Suradnik10 u (test) 17:23, 15. svibanj 2026.

2026-05-15T17:23:11Z

←Starija inačica		Inačica od 15. svibanj 2026. u 17:23
Redak 10:		Redak 10:
	\| Savski Venac, Beograd<br>Srbija		\| Savski Venac, Beograd<br>Srbija
	\|-		\|-
	! [[~~geografski~~ koordinatni sustav\|~~geografske~~ koordinate]]		! [[zemljopisni koordinatni sustav\|koordinate]]
	\| {{coord\|44.7936\|20.4539\|type:edu_scale:1000\|format=dms\|display=inline,title}}		\| {{coord\|44.7936\|20.4539\|type:edu_scale:1000\|format=dms\|display=inline,title}}
	\|-		\|-

WikiSysop: no summary specified

2021-11-04T07:10:40Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 4. studeni 2021. u 07:10
Redak 73:		Redak 73:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	~~{{commonscat\|Prokop railway station\|Željeznički kolodvor Prokop}}~~

	[[Kategorija:Promet u Beogradu‎]]		[[Kategorija:Promet u Beogradu‎]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-13T07:25:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{| class="infobox vcard" cellspacing="3" style="border-spacing: 3px; width: 22em; font-size: 88%; text-align: left; line-height: 1.5em"
|-
! colspan="2" style="text-align: center; font-size: 125%" | Željeznički kolodvor Prokop<br>Željeznički kolodvor Beograd Centar
|-
| colspan="2" style="text-align: center" | [[file:Prokop_station.jpg|300px]]<br>Kolodvor Beograd Centar nakon službenog otvaranja 2017. godine
|-
! colspan="2" style="text-align: center; color: #000000; background-color: #efefef" | kolodvorska statistika
|-
! adresa
| Savski Venac, Beograd<br>Srbija
|-
! [[geografski koordinatni sustav|geografske koordinate]]
| {{coord|44.7936|20.4539|type:edu_scale:1000|format=dms|display=inline,title}}
|-
! strukturni tip
| u razini
|-
! peroni
| 2 operativna (5 planiranih)
|-
! kolosijeci
| 4 operativna (10 planiranih)
|-
! colspan="2" style="text-align: center; color: #000000; background-color: #efefef" | ostale informacije
|-
! otvorenje
| 1974.
|-
! pristupačnost
| [[file:Wheelchair symbol.svg|12px|pristup za hendikepirane/invalidne osobe]]
|-
! upravitelj
| [[Beovoz]]
|}

'''Željeznički kolodvor Beograd Centar''' ([[srpski jezik|srp.]] [[ćirilica|ćir.]] ''Железничка станица Београд Центар'') poznat i kao ''Prokop'', glavni je željeznički kolodvor u Beogradu nakon zatvaranja starog lipnja 2018. Kolodvor Beograd Centar je željeznički kolodvor i jezgra masivne rekonstrukcije [[beogradski željeznički čvor|beogradskog željezničkog čvora]] službeno započete 1974. u [[Beograd]]u, glavnom gradu [[Srbija|Srbije]]. Željeznički kolodvor Beograd Centar se nalazi u beogradskoj općini [[Savski Venac|Savskom Vencu]], neposredno uz Bulevar Franša d'Eperea (dio koridora 10), u prokopu između ovog pravca, Bulevara kn. Aleksandra Karađorđevića i Bulevara Vojvode Putnika podno [[Topčidersko brdo|Topčiderskog brda]].

== Ciljevi i historijat izgradnje ==

Kada se [[1970-ih]] godina, za vrijeme mandata gradonačelnika [[Branko Pešić|Branka Pešića]], počelo s izgradnjom [[beogradski željeznički čvor|beogradskog željezničkog čvora]], predviđeno je izmještanje Glavnog željezničkog kolodvora s današnje pozicije čeonog kolodvora na Savskom trgu u prolazni kolodvor u Prokopu, na glavnom železničkom koridoru. Izmještanjem kolosijeka iz Savskog amfiteatra oslobodilo bi se 80 hektara ekskluzivnog građevinskog zemljišta uz rijeku Savu, procijenjene vrijednosti preko 5 milijardi eura, a da bi izgradnja u ovom prostoru generirala i do 20 milijardi eura.<ref>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/12/19/srpski/T02121801.shtml www.glas-javnosti.co.yu], Pristupljeno 28. 3. 2011.</ref><ref name="politika">[http://www.politika.rs/rubrike/Ekonomija/Josh-jedan-rok-za-Prokop.sr.html Još jedan rok za Prokop.] „Politika“, 18. 10. 2008., Pristupljeno 18. 10. 2008.</ref>

