Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

2026-03-10T03:44:50Z

Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 03:44
Redak 82:		Redak 82:
	* {{KTF.Split.hr\|hg.html}}		* {{KTF.Split.hr\|hg.html}}

	{{~~wječnik~~}}		{{HIEslovar}}
	{{Kemijski elementi}}		{{Kemijski elementi}}
	{{Mrva-kem-el}}		{{Mrva-kem-el}}

	[[Kategorija:Kemijski elementi]]		[[Kategorija:Kemijski elementi]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{otheruses2 +{{Drugo značenje2)

2021-11-10T12:11:20Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{otheruses2 +{{Drugo značenje2)

←Starija inačica		Inačica od 10. studeni 2021. u 12:11
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Živa'''-->{{~~otheruses2~~}}		<!--'''Živa'''-->{{Drugo značenje2}}
	{{Kemijski_element		{{Kemijski_element
	\| ime = živa		\| ime = živa

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T06:43:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{otheruses2}}
{{Kemijski_element
| ime = živa
| simbol = Hg
| redni_broj = 80
| kemijska_skupina = prijelazni metali
| grupa = 12
| perioda = 6
| blok = d
| gustoca = 13534 na 25°C<ref>http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll/gestis_de/008490.xml?f=templates$fn=default.htm$3.0</ref>
| tvrdoca = nema ju pri sobnoj temperaturi
| izgled = srebrna tekućina [[Datoteka:Pouring_liquid_mercury_bionerd.jpg|200px]]
| specificni_toplinski_kapacitet = 27.983
| taliste = -38,83 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
| vreliste = 356,73 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
| toplina_taljenja = 2,29
| toplina_isparivanja = 59,11
| atomska_masa = 200,59(2)
| EK1 = ksenon
| EK2 = Xe
| e_konfiguracija = 4f145d106s2 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
}}

== Povijest ==

Živa je poznata od davnih vremena (~ 1500. godine prije Krista). Ime je dobio od latinske riječi hydrargyrum što znači tekuće srebro. To je sjajni, srebrno bijeli metal. Prvi pisani dokaz o živi potječe od Aristotela, a prema ostacima nađenim u egipatskim grobnicama pretpostavlja se da su već Egipćani u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]] poznavali postupak dobivanja žive i njezinu sposobnost amalgiranja. Od prvog stoljeća živa se počela upotrebljavati u medicinske svrhe, a Paracelsus je uveo liječenje sifilisa živom. Pri sobnoj temperaturi je tekućina. Loše vodi toplinu i električnu struju. Stabilna je na zraku. Ne reagira s lužinama i većinom kiselina. Otapa se samo u oksidirajućim kiselinama. Tekuća živa otapa mnoge metale dajući [[amalgam]]e. Ovisno o količini otopljenog metala, amalgami mogu biti tekući ili čvrsti. Živine pare su vrlo otrovne. Lako se resorbira čak i preko nepokrivenih dijelova kože. Imaju kronični kumulativni efekt. Organski spojevi žive, kao što je [[metil-živa]], su također jaki otrovi.

U prirodi žive ima dvadesetak puta više nego kadmija. Može se pronaći samorodna dispergirana u obliku sitnih kapljica u kamenju i stijenama. Male količine žive nalaze se i u sastavu [[granit]]a (0,25 ppm), [[bazalt]]a (0,11 ppm), pijeska (0,03 ppm) i u sastavu mora (2×10−4 ppm). Ipak se najveće količine žive nalaze u spojevima. Nalazi se u obliku minerala [[cinabarit]] (HgS) i u obliku [[levingstonit]]a . Klor-alkalne elektrolize su najveći potrošač žive. Upotrebljava se kao katoda kod [[elektroliza|elektrolize]], zbog velikog prenapona vodika na njoj i stvaranja [[amalgam]]a s produktom. Sa živom se pune toplomjeri, tlakomjeri, baterije ili se izrađuju svjetiljke koje isijavaju svjetlost bogatu ultraljubičastim zrakama. Cijena redestilirane metalne žive čistoće 99,998% iznosi 54,90 € za 450 g.

U većini spojeva je jednovalentna ili dvovalentna te posjeduje najveću napetost površine što uvjetuje da će se, ako je to moguće, elementarna živa nalaziti u obliku pravilnih kuglica.

==Živini spojevi==

*[[Živini(I) halogenidi]] su Hg2Br2, Hg2F2, Hg2I2 i Hg2Cl2. Svi halogenidi osim Hg2F2 netopljivi su u vodi. Živin(I)-klorid poznat je pod imenom [[kalomel]] i koristi se u medicini kao [[purgativ]] te kao [[insekticid]]. Dobiva se precipitacijom iz otopine klorida kao bijeli kristal.
*[[Živini(II) halogenidi]] su HgBr2, HgF2, HgI2 i HgCl2. Živin(II)-jodid otapanjem u višku jodidnih iona daje stabilan tetreajodmerkurat(II)-ion HgI2-4 koji se kao zalužena otopina naziva Nesslerov reagens i upotrebljava se za dokazivanje i određivanje amonijaka.
*[[Živin(II) oksid]] (HgO) dobiva se kao narančastožut prah dodatkom NaOH otopini s Hg2+ ionima. Zagrijavanjem se raspada na elementarne sastojke.
*[[Živin(II) sulfid]] (HgS) javlja se u dvije modifikacije, crvenoj koja se u prirodi nalazi kao crveni mineral cinabarit i crnoj.
*[[Živin(II) sulfat]] (HgSO4) sa sulfatima alkalijskih metala stvara [[dvosol]]i.
*[[Živin(II) fulminat]] (Hg(OCN)2) široko je upotrebljivani detonator za [[eksploziv]]e.
*[[Živin(II) klorid]], korozivna je bijela, kristalna i sublimirajuća, vrlo otrovna tvar, koja se ranije često rabila kao baktericid i fungicid.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=67759 www.enciklopedija.hr], [[HE]] natuknica živa, pristupljeno 15. veljače 2016.</ref>
*[[Millonova baza]] (Hg2N)OH kao reagens se upotrebljava za dokazivanje bjelančevina.

==Kemijska klasifikacija==
*kovina

==Fizički oblik==
*srebrnobijela teška tekućina

==Fizičko kemijska klasifikacija==
*slaba topivost u vodi
*gustoća para 6,9
*potpuno isparava na sobnoj temperaturi

==Opasnosti==
*sistemski otrov - dišni organi, koža, bubrezi i središnji živčani sustav
*znaci trovanja - kašalj, bol u grudima, teškoće u disanju, drhtanje mišića, nesanica, glavobolja
*akutna izloženost - jaka razdražljivost i [[Delirium tremens|delirij]] s [[halucinacija]]ma
*latentna faza - znakovi trovanja se ne javljaju odmah
*ima sposobnost prolaziti kroz neoštećenu kožu

==Oznake==
*T, N

==Dijamant opasnosti==
*3 (za zdravlje)
*0 (zapaljivost)
*0 (reaktivnost)

==Primjena==
*u kemijskoj i farmaceutskoj industriji
*za izradu mjernih instrumenata
*u elektroindustriji
*nekada korištena za pozlaćivanje i posrebrivanje metala te pokositrenje ogledala

==Zaštita==
*posebne prostorije u kojima se radi sa živom
*sakupiti je bakrenom licnom

== Izvori ==

{{izvori}}
* {{KTF.Split.hr|hg.html}}

{{wječnik}}
{{Kemijski elementi}}
{{Mrva-kem-el}}

[[Kategorija:Kemijski elementi]]

Živa - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{otheruses2 +{{Drugo značenje2)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica