankovići 14
|Gorenji Tankovići 14
|-
|Tončaki 14
|Žagrići 19
|Baštiajanići
|Črnji 8
|Debeljuhi 53
|Dolenji Krničari 4
|Dončići 14
|-
|Fradelani12
|Hrelji 5
|Humnjani 6
|Karlovići 10
|Kranjčići 12
|Mačini 20
|Modrušani 73
|-
|Otočani 26
|Sandari 22
|Stancija Reti 7
|Šivati 17
|Vlašići 17
|Donci 1
|Jurići 46
|-
|Kablari 26
|Križanci 113
|Kuhari 31
|Marinčevina
|Orbanići 56
|Pamići 97
|Petešljari 26
|-
|Krculi 26
|Kresini 18
|Krničari 81
|Matiki 10
|Matkići 25
|Potrati 27
|Slivari 26
|-
|Stancija Rovis
|Stancija Žufić 11
|Vadediji 15
|Zahariji 6
|Zamudići 2
|Žminj 833. (Cere) Badnjevari
|Balići
|-
|Barišini
|Benčići
|Bošci
|Cere
|Čubani
|Dohrani
|Feštini
|-
|Gajmani
|Gržini
|Haluzi
|Hreljini
|Jušani
|Kinkeli
|Klimani
|-
|Pohmani
|Rojnići
|Rudani
|Zeci
|Žgombini
|}
Žminjština ima ukupno 108 (112) naselja.

Bezjaki (Bezaki) je [[etnonim]], koji se u užem smislu i osobito do polovice [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] odnosi na stanovnike [[Žminjština|Žminjštine]] i zahvaća i dio Pazinštine. Susjedi na [[Kanfanarština|Kanfanarštini]] su Vlasi (Vlahi).

== Uprava ==
Sjedište općine od [[1993.]] Prije je spadala pod općinu [[Rovinj]].
Načelnici Željko Rudan, Vinko Galant, Ratko Jeromela,Aldo Bančić,Marko Križman

== Povijest ==
U [[prapovijest]]i je bio naseljen kao gradina. U [[željezno doba]] (2000. - 1000. pr. Kr.) bilo je na Žminjštini nekoliko naselja što potvrđuju nađeni ostatci keramike kod Sv. Foške i u samom Žminju. Vjerojatno je bilo i jedno naselje na padinama Drage, gdje su bili izvori vode. Pretpostavlja se da je Žminjština dobila značaj prometnog razkrižja već u željeznom dobu jer su putevi vodili prema tada već postojećim naseobinama [[Pićan]], [[Stari Gočan]], [[Gradina (Žminj)|Gradina]], [[Barban]], [[Stari Pazin]], [[Lindar]], [[Vodnjan]], prema Dragi itd . Ti putevi su sa modifikacijama ostali sve do danas.

Doseljavanje Slavena na Žminjštinu može se postaviti u [[7. stoljeće]]. Zbog dobrih puteva, koji su ostali još iz rimskog doba lako su napredovali i naselili već postojeća naselja. Grobni nalazi oko osnovne škole u Žminju iz IX. I X. st. potvrđuju da je tu bilo veće staroslavensko naselje. Slično se može tvrditi i za područje Sv. Foške i padine Drage oko lokve Vidonjaka na položaju Mitrovici. Iz [[10. stoljeće|10. stoljeća]] potječu i neke crkve na Žminjštini, kao ona Sv. Agate kod Vidulini pa se može sa sigurnošću tvrditi da su okolo postojala naselja.

Žminjština je bila od druge polovine [[12. stoljeće|12. stoljeća]] u sastavu [[Pazinska grofovija|Pazinske grofovije]]. Iz [[urbar]]a i drugih izvora može se ustanoviti da je Žminj bio među najrazvijenijima. To se zaključuje po davanjima i radnim danima za obradu zemlje. U to doba djelovala je i pošta jer su je seljaci morali prenositi. Žminj je bio trgovište bogato poljoprivrednim proizvodima, vinom i drvom. [[Jochann Weichard Valvasor]] u knjizi "Slava Kranjskoga vojvodstva" opisuje Žminj (Der Marckht SWINGK Izmin) kao bogato naselje udaljeno 17 milja od [[Ljubljana|Ljubljane]] i jednu milju od Pazina. Naselje je na brdu i otvoreno sa svih strana. Glavni proizvodi su sa polja, voćnjaka, vinograda i šuma. Navodi nedostatak da je ovdje više vina nego vode što ipak nije baš dobro ako se zaboravi da je voda nužna za život. Iz crteža Žminja se vidi da je to bilo utvrđeno naselje jednostavne arhitekture. Inače je bila Žminjština među najbogatijima vinogradima te se je trgovalo vinom.
[[Datoteka:Zminj2, Croatia.JPG|250px|mini|desno|Žminjska crkva]]
U 14. stoljeću su se na Žminjštinu doseljavali bjegunci iz drugih istarskih naselje kada su ih [[Mlečani]] razorili. Isto tako su se ovamo doseljavali bjegunci pred Turcima. Tako su Turci 1528. osvojili Liku i Krbavu. Uništili su mnoga naselja među kojima i Modruš. Od tuda su se na Žminjštinu doselili stanovnici i osnovali naselje Modrušani.

Žminjština je u samom početku novog vijeka zbog [[Uskočki rat|Uskočkog rata]] (1615.-1617.) proživljavala teške trenutke. Mlečani su tijekom rata nemilosrdno iskorištavali šumsko i drugo bogatstvo Žminjštine iako nije spadalo pod njihovu vlast. Nakon završetka rata Žminjština se brzo oporavila, a tomu je pridonijelo i to da je bila pošteđena bolesti (malarije, kolere) koje su harale Istrom. Naime, tu nema močvarnog tla pa nije bilo toliko komaraca koji su prenosili bolesti. Prema Petroniju Žminj je bio značajno trgovačko središte s drvom, mesom, sirom, žitaricama, vinom, voćem, sijenom itd. Od jednog stabla se moglo dobiti pet vozi drva. Za jedan voz se dobivalo 14 lira. Meso se prodavalo po dva ili tri šolda po librici (327 gr). U 17. stoljeću je Žminjština imala oko 380 porodica, što znači više od tisuću stanovnika.

Nakon pada [[Mletačka republika|Mletačke republike]] [[1797.]] čitava Istra pada pod Austriju gdje ostaje do 1918. Između 1805. do 1814. Istra dobiva francusku vlast. Od 1809. do 1814. cijela Istra spada pod Ilirske provincije. Nakon 1814. počinje približno sto godina dugo austrijsko doba. U to doba znatno se razvila cestovna mreža. Tomu su mnogo pomogli i Francuzi, koji su za svoje kratke vlasti u Istri ubrzano gradili ceste. Tako je bila tada obnovljena cesta iz Pule i Rovinja preko Žminja prema Pazinu. Ova cesta još i danas igra važnu ulogu. Francuzi su ovdje imali jače posjede o čemu svjedoči i naziv Napoleonova stancija. U doba Ilirskih provincija Žminj je kao i davno prije imao važnu trgovačku ulogu. Iz tog doba (1810.) su poznata dva Žminjca - trgovca mesom Anton Žufić i Josip Milotić koja su prodavali meso sa Žminjštine i šireg područja u Mletačku Istru. Isto je tako poznato da je Žminj davao najviše za održavanje francuske vojske. U 1812. je to iznosilo 246 franaka što je predstavljalo 12 % iznosa Pazinske grofovije. Modernizacija cesta je omogućila i razvoj pošte. Žminj je dobio poštu 1841. godine .
U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] dolaze doseljenici iz Karnije koji su većinom radili u žminjskim kamenolomima i kasnije postali i njihovi vlasnici. Žminj je već 1822. dobio osnovnu školu što je omugućilo razvoj i prosperitet Žminjštine.

Austrijanci su nastavili sa modernizacijom cesta koju su započeli Francuzi. Tako je bila 1847. izgrađena cesta Žminj – [[Sveti Petar u Šumi]], koja je 1880. produžena do [[Tinjan]]a. Iz Kanfanara za Barat je bila napravljena cesta preko Drage ispod Vidulini 1856. i po njoj je vozila i pošta. Nakon otvaranja željeznice (1876.) godine 1884. je napravljena cesta Žminj – Pifari dužine 4 km tako da je Žminjština dobila bolju vezu sa željeznicom.

U drugoj polovini 19. stoljeća je u Austriji sve više bio prisutan širi društveni i gospodarski razvoj. A to je bila posljedica svih novosti, koje su se postupno međusobno prepletale i posljedica reformi centralne vlasti u [[Beč]]u. Istra je pod Austrijom bila jedna cjelina, s velikim zaleđem sve do [[Dunav]]a, kamo su se prodavali istarski proizvodi. Gradnja puteva, pulskog arsenal, tršćanske luke, željezničke pruge, ukinuće feudalizma i nova upravna reforma, dali su maha većem razvoju, kojeg je prekinuo [[Prvi svjetski rat]]. Žminj je spadao u kotar (distreto) Pazin.
U drugoj polovini 19. stoljeća Žminj je učvrstio svoj položaj prometnog i trgovačkog središta. Tu se je trgovalo vinom, drvom, stokom, žitom i drugim proizvodima. Redovno su se održavali sajmovi, koji su donosili živahnu trgovinu. Prvi sajam u godini bio je 13. veljače, zatim 24. kolovoza i 11. studenog. Zatim su sajmovi bili kod [[Sveti Matej|Sv. Matije]] u Ceru 24. veljače i 24. rujna. Kod Sv. Foške bio je sajam domaćih životinja i seoske opreme treći dan po Vazmu i treći dan po Duhovima.

Da je u Žminju boravilo mnogo ljudi i da se tu živahno trgovalo, govori nam veći broj gostionica, hotela i soboiznajmljivača. Razvili su se i različite obrti kao pekari, stolari, tesari, kovači, postolari, tkalci itd. Ti obrti bili su u Žminju a i u selima. Značajno se razvilo pridobivanje i obrada kamena. Jako poznati su bili žminjski “škarpelini” obrađivači kamena.
Za Žminj i Žminjštinu su početkom 20. stoljeća važni sljedeći događaji : osnivanje Gospodarske zadruge 1903., izgradnja društvene zgrade – lokande 1905., osnivanje Posujilnice i Čitaonice 1906., zadružni parni mlin 1907. U to doba su počeli voziti prvi automobili, motocikli i bicikli, a proradio je i telegraf. Sve to i procvat gospodarstva i trgovine u Monarhiji i svijetu su i Žminštini donijeli mnogo naprednog i dobrog. Ipak sve se loše završilo izbijanjem 1. svjetskog rata. Žminjština u tom ratu nije značajnije stradala, ali su Žminjci osjetili sve nedaće koje je nanio taj rat ljudima tadašnjeg vremena.

Nakon 1. svjetskog rata Istra pada pod [[Italija|Italiju]] i za Žminjštinu, kao i za cijelu Istru, započinje sasvim novo razdoblje. Nakon [[Rapalski ugovor|Rapalskog ugovora]] 12. studenog [[1920.]] Istra je pripala Italiji. S kraljevom odlukom 18. siječnja [[1923.]] nastala je Pulska pokrajina sa sjedištem u Puli kojom je upravljao perfekt. Podijeljena je bila na šest okružja. Općina Žminj nije doživjela promjene, spala je pod pazinsko okružje.

Najteže godine bile su od 1928. do 1930. Za te godine ne postoje podaci. Polagani rast počeo je 1930. i trajao je sve do početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mnogi Žminjci su pokušali naći bolji kruh u Americi, Jugoslaviji, Italiji i drugdje. Nekima je to uspjelo, a puno ih se vratilo i ponovo počelo iz početka. Izselile su se 42 obitelji. Mnogi posjedi su u to doba propali zbog prezaduženosti te planske politike Italije da čim bolje oslabi [[hrvatstvo]] i ojača talijanstvo.

Sredinom tridesetih godina stanje se znatno poboljšalo, prije svega zbog zapošljavanja u rudniku [[Raša (rudnik)|Raša]], a i trgovina je ojačala, ceste su se dobro održavale, započeo je autobusni promet, automobilizam i motociklizam. Ljudi su masovno kupovali bicikle. Razvila se mala trgovina tako da je više Žminjaca prodavalo proizvode u Trstu kamo su redovno putovali vlakom. Željeznički promet s [[Trst]]om bio je dosta brz, udoban i ne previše skup. U Trstu su nabavljali različite proizvode i dostavljali ih stanovništvu. Tako je roba iz Trsta dobila visoki ugled među Žminjcima. Dobro je bilo samo ono iz Trsta. Od 1928. Žminjom prolazi i autobus koji vozi iz Trsta za Pulu i obrnuto te staje kod Sv. Bartula. Sredinom tridesetih su do Žminja počele voziti raške kavarice, čime je olakšan promet na posao u rudnik i sve više ljudi je tamo radilo. Započela je i elektrifikacija i Žminj dobiva elektriku 12. siječnja 1929.

[[Datoteka:Spomen ploca formiranja Prve istarske brigade.JPG|mini|290px|desno|Spomen-ploča posvećena [[Prva istarska brigada "Vladimir Gortan"|Prvoj istarskoj brigadi]] u Žminju]]
Za vrijeme 2. svjetskog rata Žminj i Žminjština jako su stradali od bombardiranja te vojnog nasilja njemačke vojske. Mnogi mladi Žminjci otišli su na ratišta služeći talijansku vojsku. Žminj je bio oslobođen 7. svibnja 1945.
Poslijeratni period karakterizira spora obnova gospodarstva, iseljavanje stanovništva i zapošljavanje u raškim ugljenokopima, Puli, Pazinu, Rovinju i drugdje.
Žminjština je 1910. imala oko 5.700 stanovnika, a 1970. samo oko 4.200. Tada je bilo na području Žminjštine zaposleno 238 radnika, a oko 700 ih je putovalo na posao u druge krajeve. Modernizacija i asfaltiranje cesta započelo je prema Pazinu, Puli i Rovinju krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih. Prvi asfalt je Žminj dobio 22. studenog 1969. kada je otvorena cesta Pazin - Pula. Lokalne ceste su bile u makadamskoj izvedbi sve do osamdesetih godina, kada počinje širenje puteva i asfaltiranje koje do danas još nije završeno. U knjizi "Žminj i Žminjština" (1976.) je zapisano, da ima Žminjština 285 automobila što je tada iznosilo oko jedan automobil na 15 žitelja, danas praktično svaki drugi žitelj ima auto. Tada je bilo i 245 traktora, 310 televizora i 725 radioaparata.
Znatan napredak trgovine vidimo sredinom sedamdesetih, kada su bile u Žminju tri prodavaonice prehrambenih proizvoda, dvije industrijske robe, prodavaonica poljoprivrednih proizvoda, voća i povrća, prodavaonicu automobilskih dijelova i poljoprivredne mehanizacije, trafiku i tri gostionice. U Ceru i Modrušanima su bile prodavaonice mješovite robe.
Žminj i Žminjština su u samostalnoj Hrvatskoj napredovali, posebno nakon formiranja općine Žminj [[1993.]] Velik značaj ima [[Istarski ipsilon]] koji prolazi pokraj Žminja [[1999.]]

== Ostali podaci 2001 ==
75 obrtnika; 72 km asfaltiranih puteva; 36 zaselaka nema asfalta; 1.500 automobila; 570 traktora; 1.001 domaćinstvo; 283 nenastanjene kuće; 3.452 stanovnika; sva sela imaju struju i vodu; oko 200 kompjutera; oko 100 priključaka na internet; oko 2000 mobilnih telefona; oko 1000 telefonskih priključaka; oko 1.000 zaposlenih; 800 umirovljenika; 360 školske djece; oko 300 krava; oko 150 ovaca; oko 1.000 svinja; 18 peradarskih farmi - oko 17.000 komada peradi godišnje.

== Gospodarstvo ==

== Obrazovanje ==
* OŠ "Vladimir Gortan"

== Kultura ==

* [[Čakavski sabor]], kulturna udruga sa sjedištem u Žminju.
* Sabor čakavskog pjesništva, priredba Čakavskog sabora, osnovan 8. lipnja [[1969.]], redovno se održava početkom lipnja Zad kaštela u Žminju.
* Bartulja, najveći sajam i pučka fešta u Istri, koji se održava zadnje subote u kolovozu.
{| class="wikitable" align=center valign=top cellspacing=2
|- bgcolor=#EBDC84 align=center valign=top
||[[Datoteka:Čakavska kuća u Žminju.JPG|180px|center]][[Čakavska kuća]] u središtu Žminja, sjedište Čakavskog sabora
||[[Datoteka:Čakavska kuća u Žminju - ulaz.jpg|160px|center]]Ulaz u Čakavsku kuću
||[[Datoteka:Poprsje Mate Balote u Žminju.2.jpg|150px|center]]Poprsje [[Mate Balota|Mate Balote]] ispred Čakavske kuće
||[[Datoteka:Poprsje Drage Gervaisa u Žminju.2.jpg|150px|center]]Poprsje [[Drago Gervais|Drage Gervaisa]] ispred čakavske kuće
|}

== Poznate osobe==
* Bančić, Šime, pravnik (Križanci, 7. veljače 1898. – Pula, 12. lipnja 1982.),
* [[Zvane Črnja|Črnja, Zvane]], književnik, kulturolog i publicist (Črnjeni, 8. listopada 1920. – Zagreb, 26. veljače 1991.),
* Debeljuh, Miho, knjižničar, pjesnik (Tudari, 1. listopada 1927. – Pula 29. ožujka 1999.),
* [[Ivo Erman|Erman, Ivo]], dramski glumac (Žminj, 10. veljače 1912. – Pula, 28. siječnja 2003.),
* [[Nada Galant|Galant, Nada]], (ranije autorsko ime: Nada Peteh) (1961.), pjesnikinja,
* [[Tomo Glavinić|Glavinić, Tomo]], misionar i mučenik (Žminj, 20. prosinca 1658. – Beograd, 8. listopada 1690.),
* Hrelja (Reglia), Kornelije (Cornelio), franjevac opservant (Kosići, 18. siječnja 1919. – [[Marghera]] kraj Venecije, 21. veljače 1963.),
* [[Aldo Kliman|Kliman, Aldo]], (1950.), književnik i nakladnik,
* [[Antun Kresina|Kresina, Antun]] (Anton, Ante), teolog i bibličar (Kresini, 25. listopada 1934. – Rijeka, 21. veljače 1990.),
* [[Mate Križman|Križman, Mate]], (Šivati, 1934.), klasični filolog, prevoditelj,
* [[Ivan Matetić Ronjgov|Matetić Ronjgov, Ivan]], skladatelj imelograf, (Ronjgi kraj Kastava, 10. travnja 1880. - Lovran, 27. lipnja 1960.), bio učitelj u Žminju i [[Kanafanar]]u,
* [[Antun Motika|Motika, Antun]], slikar (Pula, 30. prosinca 1902. – Zagreb, 13. prosinca 1992.), pohađao osnovnu školu u Žminju,
* [[Branko Orbanić|Orbanić, Branko]], arhitekta i pjesnik
* [[Igor Pamić|Pamić, Igor]], [[nogomet]]aš,
* Peteh, Anton, graditelj narodnih glazbala, (Petešljari, 26. travnja 1888. - Petešljari, 8. ožujka 1975.),
* Pucich, Joseph (Josip), šumar, (Žminj, 14. siječnja 1850. - Trst, 25. ožujka 1911.),
* Rovis, Franjo Ksaver, misionar i kroničar (Žminj, 18. travnja 1673. - Rijeka, 9. veljače 1734.),
* Roža, Josip, klasični filolog (Vidulini, 1860. - Vidulini, 1931.),
* Rudan, Evelina (1971.), pjesnikinja,
* [[Ive Rudan|Rudan, Ive]], književnik, povjesničar, etnolog i publicist (Rudani, 11. studenoga 1940. - Pula, 11. siječnja 1983.),
* [[Ante Šonje|Šonje, Ante]], arheolog, (Novalja, 10. svibnja 1917. - Pula, 5. veljače 1981.), autor knjige “Žminj i Žminjština”, 1976.
* Zohil, Vilma, prosvjetni radnik i pedagog, tajnica i aktivna djelatnica Čakavskog sabora

== Spomenici i znamenitosti ==
Žminjska župa premda ima 3000 stanovnika u stotinjak sela i [[stancija]], ima čak 103 kapelice.<ref name="GK">G.K., ''Žminj. Žminjske kapelice'', Glas Koncila broj 43, 25. listopada 2015., str. 37</ref>

[[Župna crkva sv. Mihovila Arkanđela u Žminju| župna crkva sv. Mihovila Arkanđela]]

Crkva [[Sveti Bartol|Sv. Bartola]], [[Sveta Foška|Sv. Foška]], [[Sveta Marija|Sv. Marija]] od mora, [[Trojstvo|Sv. Trojstvo]], [[Sveti Antun Padovanski|Sv. Antona]] i dr.

Selo Pamići ima dvije crkve: [[Sveti Leopold Mandić|Sv. Leopold Mandić]] i [[Sveta Marija|Majka Božja]] Kraljica obitelji

Kalvarija ili Golgota, brežuljak kraj Jeruzalema na kojem je prema novozavjetnoj predaji razpet i umro [[Isus|Isus Krist]]. ... kalvarija kraj Žminja.

groblja, ... najpoznatije staroslavensko groblje je ono u Žminju, u kojem je pronađeno 227 grobova iz IX. i X. st.

Freske u crkvi Sv. Trojice i [[Sveti Antun Padovanski|Sv. Antuna]]

Kula i Zat kaštel

Brojni, kamenolomi, [[kažuni]], kali ...

Lijepi zvonik sa satom

Astronomska udruga Vidulini

== Stare razglednice Žminja ==

[[Datoteka:Žminj 001.jpg|mini|200px|lijevo|'''Žminj oko 1900.''']]
[[Datoteka:Žminj 004.jpg|mini|200px|desno|'''Žminj, 1906.''']]
Žminj je ovjekovječen na mnogim ljupkim starim razglednicama s konca 19. i početka 20. stoljeća. Poznati fotografi, poput [[Luigi Mioni|Luigija Mionija]], pohodili su Žminj i njegovu okolicu, snimajući fotografije za potrebe nakladnika koji su se bavili izdavanjem razglednica, ne samo onodobnih mondenih centara poput Opatije, Rovinja ili Pule, već i zavodljivih ladanjskih ambijenata diljem Istre koji su bili čestom i privlačnom destinacijom bogatoga austrougarskog i europskog građanstva i plemstva.

Žminjske razglednice izraz su vrhunskog umijeća starih fotografa i tiskara. Predočavaju nam gradić u njegovoj osebujnoj tihosti i smirenosti, no i u njegovoj urbanoj i arhitektonskoj uščuvanosti čije će unutarnje i vanjske vizure narušiti tek potonja ratna i druga oštećenja, kao i promjene izazvane općim razvojem mjesta.

== Šport ==
* [[NK Žminj]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* http://www.zminj.hr/
* http://www.vatrogasci-zminj.com/
* http://www.fallingrain.com/world/HR/4/Zminj.html
* http://www.destinacije.com/slika_nav.asp?lang=hr&pg=1&p=Pazin&cp=30&s=Next&prikaz=&t=opis_slike
* http://www.istriadalmazia.it/scoprire/paesi/gimino/gimino_01.htm
* http://www.astronomija.co.yu/razno/ad/vidulini/vidulini.htm
* http://photoforum.istria.info/kroatien-foto-8565.htm
* http://www.vidulini-astro.hr/stupac.php?kategorija=AUV

{{GiO IŽ}}
{{Naselja u sastavu Općine Žminj}}
[[Kategorija:Općine u Istarskoj županiji]]

←Starija inačica		Inačica od 21. prosinac 2025. u 02:45
Redak 252:		Redak 252:

	== Poznate osobe==		== Poznate osobe==
	* Bančić~~, Šime~~, pravnik (Križanci, 7. veljače 1898. – Pula, 12. lipnja 1982.),		* [[Šime Bančić]], pravnik (Križanci, 7. veljače 1898. – Pula, 12. lipnja 1982.),
	* [[Zvane Črnja~~\|Črnja, Zvane~~]], književnik, kulturolog i publicist (Črnjeni, 8. listopada 1920. – Zagreb, 26. veljače 1991.),		* [[Zvane Črnja]], književnik, kulturolog i publicist (Črnjeni, 8. listopada 1920. – Zagreb, 26. veljače 1991.),
	* Debeljuh~~, Miho~~, knjižničar, pjesnik (Tudari, 1. listopada 1927. – Pula 29. ožujka 1999.),		* [[Miho Debeljuh]], knjižničar, pjesnik (Tudari, 1. listopada 1927. – Pula 29. ožujka 1999.),
	* [[Ivo Erman~~\|Erman, Ivo~~]], dramski glumac (Žminj, 10. veljače 1912. – Pula, 28. siječnja 2003.),		* [[Ivo Erman]], dramski glumac (Žminj, 10. veljače 1912. – Pula, 28. siječnja 2003.),
	* [[Nada Galant~~\|Galant, Nada~~]], (ranije autorsko ime: Nada Peteh) (1961.), pjesnikinja,		* [[Nada Galant]], (ranije autorsko ime: Nada Peteh) (1961.), pjesnikinja,
	* [[Tomo Glavinić~~\|Glavinić, Tomo~~]], misionar i mučenik (Žminj, 20. prosinca 1658. – Beograd, 8. listopada 1690.),		* [[Tomo Glavinić]], misionar i mučenik (Žminj, 20. prosinca 1658. – Beograd, 8. listopada 1690.),
	* Hrelja (Reglia~~), Kornelije (Cornelio~~), franjevac opservant (Kosići, 18. siječnja 1919. – [[Marghera]] kraj Venecije, 21. veljače 1963.),		* [[Kornelije Hrelja]] (Cornelio Reglia), franjevac opservant (Kosići, 18. siječnja 1919. – [[Marghera]] kraj Venecije, 21. veljače 1963.),
	* [[Aldo Kliman~~\|Kliman, Aldo~~]], (1950.), književnik i nakladnik,		* [[Aldo Kliman]], (1950.), književnik i nakladnik,
	* [[Antun Kresina~~\|Kresina, Antun~~]] (Anton, Ante), teolog i bibličar (Kresini, 25. listopada 1934. – Rijeka, 21. veljače 1990.),		* [[Antun Kresina]] (Anton, Ante), teolog i bibličar (Kresini, 25. listopada 1934. – Rijeka, 21. veljače 1990.),
	* [[Mate Križman~~\|Križman, Mate~~]], (Šivati, 1934.), klasični filolog, prevoditelj,		* [[Mate Križman]], (Šivati, 1934.), klasični filolog, prevoditelj,
	* [[Ivan Matetić Ronjgov~~\|Matetić Ronjgov, Ivan~~]], skladatelj ~~imelograf~~, (Ronjgi kraj Kastava, 10. travnja 1880. - Lovran, 27. lipnja 1960.), bio učitelj u Žminju i [[Kanafanar]]u,		* [[Ivan Matetić Ronjgov]], skladatelj i melograf, (Ronjgi kraj Kastava, 10. travnja 1880. - Lovran, 27. lipnja 1960.), bio učitelj u Žminju i [[Kanafanar]]u,
	* [[Antun Motika~~\|Motika, Antun~~]], slikar (Pula, 30. prosinca 1902. – Zagreb, 13. prosinca 1992.), pohađao osnovnu školu u Žminju,		* [[Antun Motika]], slikar (Pula, 30. prosinca 1902. – Zagreb, 13. prosinca 1992.), pohađao osnovnu školu u Žminju,
	* [[Branko Orbanić~~\|Orbanić, Branko~~]], ~~arhitekta~~ i pjesnik		* [[Branko Orbanić]], arhitekt i pjesnik
	* [[Igor Pamić~~\|Pamić, Igor~~]], [[~~nogomet~~]]~~aš,~~		* [[Igor Pamić]], nogometaš,
	* Peteh, Anton, graditelj narodnih glazbala, (Petešljari, 26. travnja 1888. - Petešljari, 8. ožujka 1975.),		* [[Anton Peteh]], graditelj narodnih glazbala, (Petešljari, 26. travnja 1888. - Petešljari, 8. ožujka 1975.),
	* Pucich~~, Joseph (Josip~~), ~~šumar~~, (Žminj, 14. siječnja 1850. - Trst, 25. ožujka 1911.),		* [[Josip Pucić]] (Joseph Pucich), šumarski pristav, (Žminj, 14. siječnja 1850. - Trst, 25. ožujka 1911.)<ref>V. Šumarski list</ref>,
	* ~~Rovis,~~ Franjo Ksaver, misionar i kroničar (Žminj, 18. travnja 1673. - Rijeka, 9. veljače 1734.),		* [[Franjo Ksaver Rovis]], misionar i kroničar (Žminj, 18. travnja 1673. - Rijeka, 9. veljače 1734.),
	* Roža~~, Josip~~, klasični filolog (Vidulini, 1860. - Vidulini, 1931.),		* [[Josip Roža]], klasični filolog (Vidulini, 1860. - Vidulini, 1931.),
	* Rudan, ~~Evelina~~ (1971.), pjesnikinja,		* [[Evelina Rudan]], (1971.), pjesnikinja,
	* [[Ive Rudan~~\|Rudan, Ive~~]], književnik, povjesničar, etnolog i publicist (Rudani, 11. studenoga 1940. - Pula, 11. siječnja 1983.),		* [[Ive Rudan]], književnik, povjesničar, etnolog i publicist (Rudani, 11. studenoga 1940. - Pula, 11. siječnja 1983.),
	* [[Ante Šonje~~\|Šonje, Ante~~]], arheolog, (Novalja, 10. svibnja 1917. - Pula, 5. veljače 1981.), autor knjige “Žminj i Žminjština”, 1976.		* [[Ante Šonje]], arheolog, (Novalja, 10. svibnja 1917. - Pula, 5. veljače 1981.), autor knjige “Žminj i Žminjština”, 1976.
	* Zohil~~, Vilma~~, prosvjetni radnik i pedagog, tajnica i aktivna djelatnica Čakavskog sabora		* [[Vilma Zohil]], prosvjetni radnik i pedagog, tajnica i aktivna djelatnica Čakavskog sabora

	== Spomenici i znamenitosti ==		== Spomenici i znamenitosti ==