https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=%C5%BDeljezno_%C5%BEutilo Željezno žutilo - Povijest promjena 2026-09-04T03:16:52Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=%C5%BDeljezno_%C5%BEutilo&diff=376091&oldid=prev WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica 2021-12-09T18:48:56Z <p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Željezno žutilo&#039;&#039;&#039;--&gt;[[datoteka:Iron oxide yellow.jpg|mini|desno|300px|Željezno žutilo kao [[pigment]].]]<br /> <br /> [[datoteka:Bundesarchiv Bild 183-W0606-0325, VEB Kali-Chemie, Abteilung &quot;Eisenoxidgelb&quot;.jpg|mini|desno|300px|Povijesna proizvodnja željeznog žutila u VEB &#039;&#039;Kali-Chemie Berlin&#039;&#039;, 1980.]]<br /> <br /> &#039;&#039;&#039;Željezno žutilo&#039;&#039;&#039; ili &#039;&#039;&#039;željezno oksidno žuta&#039;&#039;&#039; je [[Žuta|žuti]] [[pigment]], kemijski [[Hidroksidi|hidroksid]] [[Željezovi oksidi|željezovog oksida]] (α FeO(OH)) kao [[getit]], a to se može napisati i kao Fe&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; · H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O s istim omjerom [[Kemijski element|kemijskih elemenata]].<br /> <br /> == Prirodni oksidi željeza ==<br /> {{glavni|Željezovi oksidi}}<br /> <br /> Prirodni oksidi željeza rasprostranjeni su u željeznim [[ruda]]ma širom svijeta, ali je relativno malo ruda dovoljno čisto da bi se isplatilo njihovo iskorištavanje u proizvodnji pigmenata. Oksidni prirodni pigmenti željeza obično se nazivaju prema nalazištima rude. Poznati su španjolski crveni, perzijski crveni, [[sijena (pigment)|sijena]] žuti pigmenti i tako dalje. S obzirom na kemijski sastav prirodni oksidni pigmenti željeza sadrže, uz mnoge primjese, određene kemijske spojeve željeza: željezo(III) oksid (α Fe&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;) u crvenim pigmentima, odnosno hidratizirani željezo(III) oksid, [[getit]] (α FeOOH) u žutim pigmentima. Prvi se spoj susreće u željeznoj rudi [[hematit]]u, a drugi u rudi [[limonit]]u. Da bi se iz ruda proizveo pigment, podvrgavaju se one postupcima koji ovise o sastavu rude i o primjesama koje treba ukloniti. Ruda se usitnjuje, primjese se po mogućnosti što bolje odstrane, zatim se proizvod suši, ponekad kalcinira, i melje. Sušenje i kalciniranje osjetljivi su postupci jer se gubitkom vode, što se tom prilikom događa, može promijeniti nijansa pigmenta. Zbog toga su trajanje i [[temperatura]] sušenja i [[žarenje|žarenja]] veoma važni i treba ih pažljivo kontrolirati. <br /> Poznati prirodni oksidni pigmenti željeza jesu [[željezno crvenilo]], [[oker]] i [[umbra]].<br /> <br /> == Sintetski oksidi željeza ==<br /> Sintetski oksidi željeza jesu željezovi oksidi različita sastava i boje, koji su u usporedbi s prirodnim pigmentima željeza podjednako inertni i kemijski otporni, postojani prema djelovanju svjetla i povišenih temperatura, ali su čišćeg tona, veće izdašnosti boje i izvenredne pokrivne moći. Na ta poboljšana svojstva utječe, osim ostalog, i ujednačena veličina, oblik i raspodjela čestica. S obzirom na kemijski sastav, i ti pigmenti sadrže jednostavne i [[hidrati]]zirane okside željeza (α Fe&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, α FeOOH, γ FeOOH, Fe&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;), ali se [[Sinteza (kemija)|sintezom]] mogu pripraviti u čistom obliku i u čistom tonu boje kao crveni, žuti, narančasti i crni pigment. Međutim, smeđi sintetski željezni pigmenti rijetko su homogeni, već su to obično smjese crvenog, žutog i crnog pigmenta. <br /> <br /> Za sintezu pojedinih oksidnih pigmenata željeza postoji više mogućnosti. Tako se, na primjer, sintetsko željezno crvenilo može proizvesti jednim od slijedećih postupaka: pregradnjom željeznih spojeva u čvrstom stanju ([[žarenje]]m), redukcijom aromatskih nitro spojeva pomoću metalnog željeza, [[Hidroliza|hidrolizom]] ranije oksidiranih otopina željeza(II) u prisutnosti metalnog željeza, toplinskom razgradnjom željeznih spojeva i taloženjem iz otopina željeza(II) uz istodobnu [[oksidacija|oksidaciju]] [[zrak]]om. Vrlo je važno da se te reakcije provode uz strogo kontrolirane uvjete kako bi se dobio željeni proizvod najboljih svojstava. Varijacijom reakcijskih uvjeta neka se reakcija može usmjeriti u više smjerova i mogu se dobiti različiti proizvodi. Taloženjem iz otopina željeza(II) može se, na primjer, uz različite okolnosti proizvesti crveni, žuti ili crni pigment. <br /> <br /> Upotreba sintetskih oksidnih pigmenata željeza slična je upotrebi takvih pigmenata dobivenih iz prirodnih izvora, ali se sintetski pigmenti zbog svojih prednosti u mnogim svojstvima više cijene i upotrebljavaju za kvalitetnije proizvode. Oko 2/3 proizvedenih količina troši se za bojenje [[Građevinski materijal|građevinskog materijala]] ([[beton]], [[kamen]] za popločenje, [[bitumen]], [[fasada|fasadna]] [[žbuka]]), nešto manje od 1/3 upotrebljava se za pigmentiranje [[lak]]ova, uljenih i disperzijskih boja ([[nalič]]a), a ostatak se primjenjuje za bojenje u proizvodnji [[papir]]a, [[Sintetika|sintetskih materijala]], [[emajl]]a i tako dalje. Zbog svoje neotrovnosti upotrebljavaju se i za bojenje [[Ambalaža|ambalažnog]] materijala za [[hrana|hranu]], na primjer smeđeg papira za [[Bombonijera|bombonijere]]. Osim kao obojeni pigmenti, upotrebljavaju se vrlo čisti željezni oksidi Fe&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i γ Fe2&lt;sub&gt;&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, kao prenosioci informacija na [[Magnetska vrpca|magnetskim vrpcama]]. &lt;ref&gt; &quot;Tehnička enciklopedija&quot; (&#039;&#039;&#039;Boje i lakovi&#039;&#039;&#039;), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> <br /> [[Kategorija:Boje]]<br /> [[Kategorija: Materijali]]</div> WikiSysop