Planovi za novi glavni željeznički kolodvor predvidjeli su propusnu moć od deset tisuća putnika po satu. Projekt novog željezničkog kolodvora bio je bez uzora u tadašnjoj arhitekturi i izazvao velike podjele u javnosti. Savjet za urbanizam Beograda je [[1971.]] donio konačno projektno rješenje, nakon sedam i po sati vijećanja.<ref name="politika" />

Na čelu tima koji je izradio projekt kolodvora bio je profesor [[Mihailo Maletin]].<ref>[http://blic.rs/beograd.php?id=55088 Blic:Sa stanice Prokop za 36 meseci, Pristupljeno 31. 08. 200.]</ref> Projekt je završen [[1974.]], izgradnja je započela [[8. listopada]] [[1977.]], s planiranim rokom izgradnje od 18 mjeseci, pri čemu bi prvi vlak kroz kolodvor prošao na Dan rada, [[1. svibnja]] [[1979.]]

Projekt su financirali, po jednu trećinu cijene, SR Srbija, grad Beograd i željeznice. Izgradnja kolodvora je, međutim, stagnirala zbog ekonomske krize u zemlji. Radovi su obustavljeni [[1980.]] godine, a u svibnju [[1984.]] godine, za vrijeme gradske vlade Radoje Stefanovića, koja je godinu i po ranije zaustavila projekt [[beogradski metro|beogradskog metroa]], počinje se postavljati pitanje da li cio projekt ima smisla ili je možda bolje odustati. Radovi su tijekom [[1980-ih]] nekoliko puta ponovo otpočinjani pa zaustavljani, uz konzervaciju gradilišta; izgradnja je nastavljena početkom [[1990-ih]], a zatim ponovo obustavljeni s [[raspad SFRJ|raspadom SFRJ-a]] i sankcija UN-a. Tijekom ovih radova postavljene su tračnice i kolodvor je najnužnije osposobljen i djelomično uključen u međumjesni promet i sistem prigradske željeznice [[Beovoz]], mada bez kolodvorske zgrade i prateće infrastrukture. U sam sistem Beovoza je [[7. srpnja]] [[1995.]] uključena podzemna stanica „Vukov spomenik“, čime se sistem počeo snažnije eksploatirati. Godinu dana kasnije, [[7. srpnja]] [[1996.]], predsjednik [[Slobodan Milošević]] uz pratnju predsjednika Vlade [[Mirko Marjanović|Mirka Marjanovića]] otvara radove na betonskoj ploči—krovu kolodvora, gdje bi se nalazio i poslovni prostor. Ploča je izgrađena, ali radovi bivaju ponovo obustavljeni novim sankcijama i [[NATO-ovo bombardiranje SRJ-a|bombardiranjem SRJ-a 1999.]]<ref name="politika" />

[[Železnice Srbije]] su početkom 2005. raspisale međunarodni konkurs, kojim bi investitor završio izgradnju kolodvora, a zauzvrat dobio pravo izgradnje u komercijalno-poslovnom dijelu. Željeznice nisu imale sredstava da same završe projekt, za koji je procijenjeno da bi koštao oko 80 milijuna eura za sam kolodvor, i 150 milijuna eura za prateći komercijalni dio. Na konkursu je pobijedila mađarska firma „Trigranit“, koja je, međutim, naknadno počela postavljati dodatne uvjete i zahtjeve, pozivajući se na sumnje o isplativosti projekta. Ugovor s „Trigranitom“ je raskinut i, poslije dužeg političkog natezanja u Vladi Srbije, [[24. ožujka]] [[2008.]] je potpisan ugovor s „[[Energoprojekt]]om“, drugoplasiranim na izvornom konkursu, o završetku radova na izgradnji kolodvora Beograd Centar u roku od 30 mjeseci. Međutim, pola godine kasnije, Vlada je odlučila da ne da suglasnost na potpisani ugovor, navodeći da ne postoji zakonska osnova da se investitor uknjiži kao vlasnik ploče na kojoj bi bio građen komercijalno-poslovni centar, jer se ova tretira kao gradsko građevinsko zemljište, koje se može jedino davati u zakup.<ref name="politika" /><ref>[http://www.politika.rs/rubrike/Ekonomija/Potpisan-ugovor-za-Prokop.sr.html Potpisan ugovor za „Prokop” : Ekonomija : POLITIKA], Pristupljeno 28. 3. 2011.</ref><ref name="blic" /><ref>[http://www.politika.rs/rubrike/Ekonomija/Prokop-opet-u-procepu.sr.html Prokop opet u procepu.] M. Avakumović, „Politika“, 1. 10. 2008., Pristupljeno 18. 10. 2008.</ref> Umjesto ovoga, Vlada je s „Energoprojektom“ u listopadu 2008. parafirala Protokol o nastavku izgradnje, koji produžuje ugovor o izgradnji iz 1996., kojim je „Energoprojekt“ angažiran kao izvođač „do završetka radova“. Prema novom Protokolu, gradnju financiraju Republika Srbija sa 50 milijuna eura namijenjenih za izgradnju kolodvora i Grad Beograd sa 22 milijuna eura za prilazne putove iz Bulevara kneza Aleksandra i autoputa Beograd–Niš, dok je izgradnja komercijalno-poslovnog centra potpuno izdvojena i bit će naknadno povjerena najboljem ponuđaču.<ref>[http://www.politika.rs/rubrike/Ekonomija/Drzava-i-Beograd-zavrshavaju-Prokop.sr.html Država i Beograd završavaju Prokop.] „Politika“, 18. 10. 2008., Pristupljeno 18. 10. 2008.</ref> Završetak radova na izgradnji stanice Beograd Centar najavljen je za [[1. travnja]] [[2010.]]<ref name="blic">[http://www.blic.rs/beograd.php?id=61294 Danas ugovor, radovi kad počnu.] N. Korlat, Z. Lazarević, „Blic“, 17. 10. 2008., Pristupljeno 18. 10. 2008.</ref>

