Život na Marsu - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Es icon}}' u '{{špa oznaka}}'

2025-05-27T05:04:36Z

Zamjena teksta - '{{Es icon}}' u '{{špa oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 05:04
Redak 41:		Redak 41:
	Tvrdnja o postojanju života na Marsu u obliku ''Gillevinia straata'' zasniva se na starim podatcima koje su najviše prihvatili znanstvenici poput Gilberta Levina,<ref name="Levin"/> Rafaela Navarro-Gonzáleza<ref name="Navarro"/> i Ronaldsa Paepea.<ref name="Paepe"/> Dokazi koji podržavaju postojanje mikroorganizama ''Gillevinia straata'' zasnivaju se na podatcima prikupljenim na dva lendera misije ''Viking'' koji su tražili biomarkere života, ali službeno je zaključeno da rezultati analiza nisu vjerodostojni.<ref name="chambers"/>		Tvrdnja o postojanju života na Marsu u obliku ''Gillevinia straata'' zasniva se na starim podatcima koje su najviše prihvatili znanstvenici poput Gilberta Levina,<ref name="Levin"/> Rafaela Navarro-Gonzáleza<ref name="Navarro"/> i Ronaldsa Paepea.<ref name="Paepe"/> Dokazi koji podržavaju postojanje mikroorganizama ''Gillevinia straata'' zasnivaju se na podatcima prikupljenim na dva lendera misije ''Viking'' koji su tražili biomarkere života, ali službeno je zaključeno da rezultati analiza nisu vjerodostojni.<ref name="chambers"/>

	[[Mario Crocco]], neurobiolog pri Neuropsihijatrijskoj bolnici Borda u Buenos Airesu (Argentina), predložio je [[2006.]] godine stvaranje nove nomenklaturne kategorije koja definira rezultate landera Viking kao "metaboličke", pa prema tome i kao dokaze života. Crocco je predložio stvaranje novih kategorija (taksona) unutar novog kraljevstva u koje bi svrstao taj rod marsovskih mikroorganizama. Predložio je sljedeću taksonomiju:<ref>{{Cite journal\|title=Los taxones mayores de la vida orgánica y la nomenclatura de la vida en Marte:\|journal=Electroneurobiología\|date=14. travnja 2007.\|first=Mario\|last=Crocco\|coauthors=\|volume=svezak 15\|issue=broj (2)\|pages=str. 1.–34.\|id=\|url=http://electroneubio.secyt.gov.ar/First_biological_classification_Martian_organism.htm\|accessdate=14. kolovoza 2008.}} {{~~Es icon~~}}</ref>		[[Mario Crocco]], neurobiolog pri Neuropsihijatrijskoj bolnici Borda u Buenos Airesu (Argentina), predložio je [[2006.]] godine stvaranje nove nomenklaturne kategorije koja definira rezultate landera Viking kao "metaboličke", pa prema tome i kao dokaze života. Crocco je predložio stvaranje novih kategorija (taksona) unutar novog kraljevstva u koje bi svrstao taj rod marsovskih mikroorganizama. Predložio je sljedeću taksonomiju:<ref>{{Cite journal\|title=Los taxones mayores de la vida orgánica y la nomenclatura de la vida en Marte:\|journal=Electroneurobiología\|date=14. travnja 2007.\|first=Mario\|last=Crocco\|coauthors=\|volume=svezak 15\|issue=broj (2)\|pages=str. 1.–34.\|id=\|url=http://electroneubio.secyt.gov.ar/First_biological_classification_Martian_organism.htm\|accessdate=14. kolovoza 2008.}} {{špa oznaka}}</ref>
	* Sustav organskog života: ''Solaria''		* Sustav organskog života: ''Solaria''
	* [[Biosfera]]: ''Marciana''		* [[Biosfera]]: ''Marciana''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T23:37:09Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 23:37
Redak 12:		Redak 12:
	[[William Whewell]], koji je popularizirao riječ "znanstvenik" (scientist), teoretizirao je da na Marsu postoje mora, kopna, a vjerojatno i oblici života. Nagađanja o postojanju života na Marsu rasplamsale su se krajem [[19. stoljeće\|19. stoljeća]], nakon teleskopskih promatranja pri kojima su neki promatrači primijetili navodne kanale na tom planetu, ali se naknadno pokazalo da su to samo optičke iluzije. Unatoč tome, američki astronom [[Percival Lowell]] je [[1895.]] objavio svoje djelo ''Mars'', nakon kojeg je [[1906.]] uslijedila knjiga ''Mars and its Canals'' (''Mars i njegovi kanali''), u kojoj je predloženo da su kanali tvorevine davno nestale civilizacije.<ref>''Is Mars habitable? A critical examination of Professor Percival Lowell's book "Mars and its canals''.", an alternative explanation, by Alfred Russel Wallace, F.R.S., etc.'' London, Macmillan and co., 1907.</ref> Ova ideja potakla je britanskog pisca [[H. G. Wells]]a da [[1897.]] napiše roman ''[[Rat svjetova]]'', u kojem je predstavljena invazija Marsovaca koji bježe sa svog planeta zbog njegovog isušenja.		[[William Whewell]], koji je popularizirao riječ "znanstvenik" (scientist), teoretizirao je da na Marsu postoje mora, kopna, a vjerojatno i oblici života. Nagađanja o postojanju života na Marsu rasplamsale su se krajem [[19. stoljeće\|19. stoljeća]], nakon teleskopskih promatranja pri kojima su neki promatrači primijetili navodne kanale na tom planetu, ali se naknadno pokazalo da su to samo optičke iluzije. Unatoč tome, američki astronom [[Percival Lowell]] je [[1895.]] objavio svoje djelo ''Mars'', nakon kojeg je [[1906.]] uslijedila knjiga ''Mars and its Canals'' (''Mars i njegovi kanali''), u kojoj je predloženo da su kanali tvorevine davno nestale civilizacije.<ref>''Is Mars habitable? A critical examination of Professor Percival Lowell's book "Mars and its canals''.", an alternative explanation, by Alfred Russel Wallace, F.R.S., etc.'' London, Macmillan and co., 1907.</ref> Ova ideja potakla je britanskog pisca [[H. G. Wells]]a da [[1897.]] napiše roman ''[[Rat svjetova]]'', u kojem je predstavljena invazija Marsovaca koji bježe sa svog planeta zbog njegovog isušenja.

	Spektroskopske analize Marsove atmosfere ozbiljno su započele [[1894.]] godine, kada je astronom [[William Wallace Campbell]] dokazao da u Marsovoj atmosferi nema ni kisika ni vode.<ref name="chambers">{{~~Cite book~~\|first=Paul\|last=Chambers\|author-link=\|title=Life on Mars; The Complete Story\|place=London\|publisher=Blandford\|year=1999.\|doi=\|isbn=0-7137-2747-0}}</ref> Do [[1909.]] godine jači teleskopi i bolje [[perihel]]ičke opozicije Marsa od [[1877.]] godine dovele su do pobijanja teorije o postojanju kanala na tom planetu.		Spektroskopske analize Marsove atmosfere ozbiljno su započele [[1894.]] godine, kada je astronom [[William Wallace Campbell]] dokazao da u Marsovoj atmosferi nema ni kisika ni vode.<ref name="chambers">{{Citiranje knjige\|first=Paul\|last=Chambers\|author-link=\|title=Life on Mars; The Complete Story\|place=London\|publisher=Blandford\|year=1999.\|doi=\|isbn=0-7137-2747-0}}</ref> Do [[1909.]] godine jači teleskopi i bolje [[perihel]]ičke opozicije Marsa od [[1877.]] godine dovele su do pobijanja teorije o postojanju kanala na tom planetu.

	== Misije ==		== Misije ==
Redak 126:		Redak 126:
	Prisutnost života u obliku [[mikroorganizmi\|mikroorganizama]] kao što su metanogeni (mikroorganizmi koji stvaraju metan kao nusprodukt metabolizma) spada među moguće, ali još nedokazane izvore tog spoja. Ako mikroskopski oblici života stvaraju metan na Marsu, vrlo je vjerojatno da oni žive ispod površine, gdje još uvijek ima dovoljno topline za postojanje tekuće vode.<ref>{{Cite news\|first=Bill\|last=Steigerwald\|title=Martian Methane Reveals the Red Planet is not a Dead Planet\|date=January 15, 2009\|publisher=NASA\|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/mars/news/marsmethane.html\|work=NASA's Goddard Space Flight Center\|pages=\|accessdate=24. siječnja 2009.}}</ref>		Prisutnost života u obliku [[mikroorganizmi\|mikroorganizama]] kao što su metanogeni (mikroorganizmi koji stvaraju metan kao nusprodukt metabolizma) spada među moguće, ali još nedokazane izvore tog spoja. Ako mikroskopski oblici života stvaraju metan na Marsu, vrlo je vjerojatno da oni žive ispod površine, gdje još uvijek ima dovoljno topline za postojanje tekuće vode.<ref>{{Cite news\|first=Bill\|last=Steigerwald\|title=Martian Methane Reveals the Red Planet is not a Dead Planet\|date=January 15, 2009\|publisher=NASA\|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/mars/news/marsmethane.html\|work=NASA's Goddard Space Flight Center\|pages=\|accessdate=24. siječnja 2009.}}</ref>

	Od otkrića metana u atmosferi [[2003.]] godine, neki znanstvenici dizajniraju modele i vrše ''in vitro'' eksperimente kako bi utvrdili rast metanogena na simuliranom marsovskom tlu. U eksperimentima sve četiri skupine [[bakterije\|bakterija]] stvorile su znatne količine metana, čak i uz pristnost 1,0wt% [[perklorat]]a.<ref name=Kral >{{~~Cite book~~\|first=T.A. Kral\|last=T. Goodhart, K.L. Howe and P. Gavin.\|contribution=CAN METHANOGENS GROW IN A PERCHLORATE ENVIRONMENT ON MARS?\|title=72nd Annual Meteoritical Society Meeting (2009.)\|publisher=Lunar and Planetary Institute\|year=2009.\|contribution-url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/metsoc2009/pdf/5136.pdf\|format=PDF\|accessdate=19. siječnja 2010.}}</ref> Ovi rezultati pokazuju da prisutnost perklorata, koje je zabilježio lander ''Phoenix'', ne znači da prisutnost metanogena na Marsu nije moguća.<ref name=Kral /><ref name=Howe >{{Cite journal\|first=Howe, K. L.\|last=\|coauthors=Gavin, P., Goodhart, T. and Kral, T. A\|contribution=METHANE PRODUCTION BY METHANOGENS IN PERCHLORATE-SUPPLEMENTED MEDIA.\|title=40th Lunar and Planetary Science Conference (2009)\|format=PDF\|author1=}}</ref>		Od otkrića metana u atmosferi [[2003.]] godine, neki znanstvenici dizajniraju modele i vrše ''in vitro'' eksperimente kako bi utvrdili rast metanogena na simuliranom marsovskom tlu. U eksperimentima sve četiri skupine [[bakterije\|bakterija]] stvorile su znatne količine metana, čak i uz pristnost 1,0wt% [[perklorat]]a.<ref name=Kral >{{Citiranje knjige\|first=T.A. Kral\|last=T. Goodhart, K.L. Howe and P. Gavin.\|contribution=CAN METHANOGENS GROW IN A PERCHLORATE ENVIRONMENT ON MARS?\|title=72nd Annual Meteoritical Society Meeting (2009.)\|publisher=Lunar and Planetary Institute\|year=2009.\|contribution-url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/metsoc2009/pdf/5136.pdf\|format=PDF\|accessdate=19. siječnja 2010.}}</ref> Ovi rezultati pokazuju da prisutnost perklorata, koje je zabilježio lander ''Phoenix'', ne znači da prisutnost metanogena na Marsu nije moguća.<ref name=Kral /><ref name=Howe >{{Cite journal\|first=Howe, K. L.\|last=\|coauthors=Gavin, P., Goodhart, T. and Kral, T. A\|contribution=METHANE PRODUCTION BY METHANOGENS IN PERCHLORATE-SUPPLEMENTED MEDIA.\|title=40th Lunar and Planetary Science Conference (2009)\|format=PDF\|author1=}}</ref>

	Tim kojeg je vodio Levin predložio je da bi oba fenomena - stvaranje i degradacija metana - mogla biti pripisana ekologiji mikroorganizama koji stvaraju i troše metan.<ref name=Howe /><ref name='Levin 2009'>{{Cite journal\|title=Methane and life on Mars\|journal=Proc. SPIE\|date=03. rujna 2009.\|first=Gilbert V. Levin\|last=\|coauthors=Patricia Ann Straat\|volume=svezak 7441\|issue=\|pages=str. 74410D\|doi=10.1117/12.829183\|format=\|last1=Levin\|series=Proceedings of SPIE}}</ref>		Tim kojeg je vodio Levin predložio je da bi oba fenomena - stvaranje i degradacija metana - mogla biti pripisana ekologiji mikroorganizama koji stvaraju i troše metan.<ref name=Howe /><ref name='Levin 2009'>{{Cite journal\|title=Methane and life on Mars\|journal=Proc. SPIE\|date=03. rujna 2009.\|first=Gilbert V. Levin\|last=\|coauthors=Patricia Ann Straat\|volume=svezak 7441\|issue=\|pages=str. 74410D\|doi=10.1117/12.829183\|format=\|last1=Levin\|series=Proceedings of SPIE}}</ref>
Redak 148:		Redak 148:
	Sezonsko zaleđivanje i otapanje južnih ledenih pokrivača rezultira formiranjem paukolikih zrakastih kanala koje [[sunčeva svjetlost]] izrezbari na ledu debelom 1 metar. Sublimirani CO<sub>2</sub> (a vjerojatno i voda) potom povećavaju unutarnji tlak i stvaraju erupcije slične [[gejzir]]skim, pri čemu izbacuju hladne tekućine, često pomiješane s tamnim [[bazalt]]om ili [[blato (tlo)\|blatom]].<ref name=2006-100 >{{Cite news\|first=\|last=\|coauthors=\|authorlink=\|title=NASA Findings Suggest Jets Bursting From Martian Ice Cap\|date=16. kolovoza 2006.\|publisher=NASA\|url=http://www.jpl.nasa.gov/news/news.cfm?release=2006-100\|work=Jet Propulsion Laboratory\|pages=\|accessdate=11. kolovoza 2009.\|language=}}</ref><ref name=Kieffer2000 >{{Cite journal\|first=H. H.\|last=Kieffer\|coauthors=\|contribution=ANNUAL PUNCTUATED CO2 SLAB-ICE AND JETS ON MARS.\|title=Mars Polar Science 2000\|editor-first=\|editor-last=\|coeditors=\|publisher=\|place=\|pages=\|date=\|year=2000.\|id=\|contribution-url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/polar2000/pdf/4095.pdf\|format=PDF}}</ref><ref name=Portyankina >{{Cite journal\|first=\|last=\|coauthors=\|contribution=SIMULATIONS OF GEYSER-TYPE ERUPTIONS IN CRYPTIC REGION OF MARTIAN SOUTH\|title=Fourth Mars Polar Science Conference\|editor-first=G. Portyankina\|editor-last=\|coeditors=\|publisher=\|place=\|pages=\|date=\|year=2006.\|id=\|contribution-url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/polar2006/pdf/8040.pdf\|format=PDF}}</ref><ref name=Hugh2006 >{{Cite journal\|title=CO2 jets formed by sublimation beneath translucent slab ice in Mars' seasonal south polar ice cap\|journal=Nature\|date=30. srpnja 2006.\|first=Hugh H.\|last=Kieffer\|coauthors=Philip R. Christensen and Timothy N. Titus\|volume=svezak 442\|issue=broj 7104\|pages=str. 793.–796.\|doi=10.1038/nature04945\|url=http://www.nature.com/nature/journal/v442/n7104/abs/nature04945.html\|accessdate=September 2, 2009\|pmid=16915284\|bibcode = 2006Natur.442..793K }}</ref> Taj je proces vrlo brz, odvija se u nekoliko dana, tjedana ili mjeseci - što je vrlo neobična stopa promjene u geologiji, pogotovo na geološki neaktivnom Marsu.		Sezonsko zaleđivanje i otapanje južnih ledenih pokrivača rezultira formiranjem paukolikih zrakastih kanala koje [[sunčeva svjetlost]] izrezbari na ledu debelom 1 metar. Sublimirani CO<sub>2</sub> (a vjerojatno i voda) potom povećavaju unutarnji tlak i stvaraju erupcije slične [[gejzir]]skim, pri čemu izbacuju hladne tekućine, često pomiješane s tamnim [[bazalt]]om ili [[blato (tlo)\|blatom]].<ref name=2006-100 >{{Cite news\|first=\|last=\|coauthors=\|authorlink=\|title=NASA Findings Suggest Jets Bursting From Martian Ice Cap\|date=16. kolovoza 2006.\|publisher=NASA\|url=http://www.jpl.nasa.gov/news/news.cfm?release=2006-100\|work=Jet Propulsion Laboratory\|pages=\|accessdate=11. kolovoza 2009.\|language=}}</ref><ref name=Kieffer2000 >{{Cite journal\|first=H. H.\|last=Kieffer\|coauthors=\|contribution=ANNUAL PUNCTUATED CO2 SLAB-ICE AND JETS ON MARS.\|title=Mars Polar Science 2000\|editor-first=\|editor-last=\|coeditors=\|publisher=\|place=\|pages=\|date=\|year=2000.\|id=\|contribution-url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/polar2000/pdf/4095.pdf\|format=PDF}}</ref><ref name=Portyankina >{{Cite journal\|first=\|last=\|coauthors=\|contribution=SIMULATIONS OF GEYSER-TYPE ERUPTIONS IN CRYPTIC REGION OF MARTIAN SOUTH\|title=Fourth Mars Polar Science Conference\|editor-first=G. Portyankina\|editor-last=\|coeditors=\|publisher=\|place=\|pages=\|date=\|year=2006.\|id=\|contribution-url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/polar2006/pdf/8040.pdf\|format=PDF}}</ref><ref name=Hugh2006 >{{Cite journal\|title=CO2 jets formed by sublimation beneath translucent slab ice in Mars' seasonal south polar ice cap\|journal=Nature\|date=30. srpnja 2006.\|first=Hugh H.\|last=Kieffer\|coauthors=Philip R. Christensen and Timothy N. Titus\|volume=svezak 442\|issue=broj 7104\|pages=str. 793.–796.\|doi=10.1038/nature04945\|url=http://www.nature.com/nature/journal/v442/n7104/abs/nature04945.html\|accessdate=September 2, 2009\|pmid=16915284\|bibcode = 2006Natur.442..793K }}</ref> Taj je proces vrlo brz, odvija se u nekoliko dana, tjedana ili mjeseci - što je vrlo neobična stopa promjene u geologiji, pogotovo na geološki neaktivnom Marsu.

	Tim mađarskih znanstvenika predložio je da su najupadljiviji dijelovi gejzira - njihove tamne točke i zrakasti kanali - možda kolonije [[fotosinteza\|fotosintetskih]] marsovskih mikroorganizama, koji prezimljuju ispod ledenog pokrivača, a kada se sunčeva svjetlost u rano proljeće vrati na [[pol]], ona prodire kroz led, mikroorganizmi počnu vršiti fotosintezu i zagrijavaju prostor oko sebe. Džep tekuće vode, koji bi u tankoj marsovskoj atmosferi inače odmah ispario, oko njih je zarobljen ledom. Kako se led istanjuje, mikroorganizmi se pokazuju kao područja sive oboje. Kada se led sasvim otopi, mikroorganizmi se brzo isuše i pocrne, okruženi sivom aureolom.<ref name=Andras >{{Cite journal\|title=Probable Evidences of Recent Biological Activity on Mars: Appearance and Growing of Dark Dune Spots in the South Polar Region\|journal=32nd Annual Lunar and Planetary Science Conference, Houston, Texas, abstract no.1543\|date=12.-16. ožujka 2001.\|first=Tibor\|last=Gánti\|coauthors=András Horváth, Szaniszló Bérczi, Albert Gesztesi and Eörs Szathmáry\|volume=\|issue=\|pages=\|id=\|url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2001/pdf/1543.pdf\|format=PDF\|accessdate=20. studenog 2008.}}</ref><ref>{{~~Cite book~~\|first=\|last=Pócs, T., A. Horváth, T. Gánti, Sz. Bérczi , E. Szathmáry\|coauthors=\|contribution=POSSIBLE CRYPTO-BIOTIC-CRUST ON MARS?\|title=ESA SP-545\|editor-first=\|editor-last=\|coeditors=\|publisher=European Space Agency\|place=\|pages=\|date=\|year=2003.\|id=\|contribution-url=http://www.colbud.hu/esa/publications/28CBC8ESASP-545pp265-266.pdf\|format=PDF\|accessdate=24. studenog 2008.}}</ref><ref>{{Cite journal\|title=Dark Dune Spots: Possible Biomarkers on Mars?\|journal=Origins of Life and Evolution of Biospheres\|date=31. rujna 2003.\|first=Tibor\|last=Gánti\|coauthors=András Horváth, Szaniszló Bérczi, Albert Gesztesi and Eörs Szathmáry\|volume=svezak 33\|issue=broj 4.–5.\|pages=str. 515.–557.\|doi=10.1023/A:1025705828948\|url=http://www.springerlink.com/content/ut8r78131173254n/\|format=\|accessdate=18. studenog, 2008.}}</ref><ref>{{Cite journal\|first=Pócs, T\|last=A. Horváth, T. Gánti, Sz. Bérczi, E. Szathmáry\|coauthors=\|contribution=ARE THE DARK DUNE SPOTS REMNANTS OF THE CRYPTO-BIOTIC-CRUST OF MARS?\|title=38th Vernadsky-Brown Microsymposium on Comparative Planetology\|editor-first=\|editor-last=\|coeditors=\|publisher=\|place=Moscow, Russia\|pages=\|date=27.-29. rujan\|year=2003.\|id=\|contribution-url=http://www.colbud.hu/esa/publications/26MosCBC10color.pdf\|format=}}</ref> Mađarski znanstvenici vjeruju da je čak i složen proces sublimacije nedovoljno objašnjenje za formiranje i razvoj tamnih pjega u prostoru i vremenu.<ref name=Planetary >{{Cite journal\|first=\|last=\|coauthors=\|contribution=MORPHOLOGICAL ANALYSIS OF THE DARK DUNE SPOTS ON MARS: NEW ASPECTS IN BIOLOGICAL INTERPRETATION.\|title=Lunar and Planetary Science XXXIII\|editor-first=\|editor-last=A. Horváth,T. Gánti, Sz. Bérczi, A. Gesztesi, E. Szathmáry\|coeditors=\|publisher=\|place=\|pages=\|date=\|year=2002.\|id=\|contribution-url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2002/pdf/1108.pdf\|format=PDF}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.monochrom.at/dark-dune-spots/\|title=Dark Dune Spots - Could it be that it’s alive?\|accessdate=04. rujna 2009.\|last=András Sik\|first=Ákos Kereszturi\|publisher=Monochrom }} (Audio interview, MP3 6 min.)</ref> Od njihovog otkrića, pisac fikcije [[Arthur C. Clarke]] zalagao se za istraživanje ovih formacija kao vrijednih iz perspektive astrobiologije .<ref name=Orme >{{Cite journal\|title=MARSBUGS\|journal=The Electronic Astrobiology Newsletter\|date=09. lipnja 2003.\|first=Greg M.\|last=Orme\|coauthors=Peter K. Ness\|volume=svezak 10\|issue=broj 23\|pages=str. 5.\|id=\|url=http://www.lyon.edu/projects/marsbugs/2003/20030609.pdf\|format=\|accessdate=06. rujna 2009. \|archiveurl = http://web.archive.org/web/20070927032609/http://www.lyon.edu/projects/marsbugs/2003/20030609.pdf \|archivedate =27. rujna 2007.}}</ref>		Tim mađarskih znanstvenika predložio je da su najupadljiviji dijelovi gejzira - njihove tamne točke i zrakasti kanali - možda kolonije [[fotosinteza\|fotosintetskih]] marsovskih mikroorganizama, koji prezimljuju ispod ledenog pokrivača, a kada se sunčeva svjetlost u rano proljeće vrati na [[pol]], ona prodire kroz led, mikroorganizmi počnu vršiti fotosintezu i zagrijavaju prostor oko sebe. Džep tekuće vode, koji bi u tankoj marsovskoj atmosferi inače odmah ispario, oko njih je zarobljen ledom. Kako se led istanjuje, mikroorganizmi se pokazuju kao područja sive oboje. Kada se led sasvim otopi, mikroorganizmi se brzo isuše i pocrne, okruženi sivom aureolom.<ref name=Andras >{{Cite journal\|title=Probable Evidences of Recent Biological Activity on Mars: Appearance and Growing of Dark Dune Spots in the South Polar Region\|journal=32nd Annual Lunar and Planetary Science Conference, Houston, Texas, abstract no.1543\|date=12.-16. ožujka 2001.\|first=Tibor\|last=Gánti\|coauthors=András Horváth, Szaniszló Bérczi, Albert Gesztesi and Eörs Szathmáry\|volume=\|issue=\|pages=\|id=\|url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2001/pdf/1543.pdf\|format=PDF\|accessdate=20. studenog 2008.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|first=\|last=Pócs, T., A. Horváth, T. Gánti, Sz. Bérczi , E. Szathmáry\|coauthors=\|contribution=POSSIBLE CRYPTO-BIOTIC-CRUST ON MARS?\|title=ESA SP-545\|editor-first=\|editor-last=\|coeditors=\|publisher=European Space Agency\|place=\|pages=\|date=\|year=2003.\|id=\|contribution-url=http://www.colbud.hu/esa/publications/28CBC8ESASP-545pp265-266.pdf\|format=PDF\|accessdate=24. studenog 2008.}}</ref><ref>{{Cite journal\|title=Dark Dune Spots: Possible Biomarkers on Mars?\|journal=Origins of Life and Evolution of Biospheres\|date=31. rujna 2003.\|first=Tibor\|last=Gánti\|coauthors=András Horváth, Szaniszló Bérczi, Albert Gesztesi and Eörs Szathmáry\|volume=svezak 33\|issue=broj 4.–5.\|pages=str. 515.–557.\|doi=10.1023/A:1025705828948\|url=http://www.springerlink.com/content/ut8r78131173254n/\|format=\|accessdate=18. studenog, 2008.}}</ref><ref>{{Cite journal\|first=Pócs, T\|last=A. Horváth, T. Gánti, Sz. Bérczi, E. Szathmáry\|coauthors=\|contribution=ARE THE DARK DUNE SPOTS REMNANTS OF THE CRYPTO-BIOTIC-CRUST OF MARS?\|title=38th Vernadsky-Brown Microsymposium on Comparative Planetology\|editor-first=\|editor-last=\|coeditors=\|publisher=\|place=Moscow, Russia\|pages=\|date=27.-29. rujan\|year=2003.\|id=\|contribution-url=http://www.colbud.hu/esa/publications/26MosCBC10color.pdf\|format=}}</ref> Mađarski znanstvenici vjeruju da je čak i složen proces sublimacije nedovoljno objašnjenje za formiranje i razvoj tamnih pjega u prostoru i vremenu.<ref name=Planetary >{{Cite journal\|first=\|last=\|coauthors=\|contribution=MORPHOLOGICAL ANALYSIS OF THE DARK DUNE SPOTS ON MARS: NEW ASPECTS IN BIOLOGICAL INTERPRETATION.\|title=Lunar and Planetary Science XXXIII\|editor-first=\|editor-last=A. Horváth,T. Gánti, Sz. Bérczi, A. Gesztesi, E. Szathmáry\|coeditors=\|publisher=\|place=\|pages=\|date=\|year=2002.\|id=\|contribution-url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2002/pdf/1108.pdf\|format=PDF}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.monochrom.at/dark-dune-spots/\|title=Dark Dune Spots - Could it be that it’s alive?\|accessdate=04. rujna 2009.\|last=András Sik\|first=Ákos Kereszturi\|publisher=Monochrom }} (Audio interview, MP3 6 min.)</ref> Od njihovog otkrića, pisac fikcije [[Arthur C. Clarke]] zalagao se za istraživanje ovih formacija kao vrijednih iz perspektive astrobiologije .<ref name=Orme >{{Cite journal\|title=MARSBUGS\|journal=The Electronic Astrobiology Newsletter\|date=09. lipnja 2003.\|first=Greg M.\|last=Orme\|coauthors=Peter K. Ness\|volume=svezak 10\|issue=broj 23\|pages=str. 5.\|id=\|url=http://www.lyon.edu/projects/marsbugs/2003/20030609.pdf\|format=\|accessdate=06. rujna 2009. \|archiveurl = http://web.archive.org/web/20070927032609/http://www.lyon.edu/projects/marsbugs/2003/20030609.pdf \|archivedate =27. rujna 2007.}}</ref>

	Međunarodni europski tim predložio je da ako tijekom godišnjeg ciklusa topljenja u kanalima postoji tekuća voda, ista bi mogla biti niša u koju bi se određeni oblici mikroskopskog života mogli povući i prilagoditi, zaštićeni od [[sunčevo zračenje\|sunčevog zračenja]].<ref name=Manrubia >{{Cite journal\|title=COMPARATIVE ANALYSIS OF GEOLOGICAL FEATURES AND SEASONAL PROCESSES IN INCA CITY AND PITYUSA PATERA REGIONS OF MARS\|journal=European Space Agency Publications (ESA SP)\|year=2004.\|first=S. C.\|last=Manrubia\|coauthors=O. Prieto Ballesteros1, C. González Kessler1, D. Fernández Remolar1, C. Córdoba-Jabonero1, F. Selsis1, S. Bérczi, T.Gánti, A. Horváth, A. Sik, and E. Szathmáry\|volume=\|issue=\|pages=str 545.\|id=\|url=http://www.colbud.hu/esa/publications/29ProcCAB-3ESASP-545pp77-80.pdf\|format=\|accessdate=07. rujna 2009.}}</ref> Jedan je britanski tim također razmatrao mogućnost da u tim neorganskim formacijama koegzistiraju organske tvari, [[mikroorganizmi]], pa možda čak i jednostavne [[biljke]], pogotvo ako su osim vode prisutni i geotermalni izvori energije.<ref name=Ness >{{Cite journal\|title=Spider-Ravine Models and Plant-like Features on Mars - Possible Geophysical and Biogeophysical Modes of Origin\|journal=[[Journal of the British Interplanetary Society]] (JBIS)\|year=2002.\|first=Peter K.\|last=Ness\|coauthors=Greg M. Orme\|volume=55\|issue=\|pages=85–108\|id=\|url=http://spsr.utsi.edu/articles/ness.pdf\|format=\|accessdate=03 rujna 2009.}}</ref> Također naglašavaju da se većina geoloških struktura može objasniti i bez pozivanja na hipoteze o postojanju organskog života na Marsu.<ref name=Ness /> Predloženo je razvijanje lendera "Mars Geyser Hopper", koji bi izbliza istražio gejzire na polovima.<ref name='design study'>{{Citiranje weba \| url = http://ntrs.nasa.gov/search.jsp?R=20120004036 \| title = Design Study for a Mars Geyser Hopper \| accessdate =01. srpnja 2012.\| first = Landis, Geoffrey A. \| coauthors = Oleson, Steven J.; McGuire, Melissa \| date =09. siječnja 2012. \| work = NASA}}</ref><ref name='Geyser Hopper'>{{Citiranje knjige \| first = Geoffrey A. Landis \| coauthors = Steven J. Oleson, and Melissa McGuire. \| contribution = Design Study for a Mars Geyser Hopper \| title = 50th AIAA Aerospace Sciences Conference \| publisher = Glenn Research Center, NASA \| date = 09. siječnja 2012. \| year = AIAA-2012-0631\| id = \| contribution-url = http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/20120004036_2012004260.pdf \| format = PDF \| accessdate = 2012-07-01}}</ref>		Međunarodni europski tim predložio je da ako tijekom godišnjeg ciklusa topljenja u kanalima postoji tekuća voda, ista bi mogla biti niša u koju bi se određeni oblici mikroskopskog života mogli povući i prilagoditi, zaštićeni od [[sunčevo zračenje\|sunčevog zračenja]].<ref name=Manrubia >{{Cite journal\|title=COMPARATIVE ANALYSIS OF GEOLOGICAL FEATURES AND SEASONAL PROCESSES IN INCA CITY AND PITYUSA PATERA REGIONS OF MARS\|journal=European Space Agency Publications (ESA SP)\|year=2004.\|first=S. C.\|last=Manrubia\|coauthors=O. Prieto Ballesteros1, C. González Kessler1, D. Fernández Remolar1, C. Córdoba-Jabonero1, F. Selsis1, S. Bérczi, T.Gánti, A. Horváth, A. Sik, and E. Szathmáry\|volume=\|issue=\|pages=str 545.\|id=\|url=http://www.colbud.hu/esa/publications/29ProcCAB-3ESASP-545pp77-80.pdf\|format=\|accessdate=07. rujna 2009.}}</ref> Jedan je britanski tim također razmatrao mogućnost da u tim neorganskim formacijama koegzistiraju organske tvari, [[mikroorganizmi]], pa možda čak i jednostavne [[biljke]], pogotvo ako su osim vode prisutni i geotermalni izvori energije.<ref name=Ness >{{Cite journal\|title=Spider-Ravine Models and Plant-like Features on Mars - Possible Geophysical and Biogeophysical Modes of Origin\|journal=[[Journal of the British Interplanetary Society]] (JBIS)\|year=2002.\|first=Peter K.\|last=Ness\|coauthors=Greg M. Orme\|volume=55\|issue=\|pages=85–108\|id=\|url=http://spsr.utsi.edu/articles/ness.pdf\|format=\|accessdate=03 rujna 2009.}}</ref> Također naglašavaju da se većina geoloških struktura može objasniti i bez pozivanja na hipoteze o postojanju organskog života na Marsu.<ref name=Ness /> Predloženo je razvijanje lendera "Mars Geyser Hopper", koji bi izbliza istražio gejzire na polovima.<ref name='design study'>{{Citiranje weba \| url = http://ntrs.nasa.gov/search.jsp?R=20120004036 \| title = Design Study for a Mars Geyser Hopper \| accessdate =01. srpnja 2012.\| first = Landis, Geoffrey A. \| coauthors = Oleson, Steven J.; McGuire, Melissa \| date =09. siječnja 2012. \| work = NASA}}</ref><ref name='Geyser Hopper'>{{Citiranje knjige \| first = Geoffrey A. Landis \| coauthors = Steven J. Oleson, and Melissa McGuire. \| contribution = Design Study for a Mars Geyser Hopper \| title = 50th AIAA Aerospace Sciences Conference \| publisher = Glenn Research Center, NASA \| date = 09. siječnja 2012. \| year = AIAA-2012-0631\| id = \| contribution-url = http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/20120004036_2012004260.pdf \| format = PDF \| accessdate = 2012-07-01}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T18:59:36Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 18:59
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Život na Marsu'''-->~~{{izdvojeni članak\|prosinac 2013.}}~~		<!--'''Život na Marsu'''-->
	[[File:TerraformedMars.jpg\|mini\|250px\|Umjetnički prikaz površine i atmosfere [[teraformiranje\|teraformiranog]] Marsa.]]		[[File:TerraformedMars.jpg\|mini\|250px\|Umjetnički prikaz površine i atmosfere [[teraformiranje\|teraformiranog]] Marsa.]]
	[[File:TerraformedMarsGlobeRealistic.jpg\|mini\|250px\|Još jedan prikaz teraformiranog Marsa]]		[[File:TerraformedMarsGlobeRealistic.jpg\|mini\|250px\|Još jedan prikaz teraformiranog Marsa]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-09T21:51:21Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T07:48:03Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 07:48
Redak 59:		Redak 59:
	[[Datoteka:PIA16239 High-Resolution Self-Portrait by Curiosity Rover Arm Camera.jpg\|mini\|250px\|Autoportret rovera Curiostiy u blizini [[Curiosity rover]] Rocknesta (kamenito gnijezdo) na Marsu (31. rujan 2012.); u daljini se može vidjeti rub kratera Gale i padine planine Aeolis Mons.]]		[[Datoteka:PIA16239 High-Resolution Self-Portrait by Curiosity Rover Arm Camera.jpg\|mini\|250px\|Autoportret rovera Curiostiy u blizini [[Curiosity rover]] Rocknesta (kamenito gnijezdo) na Marsu (31. rujan 2012.); u daljini se može vidjeti rub kratera Gale i padine planine Aeolis Mons.]]
	{{glavni\|Mars Science Laboratory}}		{{glavni\|Mars Science Laboratory}}
	Misija [[Mars Science Laboratory]] je misija koju je pokrenula [[NASA]], u sklopu koje je [[26. studenog]] [[2011.]] poslana letjelica koja je na Mars postavila rover [[Curiosity]], robota na nuklearni pogon s instrumentima projektiranima za potragu za prošlim ili sadašnjim uvjetima relevantnim za biološku aktivnost.<ref>{{cite web \| date=26. studenog 2011. \| url =http://www.nasa.gov/mission_pages/msl/launch/index.html \|title = Mars Science Laboratory Launch \| accessdate = 26. studenog 2011. }}</ref><ref name="NYT-MSL">{{cite web\|author=[[Associated Press]] \|title=NASA Launches Super-Size Rover to Mars: 'Go, Go!'\|url=http://www.nytimes.com/aponline/2011/11/26/science/AP-US-SCI-Mars-Rover.html\|publisher=[[New York Times]] \|date=226. studenog 2011.\|accessdate=26. studenog 2011. }}</ref> Rover ''Curiosity'' sletio je na Mars na ravnicu [[Aeolis Palus]] kod kratera Gale i planine [[Aeolis Mons]]<ref name="IAU-20120516">{{cite web\|author=USGS\| title=Three New Names Approved for Features on Mars\| url=http://astrogeology.usgs.gov/HotTopics/index.php?/archives/447-Three-New-Names-Approved-for-Features-on-Mars.html \|date=16. svibnja 2012.\| publisher=izdavač: USGS\| accessdate=28. svibnja 2012.}}</ref><ref name="NASA-20120327">{{cite web \|author=NASA Staff\|title='Mount Sharp' on Mars Compared to Three Big Mountains on Earth\| url=http://www.nasa.gov/mission_pages/msl/multimedia/pia15292-Fig2.html \|date=27. ožujka 2012. \|publisher=izdavač: [[NASA]] \|accessdate=31. ožujka 2012.}}</ref><ref name="NASA-20120328">{{cite web \|last=Agle\|first=D. C.\|title='Mount Sharp' On Mars Links Geology's Past and Future\| url=http://www.nasa.gov/mission_pages/msl/news/msl20120328.html\| date=28. ožujka 2012. \|publisher=izdavač: [[NASA]] \|accessdate=31. ožujka 2012.}}</ref><ref name="Space-20120329">{{cite web\|author=Staff \|title=NASA's New Mars Rover Will Explore Towering 'Mount Sharp'\| url=http://www.space.com/15097-mars-mountain-sharp-curiosity-rover.html\|date=29. ožujka 2012. \|publisher=izdavač: [[Space.com]] \|accessdate=30. ožujka 2012.}}</ref> [[6. kolovoza]] [[2012.]] godine.<ref name="Gale Crater">{{cite web \|last1=Webster \|first1=Guy\|last2=Brown \|first2=Dwayne \|title=NASA's Next Mars Rover To Land At Gale Crater \|date=22. srpnja 2011. \|publisher=[[NASA JPL]] \|url=http://www.jpl.nasa.gov/news/news.cfm?release=2011-222#1 \|accessdate=22. srpnja 2011.}}</ref><ref name="Gale Crater2">{{cite web \|last1= Chow \|first1=Dennis\| title=NASA's Next Mars Rover to Land at Huge Gale Crater\| url=http://www.space.com/12394-nasa-mars-rover-landing-site-unveiled.html \|date=22. srpnja 2011. \|publisher=[[Space.com]]\| accessdate=22. srpnja 2011.}}</ref><ref name="Gale Crater3">{{~~cite news~~ \|last1=Amos \|first1=Jonathan \|title=Mars rover aims for deep crater \|date=22. srpnja 2011.\| url=http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-14249524 \|work=[[BBC News]] \|accessdate = 22. srpnja 2011.}}</ref>		Misija [[Mars Science Laboratory]] je misija koju je pokrenula [[NASA]], u sklopu koje je [[26. studenog]] [[2011.]] poslana letjelica koja je na Mars postavila rover [[Curiosity]], robota na nuklearni pogon s instrumentima projektiranima za potragu za prošlim ili sadašnjim uvjetima relevantnim za biološku aktivnost.<ref>{{cite web \| date=26. studenog 2011. \| url =http://www.nasa.gov/mission_pages/msl/launch/index.html \|title = Mars Science Laboratory Launch \| accessdate = 26. studenog 2011. }}</ref><ref name="NYT-MSL">{{cite web\|author=[[Associated Press]] \|title=NASA Launches Super-Size Rover to Mars: 'Go, Go!'\|url=http://www.nytimes.com/aponline/2011/11/26/science/AP-US-SCI-Mars-Rover.html\|publisher=[[New York Times]] \|date=226. studenog 2011.\|accessdate=26. studenog 2011. }}</ref> Rover ''Curiosity'' sletio je na Mars na ravnicu [[Aeolis Palus]] kod kratera Gale i planine [[Aeolis Mons]]<ref name="IAU-20120516">{{cite web\|author=USGS\| title=Three New Names Approved for Features on Mars\| url=http://astrogeology.usgs.gov/HotTopics/index.php?/archives/447-Three-New-Names-Approved-for-Features-on-Mars.html \|date=16. svibnja 2012.\| publisher=izdavač: USGS\| accessdate=28. svibnja 2012.}}</ref><ref name="NASA-20120327">{{cite web \|author=NASA Staff\|title='Mount Sharp' on Mars Compared to Three Big Mountains on Earth\| url=http://www.nasa.gov/mission_pages/msl/multimedia/pia15292-Fig2.html \|date=27. ožujka 2012. \|publisher=izdavač: [[NASA]] \|accessdate=31. ožujka 2012.}}</ref><ref name="NASA-20120328">{{cite web \|last=Agle\|first=D. C.\|title='Mount Sharp' On Mars Links Geology's Past and Future\| url=http://www.nasa.gov/mission_pages/msl/news/msl20120328.html\| date=28. ožujka 2012. \|publisher=izdavač: [[NASA]] \|accessdate=31. ožujka 2012.}}</ref><ref name="Space-20120329">{{cite web\|author=Staff \|title=NASA's New Mars Rover Will Explore Towering 'Mount Sharp'\| url=http://www.space.com/15097-mars-mountain-sharp-curiosity-rover.html\|date=29. ožujka 2012. \|publisher=izdavač: [[Space.com]] \|accessdate=30. ožujka 2012.}}</ref> [[6. kolovoza]] [[2012.]] godine.<ref name="Gale Crater">{{cite web \|last1=Webster \|first1=Guy\|last2=Brown \|first2=Dwayne \|title=NASA's Next Mars Rover To Land At Gale Crater \|date=22. srpnja 2011. \|publisher=[[NASA JPL]] \|url=http://www.jpl.nasa.gov/news/news.cfm?release=2011-222#1 \|accessdate=22. srpnja 2011.}}</ref><ref name="Gale Crater2">{{cite web \|last1= Chow \|first1=Dennis\| title=NASA's Next Mars Rover to Land at Huge Gale Crater\| url=http://www.space.com/12394-nasa-mars-rover-landing-site-unveiled.html \|date=22. srpnja 2011. \|publisher=[[Space.com]]\| accessdate=22. srpnja 2011.}}</ref><ref name="Gale Crater3">{{Citiranje novina \|last1=Amos \|first1=Jonathan \|title=Mars rover aims for deep crater \|date=22. srpnja 2011.\| url=http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-14249524 \|work=[[BBC News]] \|accessdate = 22. srpnja 2011.}}</ref>

	=== Buduće misije ===		=== Buduće misije ===
	* [[ExoMars]] je program pod europskim vodstvom koji obuhvaća više letjelica, a trenutno ga razvijaju [[Europska svemirska agencija]] (ESA) i [[NASA]]; letjelice će biti poslane u misiju [[2016.]] i [[2018.]] godine.<ref name=split >{{Cite news\|first=Michael A. Taverna\|last=\|coauthors=\|authorlink=\|title=ESA Proposes Two ExoMars Missions\|date=19. rujna 2009.\|publisher=Aviation Week\|url=http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=space&id=news/Exomars101909.xml&headline=ESA%20Proposes%20Two%20ExoMars%20Missions\|work=\|pages=\|accessdate=30. studenog 2009.\|language=}}</ref> Osnovna znanstvena misija tog programa bit će potraga za biomarkerima na Marsu, bilo onima iz prošlosti ili iz sadašnjosti. Dva rovera s dvometarskom bušilicom koristit će se za prikupljanje podataka s raznih dubina Marsove površine, gdje bi se mogla naći tekuća voda i gdje bi mikroorganizmi mogli preživjeti djelovanje [[kozmičke zrake\|kozmičkih zraka]].<ref name="Dartnell, L.R. 2007"/><ref>{{~~cite news~~ \| first = Mike Wall \| title = Q & A with Mars Life-Seeker Chris Carr \| date = 25. ožujka 2011. \| url = http://www.space.com/11232-mars-life-evolution-carr-interview.html \| work = Space.com \| accessdate = 25. ožujka 2011.}}</ref>		* [[ExoMars]] je program pod europskim vodstvom koji obuhvaća više letjelica, a trenutno ga razvijaju [[Europska svemirska agencija]] (ESA) i [[NASA]]; letjelice će biti poslane u misiju [[2016.]] i [[2018.]] godine.<ref name=split >{{Cite news\|first=Michael A. Taverna\|last=\|coauthors=\|authorlink=\|title=ESA Proposes Two ExoMars Missions\|date=19. rujna 2009.\|publisher=Aviation Week\|url=http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=space&id=news/Exomars101909.xml&headline=ESA%20Proposes%20Two%20ExoMars%20Missions\|work=\|pages=\|accessdate=30. studenog 2009.\|language=}}</ref> Osnovna znanstvena misija tog programa bit će potraga za biomarkerima na Marsu, bilo onima iz prošlosti ili iz sadašnjosti. Dva rovera s dvometarskom bušilicom koristit će se za prikupljanje podataka s raznih dubina Marsove površine, gdje bi se mogla naći tekuća voda i gdje bi mikroorganizmi mogli preživjeti djelovanje [[kozmičke zrake\|kozmičkih zraka]].<ref name="Dartnell, L.R. 2007"/><ref>{{Citiranje novina \| first = Mike Wall \| title = Q & A with Mars Life-Seeker Chris Carr \| date = 25. ožujka 2011. \| url = http://www.space.com/11232-mars-life-evolution-carr-interview.html \| work = Space.com \| accessdate = 25. ožujka 2011.}}</ref>
	* [[Mars Sample Return Mission]] — Najbolji predloženi način utvrđivanja postojanja života bio bi da se primjerak tla s Marsa vrati na Zemlju i tu ispita. Međutim, još uvijek ostaje neriješen problem pružanja i održavanja života tijekom mjeseci putovanja s Marsa na Zemlju. Zadovoljenje još uvijek nepoznatih prehrambenih i okolišnih potreba mogućih mikroorganizama također je problematično. Ako bi na Zemlju dospjeli mrtvi organizmi, bilo bi vrlo teško utvrditi jesu li oni bili živi još kada su prikupljeni.		* [[Mars Sample Return Mission]] — Najbolji predloženi način utvrđivanja postojanja života bio bi da se primjerak tla s Marsa vrati na Zemlju i tu ispita. Međutim, još uvijek ostaje neriješen problem pružanja i održavanja života tijekom mjeseci putovanja s Marsa na Zemlju. Zadovoljenje još uvijek nepoznatih prehrambenih i okolišnih potreba mogućih mikroorganizama također je problematično. Ako bi na Zemlju dospjeli mrtvi organizmi, bilo bi vrlo teško utvrditi jesu li oni bili živi još kada su prikupljeni.

Redak 155:		Redak 155:
	[[Mariner 4]] je [[1965.]] godine otkrio da Mars nema [[magnetosfera\|magnetosferu]] koja bi ga štitila od [[Kozmičke zrake\|kozmičkih]] i sunčevih zraka opasnih po život; promatranja koje je [[Mars Global Surveyor]] proveo krajem [[1990-ih]] potvrdila su to otkriće.<ref>[http://www-ssc.igpp.ucla.edu/personnel/russell/papers/mars_mag/ MARS: MAGNETIC FIELD AND MAGNETOSPHERE]</ref> Znanstvenici nagađaju da je nedostatak magnetskog štita pomogao u tome da [[sunčev vjetar]] tijekom nekoliko milijardi godina otpuše većinu [[atmosfera\|atmosfere]] Marsa.<ref>[http://science.nasa.gov/science-news/science-at-nasa/2001/ast31jan_1/ The Solar Wind at Mars]</ref>		[[Mariner 4]] je [[1965.]] godine otkrio da Mars nema [[magnetosfera\|magnetosferu]] koja bi ga štitila od [[Kozmičke zrake\|kozmičkih]] i sunčevih zraka opasnih po život; promatranja koje je [[Mars Global Surveyor]] proveo krajem [[1990-ih]] potvrdila su to otkriće.<ref>[http://www-ssc.igpp.ucla.edu/personnel/russell/papers/mars_mag/ MARS: MAGNETIC FIELD AND MAGNETOSPHERE]</ref> Znanstvenici nagađaju da je nedostatak magnetskog štita pomogao u tome da [[sunčev vjetar]] tijekom nekoliko milijardi godina otpuše većinu [[atmosfera\|atmosfere]] Marsa.<ref>[http://science.nasa.gov/science-news/science-at-nasa/2001/ast31jan_1/ The Solar Wind at Mars]</ref>

	Nakon kartografiranja razine kozmičkog zračenja na različitim dubinama na Marsu, istraživači su zaključili da bi unutar prvih nekoliko metara njegove površine bilo kakav život bio ubijen kao posljedica smrtonosnih količina kozmičkog zračenja.<ref>{{cite web \| url = http://www.space.com/3396-study-surface-mars-devoid-life.html \| title = Study: Surface of Mars Devoid of Life \| accessdate =22. kolovoza 2011.\| first = Ker Than \| date = 29. siječnja 2007. \| work = Space.com}}</ref> Godine [[2007.]] izračunato je da bi oštećenje [[DNK]] i [[RNK]] na taj način ograničilo život na Marsu na dubine veće od 7,5 metara.<ref name="Dartnell, L.R. 2007">Dartnell, L.R. et al., "Modelling the surface and subsurface Martian radiation environment: Implications for astrobiology," Geophysical Research Letters 34, L02207, {{doi\|10.1029/2006GL027494}}, 2007.</ref> Prema tome, najbolje potencijalne lokacije za otkrivanje života na Marsu mogla bi biti podzemna staništa koja još nisu istražena.<ref>[http://marsrovers.jpl.nasa.gov/newsroom/pressreleases/20080215a.html NASA - Mars Rovers Sharpen Questions About Livable Conditions]</ref><ref>{{~~cite news~~ \| title = Mars: 'Strongest evidence' planet may have supported life, scientists say \| date = 20. siječnja 2013. \| url = http://www.bbc.co.uk/news/uk-scotland-north-east-orkney-shetland-21063817 \| work = BBC News \| accessdate = 22. siječnja 2013.}}</ref><ref>{{cite journal \| title = Groundwater activity on Mars and implications for a deep biosphere \| journal = Nature Geoscience \| date = 20. siječnja 2013. \| first = Joseph R. Michalski \| coauthors = Javier Cuadros, Paul B. Niles, John Parnell, A. Deanne Rogers, Shawn P. Wright \| doi = 10.1038/ngeo1706 \| url = http://www.nature.com/ngeo/journal/vaop/ncurrent/full/ngeo1706.html \| accessdate = 22. siječnja 2013.}}</ref>		Nakon kartografiranja razine kozmičkog zračenja na različitim dubinama na Marsu, istraživači su zaključili da bi unutar prvih nekoliko metara njegove površine bilo kakav život bio ubijen kao posljedica smrtonosnih količina kozmičkog zračenja.<ref>{{cite web \| url = http://www.space.com/3396-study-surface-mars-devoid-life.html \| title = Study: Surface of Mars Devoid of Life \| accessdate =22. kolovoza 2011.\| first = Ker Than \| date = 29. siječnja 2007. \| work = Space.com}}</ref> Godine [[2007.]] izračunato je da bi oštećenje [[DNK]] i [[RNK]] na taj način ograničilo život na Marsu na dubine veće od 7,5 metara.<ref name="Dartnell, L.R. 2007">Dartnell, L.R. et al., "Modelling the surface and subsurface Martian radiation environment: Implications for astrobiology," Geophysical Research Letters 34, L02207, {{doi\|10.1029/2006GL027494}}, 2007.</ref> Prema tome, najbolje potencijalne lokacije za otkrivanje života na Marsu mogla bi biti podzemna staništa koja još nisu istražena.<ref>[http://marsrovers.jpl.nasa.gov/newsroom/pressreleases/20080215a.html NASA - Mars Rovers Sharpen Questions About Livable Conditions]</ref><ref>{{Citiranje novina \| title = Mars: 'Strongest evidence' planet may have supported life, scientists say \| date = 20. siječnja 2013. \| url = http://www.bbc.co.uk/news/uk-scotland-north-east-orkney-shetland-21063817 \| work = BBC News \| accessdate = 22. siječnja 2013.}}</ref><ref>{{cite journal \| title = Groundwater activity on Mars and implications for a deep biosphere \| journal = Nature Geoscience \| date = 20. siječnja 2013. \| first = Joseph R. Michalski \| coauthors = Javier Cuadros, Paul B. Niles, John Parnell, A. Deanne Rogers, Shawn P. Wright \| doi = 10.1038/ngeo1706 \| url = http://www.nature.com/ngeo/journal/vaop/ncurrent/full/ngeo1706.html \| accessdate = 22. siječnja 2013.}}</ref>

	== Život na Zemlji pod marsovskim uvjetima ==		== Život na Zemlji pod marsovskim uvjetima ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T22:17:40Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 22:17
Redak 150:		Redak 150:
	Tim mađarskih znanstvenika predložio je da su najupadljiviji dijelovi gejzira - njihove tamne točke i zrakasti kanali - možda kolonije [[fotosinteza\|fotosintetskih]] marsovskih mikroorganizama, koji prezimljuju ispod ledenog pokrivača, a kada se sunčeva svjetlost u rano proljeće vrati na [[pol]], ona prodire kroz led, mikroorganizmi počnu vršiti fotosintezu i zagrijavaju prostor oko sebe. Džep tekuće vode, koji bi u tankoj marsovskoj atmosferi inače odmah ispario, oko njih je zarobljen ledom. Kako se led istanjuje, mikroorganizmi se pokazuju kao područja sive oboje. Kada se led sasvim otopi, mikroorganizmi se brzo isuše i pocrne, okruženi sivom aureolom.<ref name=Andras >{{Cite journal\|title=Probable Evidences of Recent Biological Activity on Mars: Appearance and Growing of Dark Dune Spots in the South Polar Region\|journal=32nd Annual Lunar and Planetary Science Conference, Houston, Texas, abstract no.1543\|date=12.-16. ožujka 2001.\|first=Tibor\|last=Gánti\|coauthors=András Horváth, Szaniszló Bérczi, Albert Gesztesi and Eörs Szathmáry\|volume=\|issue=\|pages=\|id=\|url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2001/pdf/1543.pdf\|format=PDF\|accessdate=20. studenog 2008.}}</ref><ref>{{Cite book\|first=\|last=Pócs, T., A. Horváth, T. Gánti, Sz. Bérczi , E. Szathmáry\|coauthors=\|contribution=POSSIBLE CRYPTO-BIOTIC-CRUST ON MARS?\|title=ESA SP-545\|editor-first=\|editor-last=\|coeditors=\|publisher=European Space Agency\|place=\|pages=\|date=\|year=2003.\|id=\|contribution-url=http://www.colbud.hu/esa/publications/28CBC8ESASP-545pp265-266.pdf\|format=PDF\|accessdate=24. studenog 2008.}}</ref><ref>{{Cite journal\|title=Dark Dune Spots: Possible Biomarkers on Mars?\|journal=Origins of Life and Evolution of Biospheres\|date=31. rujna 2003.\|first=Tibor\|last=Gánti\|coauthors=András Horváth, Szaniszló Bérczi, Albert Gesztesi and Eörs Szathmáry\|volume=svezak 33\|issue=broj 4.–5.\|pages=str. 515.–557.\|doi=10.1023/A:1025705828948\|url=http://www.springerlink.com/content/ut8r78131173254n/\|format=\|accessdate=18. studenog, 2008.}}</ref><ref>{{Cite journal\|first=Pócs, T\|last=A. Horváth, T. Gánti, Sz. Bérczi, E. Szathmáry\|coauthors=\|contribution=ARE THE DARK DUNE SPOTS REMNANTS OF THE CRYPTO-BIOTIC-CRUST OF MARS?\|title=38th Vernadsky-Brown Microsymposium on Comparative Planetology\|editor-first=\|editor-last=\|coeditors=\|publisher=\|place=Moscow, Russia\|pages=\|date=27.-29. rujan\|year=2003.\|id=\|contribution-url=http://www.colbud.hu/esa/publications/26MosCBC10color.pdf\|format=}}</ref> Mađarski znanstvenici vjeruju da je čak i složen proces sublimacije nedovoljno objašnjenje za formiranje i razvoj tamnih pjega u prostoru i vremenu.<ref name=Planetary >{{Cite journal\|first=\|last=\|coauthors=\|contribution=MORPHOLOGICAL ANALYSIS OF THE DARK DUNE SPOTS ON MARS: NEW ASPECTS IN BIOLOGICAL INTERPRETATION.\|title=Lunar and Planetary Science XXXIII\|editor-first=\|editor-last=A. Horváth,T. Gánti, Sz. Bérczi, A. Gesztesi, E. Szathmáry\|coeditors=\|publisher=\|place=\|pages=\|date=\|year=2002.\|id=\|contribution-url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2002/pdf/1108.pdf\|format=PDF}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.monochrom.at/dark-dune-spots/\|title=Dark Dune Spots - Could it be that it’s alive?\|accessdate=04. rujna 2009.\|last=András Sik\|first=Ákos Kereszturi\|publisher=Monochrom }} (Audio interview, MP3 6 min.)</ref> Od njihovog otkrića, pisac fikcije [[Arthur C. Clarke]] zalagao se za istraživanje ovih formacija kao vrijednih iz perspektive astrobiologije .<ref name=Orme >{{Cite journal\|title=MARSBUGS\|journal=The Electronic Astrobiology Newsletter\|date=09. lipnja 2003.\|first=Greg M.\|last=Orme\|coauthors=Peter K. Ness\|volume=svezak 10\|issue=broj 23\|pages=str. 5.\|id=\|url=http://www.lyon.edu/projects/marsbugs/2003/20030609.pdf\|format=\|accessdate=06. rujna 2009. \|archiveurl = http://web.archive.org/web/20070927032609/http://www.lyon.edu/projects/marsbugs/2003/20030609.pdf \|archivedate =27. rujna 2007.}}</ref>		Tim mađarskih znanstvenika predložio je da su najupadljiviji dijelovi gejzira - njihove tamne točke i zrakasti kanali - možda kolonije [[fotosinteza\|fotosintetskih]] marsovskih mikroorganizama, koji prezimljuju ispod ledenog pokrivača, a kada se sunčeva svjetlost u rano proljeće vrati na [[pol]], ona prodire kroz led, mikroorganizmi počnu vršiti fotosintezu i zagrijavaju prostor oko sebe. Džep tekuće vode, koji bi u tankoj marsovskoj atmosferi inače odmah ispario, oko njih je zarobljen ledom. Kako se led istanjuje, mikroorganizmi se pokazuju kao područja sive oboje. Kada se led sasvim otopi, mikroorganizmi se brzo isuše i pocrne, okruženi sivom aureolom.<ref name=Andras >{{Cite journal\|title=Probable Evidences of Recent Biological Activity on Mars: Appearance and Growing of Dark Dune Spots in the South Polar Region\|journal=32nd Annual Lunar and Planetary Science Conference, Houston, Texas, abstract no.1543\|date=12.-16. ožujka 2001.\|first=Tibor\|last=Gánti\|coauthors=András Horváth, Szaniszló Bérczi, Albert Gesztesi and Eörs Szathmáry\|volume=\|issue=\|pages=\|id=\|url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2001/pdf/1543.pdf\|format=PDF\|accessdate=20. studenog 2008.}}</ref><ref>{{Cite book\|first=\|last=Pócs, T., A. Horváth, T. Gánti, Sz. Bérczi , E. Szathmáry\|coauthors=\|contribution=POSSIBLE CRYPTO-BIOTIC-CRUST ON MARS?\|title=ESA SP-545\|editor-first=\|editor-last=\|coeditors=\|publisher=European Space Agency\|place=\|pages=\|date=\|year=2003.\|id=\|contribution-url=http://www.colbud.hu/esa/publications/28CBC8ESASP-545pp265-266.pdf\|format=PDF\|accessdate=24. studenog 2008.}}</ref><ref>{{Cite journal\|title=Dark Dune Spots: Possible Biomarkers on Mars?\|journal=Origins of Life and Evolution of Biospheres\|date=31. rujna 2003.\|first=Tibor\|last=Gánti\|coauthors=András Horváth, Szaniszló Bérczi, Albert Gesztesi and Eörs Szathmáry\|volume=svezak 33\|issue=broj 4.–5.\|pages=str. 515.–557.\|doi=10.1023/A:1025705828948\|url=http://www.springerlink.com/content/ut8r78131173254n/\|format=\|accessdate=18. studenog, 2008.}}</ref><ref>{{Cite journal\|first=Pócs, T\|last=A. Horváth, T. Gánti, Sz. Bérczi, E. Szathmáry\|coauthors=\|contribution=ARE THE DARK DUNE SPOTS REMNANTS OF THE CRYPTO-BIOTIC-CRUST OF MARS?\|title=38th Vernadsky-Brown Microsymposium on Comparative Planetology\|editor-first=\|editor-last=\|coeditors=\|publisher=\|place=Moscow, Russia\|pages=\|date=27.-29. rujan\|year=2003.\|id=\|contribution-url=http://www.colbud.hu/esa/publications/26MosCBC10color.pdf\|format=}}</ref> Mađarski znanstvenici vjeruju da je čak i složen proces sublimacije nedovoljno objašnjenje za formiranje i razvoj tamnih pjega u prostoru i vremenu.<ref name=Planetary >{{Cite journal\|first=\|last=\|coauthors=\|contribution=MORPHOLOGICAL ANALYSIS OF THE DARK DUNE SPOTS ON MARS: NEW ASPECTS IN BIOLOGICAL INTERPRETATION.\|title=Lunar and Planetary Science XXXIII\|editor-first=\|editor-last=A. Horváth,T. Gánti, Sz. Bérczi, A. Gesztesi, E. Szathmáry\|coeditors=\|publisher=\|place=\|pages=\|date=\|year=2002.\|id=\|contribution-url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2002/pdf/1108.pdf\|format=PDF}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.monochrom.at/dark-dune-spots/\|title=Dark Dune Spots - Could it be that it’s alive?\|accessdate=04. rujna 2009.\|last=András Sik\|first=Ákos Kereszturi\|publisher=Monochrom }} (Audio interview, MP3 6 min.)</ref> Od njihovog otkrića, pisac fikcije [[Arthur C. Clarke]] zalagao se za istraživanje ovih formacija kao vrijednih iz perspektive astrobiologije .<ref name=Orme >{{Cite journal\|title=MARSBUGS\|journal=The Electronic Astrobiology Newsletter\|date=09. lipnja 2003.\|first=Greg M.\|last=Orme\|coauthors=Peter K. Ness\|volume=svezak 10\|issue=broj 23\|pages=str. 5.\|id=\|url=http://www.lyon.edu/projects/marsbugs/2003/20030609.pdf\|format=\|accessdate=06. rujna 2009. \|archiveurl = http://web.archive.org/web/20070927032609/http://www.lyon.edu/projects/marsbugs/2003/20030609.pdf \|archivedate =27. rujna 2007.}}</ref>

	Međunarodni europski tim predložio je da ako tijekom godišnjeg ciklusa topljenja u kanalima postoji tekuća voda, ista bi mogla biti niša u koju bi se određeni oblici mikroskopskog života mogli povući i prilagoditi, zaštićeni od [[sunčevo zračenje\|sunčevog zračenja]].<ref name=Manrubia >{{Cite journal\|title=COMPARATIVE ANALYSIS OF GEOLOGICAL FEATURES AND SEASONAL PROCESSES IN INCA CITY AND PITYUSA PATERA REGIONS OF MARS\|journal=European Space Agency Publications (ESA SP)\|year=2004.\|first=S. C.\|last=Manrubia\|coauthors=O. Prieto Ballesteros1, C. González Kessler1, D. Fernández Remolar1, C. Córdoba-Jabonero1, F. Selsis1, S. Bérczi, T.Gánti, A. Horváth, A. Sik, and E. Szathmáry\|volume=\|issue=\|pages=str 545.\|id=\|url=http://www.colbud.hu/esa/publications/29ProcCAB-3ESASP-545pp77-80.pdf\|format=\|accessdate=07. rujna 2009.}}</ref> Jedan je britanski tim također razmatrao mogućnost da u tim neorganskim formacijama koegzistiraju organske tvari, [[mikroorganizmi]], pa možda čak i jednostavne [[biljke]], pogotvo ako su osim vode prisutni i geotermalni izvori energije.<ref name=Ness >{{Cite journal\|title=Spider-Ravine Models and Plant-like Features on Mars - Possible Geophysical and Biogeophysical Modes of Origin\|journal=[[Journal of the British Interplanetary Society]] (JBIS)\|year=2002.\|first=Peter K.\|last=Ness\|coauthors=Greg M. Orme\|volume=55\|issue=\|pages=85–108\|id=\|url=http://spsr.utsi.edu/articles/ness.pdf\|format=\|accessdate=03 rujna 2009.}}</ref> Također naglašavaju da se većina geoloških struktura može objasniti i bez pozivanja na hipoteze o postojanju organskog života na Marsu.<ref name=Ness /> Predloženo je razvijanje lendera "Mars Geyser Hopper", koji bi izbliza istražio gejzire na polovima.<ref name='design study'>{{cite web \| url = http://ntrs.nasa.gov/search.jsp?R=20120004036 \| title = Design Study for a Mars Geyser Hopper \| accessdate =01. srpnja 2012.\| first = Landis, Geoffrey A. \| coauthors = Oleson, Steven J.; McGuire, Melissa \| date =09. siječnja 2012. \| work = NASA}}</ref><ref name='Geyser Hopper'>{{~~cite book~~ \| first = Geoffrey A. Landis \| coauthors = Steven J. Oleson, and Melissa McGuire. \| contribution = Design Study for a Mars Geyser Hopper \| title = 50th AIAA Aerospace Sciences Conference \| publisher = Glenn Research Center, NASA \| date = 09. siječnja 2012. \| year = AIAA-2012-0631\| id = \| contribution-url = http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/20120004036_2012004260.pdf \| format = PDF \| accessdate = 2012-07-01}}</ref>		Međunarodni europski tim predložio je da ako tijekom godišnjeg ciklusa topljenja u kanalima postoji tekuća voda, ista bi mogla biti niša u koju bi se određeni oblici mikroskopskog života mogli povući i prilagoditi, zaštićeni od [[sunčevo zračenje\|sunčevog zračenja]].<ref name=Manrubia >{{Cite journal\|title=COMPARATIVE ANALYSIS OF GEOLOGICAL FEATURES AND SEASONAL PROCESSES IN INCA CITY AND PITYUSA PATERA REGIONS OF MARS\|journal=European Space Agency Publications (ESA SP)\|year=2004.\|first=S. C.\|last=Manrubia\|coauthors=O. Prieto Ballesteros1, C. González Kessler1, D. Fernández Remolar1, C. Córdoba-Jabonero1, F. Selsis1, S. Bérczi, T.Gánti, A. Horváth, A. Sik, and E. Szathmáry\|volume=\|issue=\|pages=str 545.\|id=\|url=http://www.colbud.hu/esa/publications/29ProcCAB-3ESASP-545pp77-80.pdf\|format=\|accessdate=07. rujna 2009.}}</ref> Jedan je britanski tim također razmatrao mogućnost da u tim neorganskim formacijama koegzistiraju organske tvari, [[mikroorganizmi]], pa možda čak i jednostavne [[biljke]], pogotvo ako su osim vode prisutni i geotermalni izvori energije.<ref name=Ness >{{Cite journal\|title=Spider-Ravine Models and Plant-like Features on Mars - Possible Geophysical and Biogeophysical Modes of Origin\|journal=[[Journal of the British Interplanetary Society]] (JBIS)\|year=2002.\|first=Peter K.\|last=Ness\|coauthors=Greg M. Orme\|volume=55\|issue=\|pages=85–108\|id=\|url=http://spsr.utsi.edu/articles/ness.pdf\|format=\|accessdate=03 rujna 2009.}}</ref> Također naglašavaju da se većina geoloških struktura može objasniti i bez pozivanja na hipoteze o postojanju organskog života na Marsu.<ref name=Ness /> Predloženo je razvijanje lendera "Mars Geyser Hopper", koji bi izbliza istražio gejzire na polovima.<ref name='design study'>{{cite web \| url = http://ntrs.nasa.gov/search.jsp?R=20120004036 \| title = Design Study for a Mars Geyser Hopper \| accessdate =01. srpnja 2012.\| first = Landis, Geoffrey A. \| coauthors = Oleson, Steven J.; McGuire, Melissa \| date =09. siječnja 2012. \| work = NASA}}</ref><ref name='Geyser Hopper'>{{Citiranje knjige \| first = Geoffrey A. Landis \| coauthors = Steven J. Oleson, and Melissa McGuire. \| contribution = Design Study for a Mars Geyser Hopper \| title = 50th AIAA Aerospace Sciences Conference \| publisher = Glenn Research Center, NASA \| date = 09. siječnja 2012. \| year = AIAA-2012-0631\| id = \| contribution-url = http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/20120004036_2012004260.pdf \| format = PDF \| accessdate = 2012-07-01}}</ref>

	== Kozmičke zrake ==		== Kozmičke zrake ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-15T05:28:42Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-07T00:21:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 23:37
Redak 12:		Redak 12:
	[[William Whewell]], koji je popularizirao riječ "znanstvenik" (scientist), teoretizirao je da na Marsu postoje mora, kopna, a vjerojatno i oblici života. Nagađanja o postojanju života na Marsu rasplamsale su se krajem [[19. stoljeće\|19. stoljeća]], nakon teleskopskih promatranja pri kojima su neki promatrači primijetili navodne kanale na tom planetu, ali se naknadno pokazalo da su to samo optičke iluzije. Unatoč tome, američki astronom [[Percival Lowell]] je [[1895.]] objavio svoje djelo ''Mars'', nakon kojeg je [[1906.]] uslijedila knjiga ''Mars and its Canals'' (''Mars i njegovi kanali''), u kojoj je predloženo da su kanali tvorevine davno nestale civilizacije.<ref>''Is Mars habitable? A critical examination of Professor Percival Lowell's book "Mars and its canals''.", an alternative explanation, by Alfred Russel Wallace, F.R.S., etc.'' London, Macmillan and co., 1907.</ref> Ova ideja potakla je britanskog pisca [[H. G. Wells]]a da [[1897.]] napiše roman ''[[Rat svjetova]]'', u kojem je predstavljena invazija Marsovaca koji bježe sa svog planeta zbog njegovog isušenja.		[[William Whewell]], koji je popularizirao riječ "znanstvenik" (scientist), teoretizirao je da na Marsu postoje mora, kopna, a vjerojatno i oblici života. Nagađanja o postojanju života na Marsu rasplamsale su se krajem [[19. stoljeće\|19. stoljeća]], nakon teleskopskih promatranja pri kojima su neki promatrači primijetili navodne kanale na tom planetu, ali se naknadno pokazalo da su to samo optičke iluzije. Unatoč tome, američki astronom [[Percival Lowell]] je [[1895.]] objavio svoje djelo ''Mars'', nakon kojeg je [[1906.]] uslijedila knjiga ''Mars and its Canals'' (''Mars i njegovi kanali''), u kojoj je predloženo da su kanali tvorevine davno nestale civilizacije.<ref>''Is Mars habitable? A critical examination of Professor Percival Lowell's book "Mars and its canals''.", an alternative explanation, by Alfred Russel Wallace, F.R.S., etc.'' London, Macmillan and co., 1907.</ref> Ova ideja potakla je britanskog pisca [[H. G. Wells]]a da [[1897.]] napiše roman ''[[Rat svjetova]]'', u kojem je predstavljena invazija Marsovaca koji bježe sa svog planeta zbog njegovog isušenja.

	Spektroskopske analize Marsove atmosfere ozbiljno su započele [[1894.]] godine, kada je astronom [[William Wallace Campbell]] dokazao da u Marsovoj atmosferi nema ni kisika ni vode.<ref name="chambers">{{~~Cite book~~\|first=Paul\|last=Chambers\|author-link=\|title=Life on Mars; The Complete Story\|place=London\|publisher=Blandford\|year=1999.\|doi=\|isbn=0-7137-2747-0}}</ref> Do [[1909.]] godine jači teleskopi i bolje [[perihel]]ičke opozicije Marsa od [[1877.]] godine dovele su do pobijanja teorije o postojanju kanala na tom planetu.		Spektroskopske analize Marsove atmosfere ozbiljno su započele [[1894.]] godine, kada je astronom [[William Wallace Campbell]] dokazao da u Marsovoj atmosferi nema ni kisika ni vode.<ref name="chambers">{{Citiranje knjige\|first=Paul\|last=Chambers\|author-link=\|title=Life on Mars; The Complete Story\|place=London\|publisher=Blandford\|year=1999.\|doi=\|isbn=0-7137-2747-0}}</ref> Do [[1909.]] godine jači teleskopi i bolje [[perihel]]ičke opozicije Marsa od [[1877.]] godine dovele su do pobijanja teorije o postojanju kanala na tom planetu.

	== Misije ==		== Misije ==
Redak 126:		Redak 126:
	Prisutnost života u obliku [[mikroorganizmi\|mikroorganizama]] kao što su metanogeni (mikroorganizmi koji stvaraju metan kao nusprodukt metabolizma) spada među moguće, ali još nedokazane izvore tog spoja. Ako mikroskopski oblici života stvaraju metan na Marsu, vrlo je vjerojatno da oni žive ispod površine, gdje još uvijek ima dovoljno topline za postojanje tekuće vode.<ref>{{Cite news\|first=Bill\|last=Steigerwald\|title=Martian Methane Reveals the Red Planet is not a Dead Planet\|date=January 15, 2009\|publisher=NASA\|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/mars/news/marsmethane.html\|work=NASA's Goddard Space Flight Center\|pages=\|accessdate=24. siječnja 2009.}}</ref>		Prisutnost života u obliku [[mikroorganizmi\|mikroorganizama]] kao što su metanogeni (mikroorganizmi koji stvaraju metan kao nusprodukt metabolizma) spada među moguće, ali još nedokazane izvore tog spoja. Ako mikroskopski oblici života stvaraju metan na Marsu, vrlo je vjerojatno da oni žive ispod površine, gdje još uvijek ima dovoljno topline za postojanje tekuće vode.<ref>{{Cite news\|first=Bill\|last=Steigerwald\|title=Martian Methane Reveals the Red Planet is not a Dead Planet\|date=January 15, 2009\|publisher=NASA\|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/mars/news/marsmethane.html\|work=NASA's Goddard Space Flight Center\|pages=\|accessdate=24. siječnja 2009.}}</ref>

	Od otkrića metana u atmosferi [[2003.]] godine, neki znanstvenici dizajniraju modele i vrše ''in vitro'' eksperimente kako bi utvrdili rast metanogena na simuliranom marsovskom tlu. U eksperimentima sve četiri skupine [[bakterije\|bakterija]] stvorile su znatne količine metana, čak i uz pristnost 1,0wt% [[perklorat]]a.<ref name=Kral >{{~~Cite book~~\|first=T.A. Kral\|last=T. Goodhart, K.L. Howe and P. Gavin.\|contribution=CAN METHANOGENS GROW IN A PERCHLORATE ENVIRONMENT ON MARS?\|title=72nd Annual Meteoritical Society Meeting (2009.)\|publisher=Lunar and Planetary Institute\|year=2009.\|contribution-url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/metsoc2009/pdf/5136.pdf\|format=PDF\|accessdate=19. siječnja 2010.}}</ref> Ovi rezultati pokazuju da prisutnost perklorata, koje je zabilježio lander ''Phoenix'', ne znači da prisutnost metanogena na Marsu nije moguća.<ref name=Kral /><ref name=Howe >{{Cite journal\|first=Howe, K. L.\|last=\|coauthors=Gavin, P., Goodhart, T. and Kral, T. A\|contribution=METHANE PRODUCTION BY METHANOGENS IN PERCHLORATE-SUPPLEMENTED MEDIA.\|title=40th Lunar and Planetary Science Conference (2009)\|format=PDF\|author1=}}</ref>		Od otkrića metana u atmosferi [[2003.]] godine, neki znanstvenici dizajniraju modele i vrše ''in vitro'' eksperimente kako bi utvrdili rast metanogena na simuliranom marsovskom tlu. U eksperimentima sve četiri skupine [[bakterije\|bakterija]] stvorile su znatne količine metana, čak i uz pristnost 1,0wt% [[perklorat]]a.<ref name=Kral >{{Citiranje knjige\|first=T.A. Kral\|last=T. Goodhart, K.L. Howe and P. Gavin.\|contribution=CAN METHANOGENS GROW IN A PERCHLORATE ENVIRONMENT ON MARS?\|title=72nd Annual Meteoritical Society Meeting (2009.)\|publisher=Lunar and Planetary Institute\|year=2009.\|contribution-url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/metsoc2009/pdf/5136.pdf\|format=PDF\|accessdate=19. siječnja 2010.}}</ref> Ovi rezultati pokazuju da prisutnost perklorata, koje je zabilježio lander ''Phoenix'', ne znači da prisutnost metanogena na Marsu nije moguća.<ref name=Kral /><ref name=Howe >{{Cite journal\|first=Howe, K. L.\|last=\|coauthors=Gavin, P., Goodhart, T. and Kral, T. A\|contribution=METHANE PRODUCTION BY METHANOGENS IN PERCHLORATE-SUPPLEMENTED MEDIA.\|title=40th Lunar and Planetary Science Conference (2009)\|format=PDF\|author1=}}</ref>

	Tim kojeg je vodio Levin predložio je da bi oba fenomena - stvaranje i degradacija metana - mogla biti pripisana ekologiji mikroorganizama koji stvaraju i troše metan.<ref name=Howe /><ref name='Levin 2009'>{{Cite journal\|title=Methane and life on Mars\|journal=Proc. SPIE\|date=03. rujna 2009.\|first=Gilbert V. Levin\|last=\|coauthors=Patricia Ann Straat\|volume=svezak 7441\|issue=\|pages=str. 74410D\|doi=10.1117/12.829183\|format=\|last1=Levin\|series=Proceedings of SPIE}}</ref>		Tim kojeg je vodio Levin predložio je da bi oba fenomena - stvaranje i degradacija metana - mogla biti pripisana ekologiji mikroorganizama koji stvaraju i troše metan.<ref name=Howe /><ref name='Levin 2009'>{{Cite journal\|title=Methane and life on Mars\|journal=Proc. SPIE\|date=03. rujna 2009.\|first=Gilbert V. Levin\|last=\|coauthors=Patricia Ann Straat\|volume=svezak 7441\|issue=\|pages=str. 74410D\|doi=10.1117/12.829183\|format=\|last1=Levin\|series=Proceedings of SPIE}}</ref>
Redak 148:		Redak 148:
	Sezonsko zaleđivanje i otapanje južnih ledenih pokrivača rezultira formiranjem paukolikih zrakastih kanala koje [[sunčeva svjetlost]] izrezbari na ledu debelom 1 metar. Sublimirani CO<sub>2</sub> (a vjerojatno i voda) potom povećavaju unutarnji tlak i stvaraju erupcije slične [[gejzir]]skim, pri čemu izbacuju hladne tekućine, često pomiješane s tamnim [[bazalt]]om ili [[blato (tlo)\|blatom]].<ref name=2006-100 >{{Cite news\|first=\|last=\|coauthors=\|authorlink=\|title=NASA Findings Suggest Jets Bursting From Martian Ice Cap\|date=16. kolovoza 2006.\|publisher=NASA\|url=http://www.jpl.nasa.gov/news/news.cfm?release=2006-100\|work=Jet Propulsion Laboratory\|pages=\|accessdate=11. kolovoza 2009.\|language=}}</ref><ref name=Kieffer2000 >{{Cite journal\|first=H. H.\|last=Kieffer\|coauthors=\|contribution=ANNUAL PUNCTUATED CO2 SLAB-ICE AND JETS ON MARS.\|title=Mars Polar Science 2000\|editor-first=\|editor-last=\|coeditors=\|publisher=\|place=\|pages=\|date=\|year=2000.\|id=\|contribution-url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/polar2000/pdf/4095.pdf\|format=PDF}}</ref><ref name=Portyankina >{{Cite journal\|first=\|last=\|coauthors=\|contribution=SIMULATIONS OF GEYSER-TYPE ERUPTIONS IN CRYPTIC REGION OF MARTIAN SOUTH\|title=Fourth Mars Polar Science Conference\|editor-first=G. Portyankina\|editor-last=\|coeditors=\|publisher=\|place=\|pages=\|date=\|year=2006.\|id=\|contribution-url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/polar2006/pdf/8040.pdf\|format=PDF}}</ref><ref name=Hugh2006 >{{Cite journal\|title=CO2 jets formed by sublimation beneath translucent slab ice in Mars' seasonal south polar ice cap\|journal=Nature\|date=30. srpnja 2006.\|first=Hugh H.\|last=Kieffer\|coauthors=Philip R. Christensen and Timothy N. Titus\|volume=svezak 442\|issue=broj 7104\|pages=str. 793.–796.\|doi=10.1038/nature04945\|url=http://www.nature.com/nature/journal/v442/n7104/abs/nature04945.html\|accessdate=September 2, 2009\|pmid=16915284\|bibcode = 2006Natur.442..793K }}</ref> Taj je proces vrlo brz, odvija se u nekoliko dana, tjedana ili mjeseci - što je vrlo neobična stopa promjene u geologiji, pogotovo na geološki neaktivnom Marsu.		Sezonsko zaleđivanje i otapanje južnih ledenih pokrivača rezultira formiranjem paukolikih zrakastih kanala koje [[sunčeva svjetlost]] izrezbari na ledu debelom 1 metar. Sublimirani CO<sub>2</sub> (a vjerojatno i voda) potom povećavaju unutarnji tlak i stvaraju erupcije slične [[gejzir]]skim, pri čemu izbacuju hladne tekućine, često pomiješane s tamnim [[bazalt]]om ili [[blato (tlo)\|blatom]].<ref name=2006-100 >{{Cite news\|first=\|last=\|coauthors=\|authorlink=\|title=NASA Findings Suggest Jets Bursting From Martian Ice Cap\|date=16. kolovoza 2006.\|publisher=NASA\|url=http://www.jpl.nasa.gov/news/news.cfm?release=2006-100\|work=Jet Propulsion Laboratory\|pages=\|accessdate=11. kolovoza 2009.\|language=}}</ref><ref name=Kieffer2000 >{{Cite journal\|first=H. H.\|last=Kieffer\|coauthors=\|contribution=ANNUAL PUNCTUATED CO2 SLAB-ICE AND JETS ON MARS.\|title=Mars Polar Science 2000\|editor-first=\|editor-last=\|coeditors=\|publisher=\|place=\|pages=\|date=\|year=2000.\|id=\|contribution-url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/polar2000/pdf/4095.pdf\|format=PDF}}</ref><ref name=Portyankina >{{Cite journal\|first=\|last=\|coauthors=\|contribution=SIMULATIONS OF GEYSER-TYPE ERUPTIONS IN CRYPTIC REGION OF MARTIAN SOUTH\|title=Fourth Mars Polar Science Conference\|editor-first=G. Portyankina\|editor-last=\|coeditors=\|publisher=\|place=\|pages=\|date=\|year=2006.\|id=\|contribution-url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/polar2006/pdf/8040.pdf\|format=PDF}}</ref><ref name=Hugh2006 >{{Cite journal\|title=CO2 jets formed by sublimation beneath translucent slab ice in Mars' seasonal south polar ice cap\|journal=Nature\|date=30. srpnja 2006.\|first=Hugh H.\|last=Kieffer\|coauthors=Philip R. Christensen and Timothy N. Titus\|volume=svezak 442\|issue=broj 7104\|pages=str. 793.–796.\|doi=10.1038/nature04945\|url=http://www.nature.com/nature/journal/v442/n7104/abs/nature04945.html\|accessdate=September 2, 2009\|pmid=16915284\|bibcode = 2006Natur.442..793K }}</ref> Taj je proces vrlo brz, odvija se u nekoliko dana, tjedana ili mjeseci - što je vrlo neobična stopa promjene u geologiji, pogotovo na geološki neaktivnom Marsu.

	Tim mađarskih znanstvenika predložio je da su najupadljiviji dijelovi gejzira - njihove tamne točke i zrakasti kanali - možda kolonije [[fotosinteza\|fotosintetskih]] marsovskih mikroorganizama, koji prezimljuju ispod ledenog pokrivača, a kada se sunčeva svjetlost u rano proljeće vrati na [[pol]], ona prodire kroz led, mikroorganizmi počnu vršiti fotosintezu i zagrijavaju prostor oko sebe. Džep tekuće vode, koji bi u tankoj marsovskoj atmosferi inače odmah ispario, oko njih je zarobljen ledom. Kako se led istanjuje, mikroorganizmi se pokazuju kao područja sive oboje. Kada se led sasvim otopi, mikroorganizmi se brzo isuše i pocrne, okruženi sivom aureolom.<ref name=Andras >{{Cite journal\|title=Probable Evidences of Recent Biological Activity on Mars: Appearance and Growing of Dark Dune Spots in the South Polar Region\|journal=32nd Annual Lunar and Planetary Science Conference, Houston, Texas, abstract no.1543\|date=12.-16. ožujka 2001.\|first=Tibor\|last=Gánti\|coauthors=András Horváth, Szaniszló Bérczi, Albert Gesztesi and Eörs Szathmáry\|volume=\|issue=\|pages=\|id=\|url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2001/pdf/1543.pdf\|format=PDF\|accessdate=20. studenog 2008.}}</ref><ref>{{~~Cite book~~\|first=\|last=Pócs, T., A. Horváth, T. Gánti, Sz. Bérczi , E. Szathmáry\|coauthors=\|contribution=POSSIBLE CRYPTO-BIOTIC-CRUST ON MARS?\|title=ESA SP-545\|editor-first=\|editor-last=\|coeditors=\|publisher=European Space Agency\|place=\|pages=\|date=\|year=2003.\|id=\|contribution-url=http://www.colbud.hu/esa/publications/28CBC8ESASP-545pp265-266.pdf\|format=PDF\|accessdate=24. studenog 2008.}}</ref><ref>{{Cite journal\|title=Dark Dune Spots: Possible Biomarkers on Mars?\|journal=Origins of Life and Evolution of Biospheres\|date=31. rujna 2003.\|first=Tibor\|last=Gánti\|coauthors=András Horváth, Szaniszló Bérczi, Albert Gesztesi and Eörs Szathmáry\|volume=svezak 33\|issue=broj 4.–5.\|pages=str. 515.–557.\|doi=10.1023/A:1025705828948\|url=http://www.springerlink.com/content/ut8r78131173254n/\|format=\|accessdate=18. studenog, 2008.}}</ref><ref>{{Cite journal\|first=Pócs, T\|last=A. Horváth, T. Gánti, Sz. Bérczi, E. Szathmáry\|coauthors=\|contribution=ARE THE DARK DUNE SPOTS REMNANTS OF THE CRYPTO-BIOTIC-CRUST OF MARS?\|title=38th Vernadsky-Brown Microsymposium on Comparative Planetology\|editor-first=\|editor-last=\|coeditors=\|publisher=\|place=Moscow, Russia\|pages=\|date=27.-29. rujan\|year=2003.\|id=\|contribution-url=http://www.colbud.hu/esa/publications/26MosCBC10color.pdf\|format=}}</ref> Mađarski znanstvenici vjeruju da je čak i složen proces sublimacije nedovoljno objašnjenje za formiranje i razvoj tamnih pjega u prostoru i vremenu.<ref name=Planetary >{{Cite journal\|first=\|last=\|coauthors=\|contribution=MORPHOLOGICAL ANALYSIS OF THE DARK DUNE SPOTS ON MARS: NEW ASPECTS IN BIOLOGICAL INTERPRETATION.\|title=Lunar and Planetary Science XXXIII\|editor-first=\|editor-last=A. Horváth,T. Gánti, Sz. Bérczi, A. Gesztesi, E. Szathmáry\|coeditors=\|publisher=\|place=\|pages=\|date=\|year=2002.\|id=\|contribution-url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2002/pdf/1108.pdf\|format=PDF}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.monochrom.at/dark-dune-spots/\|title=Dark Dune Spots - Could it be that it’s alive?\|accessdate=04. rujna 2009.\|last=András Sik\|first=Ákos Kereszturi\|publisher=Monochrom }} (Audio interview, MP3 6 min.)</ref> Od njihovog otkrića, pisac fikcije [[Arthur C. Clarke]] zalagao se za istraživanje ovih formacija kao vrijednih iz perspektive astrobiologije .<ref name=Orme >{{Cite journal\|title=MARSBUGS\|journal=The Electronic Astrobiology Newsletter\|date=09. lipnja 2003.\|first=Greg M.\|last=Orme\|coauthors=Peter K. Ness\|volume=svezak 10\|issue=broj 23\|pages=str. 5.\|id=\|url=http://www.lyon.edu/projects/marsbugs/2003/20030609.pdf\|format=\|accessdate=06. rujna 2009. \|archiveurl = http://web.archive.org/web/20070927032609/http://www.lyon.edu/projects/marsbugs/2003/20030609.pdf \|archivedate =27. rujna 2007.}}</ref>		Tim mađarskih znanstvenika predložio je da su najupadljiviji dijelovi gejzira - njihove tamne točke i zrakasti kanali - možda kolonije [[fotosinteza\|fotosintetskih]] marsovskih mikroorganizama, koji prezimljuju ispod ledenog pokrivača, a kada se sunčeva svjetlost u rano proljeće vrati na [[pol]], ona prodire kroz led, mikroorganizmi počnu vršiti fotosintezu i zagrijavaju prostor oko sebe. Džep tekuće vode, koji bi u tankoj marsovskoj atmosferi inače odmah ispario, oko njih je zarobljen ledom. Kako se led istanjuje, mikroorganizmi se pokazuju kao područja sive oboje. Kada se led sasvim otopi, mikroorganizmi se brzo isuše i pocrne, okruženi sivom aureolom.<ref name=Andras >{{Cite journal\|title=Probable Evidences of Recent Biological Activity on Mars: Appearance and Growing of Dark Dune Spots in the South Polar Region\|journal=32nd Annual Lunar and Planetary Science Conference, Houston, Texas, abstract no.1543\|date=12.-16. ožujka 2001.\|first=Tibor\|last=Gánti\|coauthors=András Horváth, Szaniszló Bérczi, Albert Gesztesi and Eörs Szathmáry\|volume=\|issue=\|pages=\|id=\|url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2001/pdf/1543.pdf\|format=PDF\|accessdate=20. studenog 2008.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|first=\|last=Pócs, T., A. Horváth, T. Gánti, Sz. Bérczi , E. Szathmáry\|coauthors=\|contribution=POSSIBLE CRYPTO-BIOTIC-CRUST ON MARS?\|title=ESA SP-545\|editor-first=\|editor-last=\|coeditors=\|publisher=European Space Agency\|place=\|pages=\|date=\|year=2003.\|id=\|contribution-url=http://www.colbud.hu/esa/publications/28CBC8ESASP-545pp265-266.pdf\|format=PDF\|accessdate=24. studenog 2008.}}</ref><ref>{{Cite journal\|title=Dark Dune Spots: Possible Biomarkers on Mars?\|journal=Origins of Life and Evolution of Biospheres\|date=31. rujna 2003.\|first=Tibor\|last=Gánti\|coauthors=András Horváth, Szaniszló Bérczi, Albert Gesztesi and Eörs Szathmáry\|volume=svezak 33\|issue=broj 4.–5.\|pages=str. 515.–557.\|doi=10.1023/A:1025705828948\|url=http://www.springerlink.com/content/ut8r78131173254n/\|format=\|accessdate=18. studenog, 2008.}}</ref><ref>{{Cite journal\|first=Pócs, T\|last=A. Horváth, T. Gánti, Sz. Bérczi, E. Szathmáry\|coauthors=\|contribution=ARE THE DARK DUNE SPOTS REMNANTS OF THE CRYPTO-BIOTIC-CRUST OF MARS?\|title=38th Vernadsky-Brown Microsymposium on Comparative Planetology\|editor-first=\|editor-last=\|coeditors=\|publisher=\|place=Moscow, Russia\|pages=\|date=27.-29. rujan\|year=2003.\|id=\|contribution-url=http://www.colbud.hu/esa/publications/26MosCBC10color.pdf\|format=}}</ref> Mađarski znanstvenici vjeruju da je čak i složen proces sublimacije nedovoljno objašnjenje za formiranje i razvoj tamnih pjega u prostoru i vremenu.<ref name=Planetary >{{Cite journal\|first=\|last=\|coauthors=\|contribution=MORPHOLOGICAL ANALYSIS OF THE DARK DUNE SPOTS ON MARS: NEW ASPECTS IN BIOLOGICAL INTERPRETATION.\|title=Lunar and Planetary Science XXXIII\|editor-first=\|editor-last=A. Horváth,T. Gánti, Sz. Bérczi, A. Gesztesi, E. Szathmáry\|coeditors=\|publisher=\|place=\|pages=\|date=\|year=2002.\|id=\|contribution-url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2002/pdf/1108.pdf\|format=PDF}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.monochrom.at/dark-dune-spots/\|title=Dark Dune Spots - Could it be that it’s alive?\|accessdate=04. rujna 2009.\|last=András Sik\|first=Ákos Kereszturi\|publisher=Monochrom }} (Audio interview, MP3 6 min.)</ref> Od njihovog otkrića, pisac fikcije [[Arthur C. Clarke]] zalagao se za istraživanje ovih formacija kao vrijednih iz perspektive astrobiologije .<ref name=Orme >{{Cite journal\|title=MARSBUGS\|journal=The Electronic Astrobiology Newsletter\|date=09. lipnja 2003.\|first=Greg M.\|last=Orme\|coauthors=Peter K. Ness\|volume=svezak 10\|issue=broj 23\|pages=str. 5.\|id=\|url=http://www.lyon.edu/projects/marsbugs/2003/20030609.pdf\|format=\|accessdate=06. rujna 2009. \|archiveurl = http://web.archive.org/web/20070927032609/http://www.lyon.edu/projects/marsbugs/2003/20030609.pdf \|archivedate =27. rujna 2007.}}</ref>

	Međunarodni europski tim predložio je da ako tijekom godišnjeg ciklusa topljenja u kanalima postoji tekuća voda, ista bi mogla biti niša u koju bi se određeni oblici mikroskopskog života mogli povući i prilagoditi, zaštićeni od [[sunčevo zračenje\|sunčevog zračenja]].<ref name=Manrubia >{{Cite journal\|title=COMPARATIVE ANALYSIS OF GEOLOGICAL FEATURES AND SEASONAL PROCESSES IN INCA CITY AND PITYUSA PATERA REGIONS OF MARS\|journal=European Space Agency Publications (ESA SP)\|year=2004.\|first=S. C.\|last=Manrubia\|coauthors=O. Prieto Ballesteros1, C. González Kessler1, D. Fernández Remolar1, C. Córdoba-Jabonero1, F. Selsis1, S. Bérczi, T.Gánti, A. Horváth, A. Sik, and E. Szathmáry\|volume=\|issue=\|pages=str 545.\|id=\|url=http://www.colbud.hu/esa/publications/29ProcCAB-3ESASP-545pp77-80.pdf\|format=\|accessdate=07. rujna 2009.}}</ref> Jedan je britanski tim također razmatrao mogućnost da u tim neorganskim formacijama koegzistiraju organske tvari, [[mikroorganizmi]], pa možda čak i jednostavne [[biljke]], pogotvo ako su osim vode prisutni i geotermalni izvori energije.<ref name=Ness >{{Cite journal\|title=Spider-Ravine Models and Plant-like Features on Mars - Possible Geophysical and Biogeophysical Modes of Origin\|journal=[[Journal of the British Interplanetary Society]] (JBIS)\|year=2002.\|first=Peter K.\|last=Ness\|coauthors=Greg M. Orme\|volume=55\|issue=\|pages=85–108\|id=\|url=http://spsr.utsi.edu/articles/ness.pdf\|format=\|accessdate=03 rujna 2009.}}</ref> Također naglašavaju da se većina geoloških struktura može objasniti i bez pozivanja na hipoteze o postojanju organskog života na Marsu.<ref name=Ness /> Predloženo je razvijanje lendera "Mars Geyser Hopper", koji bi izbliza istražio gejzire na polovima.<ref name='design study'>{{Citiranje weba \| url = http://ntrs.nasa.gov/search.jsp?R=20120004036 \| title = Design Study for a Mars Geyser Hopper \| accessdate =01. srpnja 2012.\| first = Landis, Geoffrey A. \| coauthors = Oleson, Steven J.; McGuire, Melissa \| date =09. siječnja 2012. \| work = NASA}}</ref><ref name='Geyser Hopper'>{{Citiranje knjige \| first = Geoffrey A. Landis \| coauthors = Steven J. Oleson, and Melissa McGuire. \| contribution = Design Study for a Mars Geyser Hopper \| title = 50th AIAA Aerospace Sciences Conference \| publisher = Glenn Research Center, NASA \| date = 09. siječnja 2012. \| year = AIAA-2012-0631\| id = \| contribution-url = http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/20120004036_2012004260.pdf \| format = PDF \| accessdate = 2012-07-01}}</ref>		Međunarodni europski tim predložio je da ako tijekom godišnjeg ciklusa topljenja u kanalima postoji tekuća voda, ista bi mogla biti niša u koju bi se određeni oblici mikroskopskog života mogli povući i prilagoditi, zaštićeni od [[sunčevo zračenje\|sunčevog zračenja]].<ref name=Manrubia >{{Cite journal\|title=COMPARATIVE ANALYSIS OF GEOLOGICAL FEATURES AND SEASONAL PROCESSES IN INCA CITY AND PITYUSA PATERA REGIONS OF MARS\|journal=European Space Agency Publications (ESA SP)\|year=2004.\|first=S. C.\|last=Manrubia\|coauthors=O. Prieto Ballesteros1, C. González Kessler1, D. Fernández Remolar1, C. Córdoba-Jabonero1, F. Selsis1, S. Bérczi, T.Gánti, A. Horváth, A. Sik, and E. Szathmáry\|volume=\|issue=\|pages=str 545.\|id=\|url=http://www.colbud.hu/esa/publications/29ProcCAB-3ESASP-545pp77-80.pdf\|format=\|accessdate=07. rujna 2009.}}</ref> Jedan je britanski tim također razmatrao mogućnost da u tim neorganskim formacijama koegzistiraju organske tvari, [[mikroorganizmi]], pa možda čak i jednostavne [[biljke]], pogotvo ako su osim vode prisutni i geotermalni izvori energije.<ref name=Ness >{{Cite journal\|title=Spider-Ravine Models and Plant-like Features on Mars - Possible Geophysical and Biogeophysical Modes of Origin\|journal=[[Journal of the British Interplanetary Society]] (JBIS)\|year=2002.\|first=Peter K.\|last=Ness\|coauthors=Greg M. Orme\|volume=55\|issue=\|pages=85–108\|id=\|url=http://spsr.utsi.edu/articles/ness.pdf\|format=\|accessdate=03 rujna 2009.}}</ref> Također naglašavaju da se većina geoloških struktura može objasniti i bez pozivanja na hipoteze o postojanju organskog života na Marsu.<ref name=Ness /> Predloženo je razvijanje lendera "Mars Geyser Hopper", koji bi izbliza istražio gejzire na polovima.<ref name='design study'>{{Citiranje weba \| url = http://ntrs.nasa.gov/search.jsp?R=20120004036 \| title = Design Study for a Mars Geyser Hopper \| accessdate =01. srpnja 2012.\| first = Landis, Geoffrey A. \| coauthors = Oleson, Steven J.; McGuire, Melissa \| date =09. siječnja 2012. \| work = NASA}}</ref><ref name='Geyser Hopper'>{{Citiranje knjige \| first = Geoffrey A. Landis \| coauthors = Steven J. Oleson, and Melissa McGuire. \| contribution = Design Study for a Mars Geyser Hopper \| title = 50th AIAA Aerospace Sciences Conference \| publisher = Glenn Research Center, NASA \| date = 09. siječnja 2012. \| year = AIAA-2012-0631\| id = \| contribution-url = http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/20120004036_2012004260.pdf \| format = PDF \| accessdate = 2012-07-01}}</ref>