Prema pisanju „Blica“, u izgradnju kolodvora Beograd Centar do 2008. je uloženo oko 100 milijuna eura. Projekt je predviđao deset kolosijeka i šest perona na 3.000 kvadrata, sa 10.000 kvadrata pratećeg poslovnog prostora ispod ploče, kao i komercijalno-poslovni centar od 128.000 kvadratnih metara iznad ploče.<ref name="blic" /> U projekt beogradskog željezničkog čvora je samo do kraja 1990-ih utrošeno oko dvije milijarde dolara.<ref>[http://www.nin.co.rs/arhiva/2540/11.html I opet metro.] Ana Vučković, „Nin“ 2540, 2. 9. 1999., Pristupljeno 18. 10. 2008.</ref><ref>[http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/300/t300-6.htm Lightly Made Promises.] Uroš Komlenović, „Vreme“ 300, 5. srpnja 1997, ovdje u arhivi Vreme News Digest Agency., Pristupljeno 18. 10. 2008.</ref>

U intervjuu u ožujku 2009., gradonačelnik [[Dragan Đilas]] je na pitanje „Šta se sada događa oko Prokopa?“ odgovorio: „Pa nažalost, ja koliko vidim, ništa.“ On je također rekao da Republika nema novca i da su se pojavile ideje da umjesto toga izgradnju kolodvora financira grad novcem koji je trebalo uložiti u izgradnju prilaznih prometnica, što on neće prihvatiti.<ref>[http://www.rts.rs/page/tv/ci/story/17/%D0%A0%D0%A2%D0%A1+1/52367/%D0%A1%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BE%D0%BA%3A+%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B3%D0%B0%D0%BD+%D0%82%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%81.html „Svedok“ 30. ožujka 2009.], Radio-televizija Srbije, Pristupljeno 31. 3. 2009.</ref>

== „Prokop“ danas ==

Kolodvor Beograd Centar je nakon zatvaranja Glavnog (starog) željezničkog kolodvora, glavni gradski kolodvor na kojemu se obavlja cijelokupan domaći i medjunarodni transport robe i putnika u gradu Beogradu, izuzev medjunarodne transportne veze prema Crnoj Gori koja se privremeno obavlja sa gradske željezničke postaje Topčider. Kolodvor Beograd Centar opslužuje niskofrekventna minibus linija gradskog prometa broj 34L. I projekt [[beogradski metro|beogradskog metroa]] i projekt [[beogradski laki metro|lakog tračničkog sistema BeLaM]] predviđaju povezivanje Željezničkog kolodvora Beograd Centar (kao i stanice „Vukov spomenik“) u mrežu linija.

== Galerija ==

<center>
<gallery>
datoteka:Prokop gradiliste glavni ulaz envi.png|pogled na stanicu u izgradnji s južne strane (listopad 2008.)
datoteka:Prokop peron izgradnja envi.png|deseti peron u izgradnji (listopad 2008.)
datoteka:Prokop east view envi.png|pogled na kolodvor s istoka
datoteka:Railway junction belgrade map.jpg|mapa
</gallery>
</center>

== Izvori ==

{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==

{{commonscat|Prokop railway station|Željeznički kolodvor Prokop}}

[[Kategorija:Promet u Beogradu‎]]
[[Kategorija:Željeznički promet u Srbiji]]
[[Kategorija:Željeznički kolodvori]]
[[Kategorija:Prometna infrastruktura u Srbiji]]

Željeznički kolodvor Prokop - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 17:23, 15. svibanj 2026.

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica